Galatia 3
3
Ninendainggen Allah oba panggot disinem, wene ninoba mende nggorogo togot diluk yabunggane ninom kunogo ʼbinaligogo wene
1Kit akoni o Galatia mende kinendainggen dek kagarigogi etoma! Yesus Kristus ebe o paga mendiluk wakuka wene etnogo kinil obaat dikogo yanggul kisasugu mende, wene yabunggane ta nen kinakla nggagalkemo esigit diluk kagarigogi. 2Wene Allah nen ninasuk wakike mende etnogo motogo kagako lagagip eti paga Allah Agurengge wokisasike a? At te, nit nen pano wene yanggul kisasugumo kolkigisip nen,
“Eberogonat,” yiluk kinendainggen Kristus oba panggot disigip eti paga wokisasike a. Wene omanggi etiat yoknitni nda. 3Yabu ebenggeranem pakiligogi kak, Allah Agurengge paga pakasigisip mende, yogondak ya kinendainggen mondok dek atluk kinenggaerek kinobatne paga ʼbogokogo kagat lasi lugun a? Erlok dek o. 4Allah nen taʼbokogonat esigit diluk kagat kinakonem kagakigip mende eti, we yugunat wirlikogo kagat lasusak nogo? Erlok dek o. 5Eti paga, ninggit diluk yugun. Kit nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo motogo kagako lagagip paga, at Agurengge nggokogo wokisigik, kagasusak dek mende elalinat kagat kinakik, kagarigogo a? At te, nit nen pano wene yanggul kisasugumo kolkigisip, eberogonat yiluk, kinendainggen Kristus oba panggot disigip eti paga wokisiligogo a.
6Wene eti, yi negen. At Abraham endainggen Allah oba panggot disikemo at Allah nen,
“Kobabut motogo kagako dogu kak, kendainggen noba panggot degenma, wene koba mende nggorogo togot digirik suguluk nimbisak kunogo ʼbagagi o,” (Kej. 15:6)
yiluk yogokike. 7Eti paga, kit kinakla nen,
Abraham aʼburi ebeat mende, it akoni inendainggen Allah oba panggot diluk dogoligogi mende etiat o, yiluk didusak. 8Paganeat wene ebe esigit diluk awan kagat lagidek werek nggorlek, it akoni sikmangge mende inendainggen Allah oba panggot disinem, at nen,
“Wene kinoba mende nggorogo togot diluk ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinagagin o,”
yiluk, wene pano wene awan yogisigidek dogolik, Abraham ndak abok men yiluk yogokike,
“Yi akoni ndi akoni taʼbokogonat an nen panorinabigin eti erlo karat o,” (Kej. 12:3)
yiluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka. 9Abraham endainggen Allah oba panggot disikemo, at nen panot disike kak, it akoni amberek inendainggen Allah oba panggot diligogi mende inom ndak-ndagat panorinabigogoat o.
10Nen, Allah nen men yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka,
“Wene an nen inasuk wakigimo kolal mbalek werek eti taʼbokogonat akoni inasuk koliluk nen, motogo kagakidek kalok, inebe dombok inalem ʼbiyagin werek o,” (Ul. 27:26)
yiluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka kak, it akoni amberek nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo motogo kagasuwogoluk, inendainggen eti paga panggot diluk dogoligogi mende, Allah nen inalem ʼbiyagin weregat o.
11Allah nen,
“Kinendainggen an noba panggot diluk dogogun eti paga, an nen wene kinoba mende nggorogo togot diluk ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinagumo kiniluk mondok dogogun o,” (Hab. 2:4)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka eti paga, wene Allah nen ninasuk wakike wene eti paga nit taʼbokogonat wene ninoba mende nggorogo togot diluk yabunggane ninom kunogo ʼbinanusak dek o, yiluk, enggagat agike. 12Akoni nen, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo pago dogoligogi eti erlo pasik, kolal men mbalek werek,
“Wene eti taʼbokogonat motogo kagako dogogun mende kinebe dombok wene eti paga kiniluk dogogun o,” (Im. 18:5)
yiluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka o. Mende, inendainggen Allah oba panggot diligogi eti ninat o.
13Allah wene paga kolal mbalogo ʼbisi dogolik, men yisuka,
“Inebe o paga mendiyalok inasumo, it inebe watlasugun mende eti Allah nen inalem ʼbiyagin werek o,” (Ul. 21:23)
yiluk, kolal mbalogo ʼbisuka kagat, wene Allah nen ninasuk wakike wene eti paga, ninalem ʼbinanusak mot werekma, at Kristus nenat ninonggo mbalogo ndil ninabigiluk wene nit ninoba mende nggorogo at oba ʼbakasike o. 14At Allah nen Abraham panot disike kak, yi akoni ndi akoni taʼbokogonat Kristus Yesus inom kunggonem panorinabuwagaluk, Yesus watlagike o. At esigit diluk watlagikesik oba nen, Allah Agurengge wokisagin yiluk abok ndak yoknisasike etnogo, ninendainggen at oba panggot disinem woknisiligogo o.
Allah nen Abraham ndak abok yogokikesik ninasuk wakike wene
15Nagarlagi nirugi o. Nit akoni kagarigogi mende omanggi oba lisogo yokisak. Akoni inebe mbere nen,
“Esigit diluk kagasuwok,” yiluk kumbuk mbalogo yisi kalok, it amberek nen sagalkik, wene ninat mende omanggi oba lambelkik, kagarigogi mondok dek o. 16Wene eti kak, at Allah nen Abraham yogoko dogolik,
“Kat esigit diluk wokigik, nen, kat nen endago mende omanggi esigit diluk wogokik, kagasigin o,”
yiluk abok yogokike. Inebe dogalegat inake yu kak,
“Kat nen endago mende amberek esigit diluk wogisagin,” yiluk yigidek. At te, ap ebe omanggiat mende pasik,
“Kat nen endago mende omanggi esigit diluk wogosigin,” (Kej. 12:7; 13:15; 17:7; 24:7)
yiluk, abok yogokike eti ebe, Kristus pasik yisike. 17Wene eti men pasik yigi. Allah nen,
“Esigit diluk wokisigin,” yiluk, abok ʼbogokogo yisikesik, 430 tahun welagikesik nen, wene ninasuk yabunggane nen wakike eti paga, wene alep mende eti sagalogo deget digidek.
18“Esigit diluk wokisigin,” yiluk, Abraham abok ndak yogokike eti, at nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo motogo kagako lagike paga wogotlepma, abok yogokike etnogo we onggo degat wogokike yiluk yilep ʼbuk. Mende, Allah obabut pano nen Abraham abok yogokike etiat paga, ebe we onggo degat wogokike o. 19Eti paga, wene Allah nen ninasuk wakike eti nenaluk. Eti, nit akoni weyagat kagako welagagu mende eti ʼbuwal asuwagaluk, ninasuk yabunggane wakike o. Mende, wene eti Abraham nen endago mende omanggi wogisigin yiluk, abok yogokike etnogo, ebe awan endak lagidek werek nggorlek elalma pasik wene ninasuk wakike wene etnogo, malaikat inayonggo ʼbiluk laʼbiya wagikemo, Musa at ebe ndurlem kisogo dogolik, akoni yanggul isawagaluk yogokuka. 20Akoni mbere minggirlogo kurli warek werekma, ap omanggi ndurlem kisogo dogusak o. Esigit diluk mende, at Allah enggaerek nen wene abok yoknisiligogo eti, at nen wene onggo dek pelakngge arlek yoknisiligogo o.
“Nenaluk wene Allah nen ninasuk wakike,” yiluk yogisasike wene
21Eti paga, wene Allah nen Abraham,
“Wokisigin,” yiluk, abok yogokikesik nen, yabunggane ninasuk wakike wene eti akoni amberek inom agorek werek eti mbaligogi kak kagat lasigin yusak a? Mondok dek o. Wene ninasuk wakike wene etnogo paga ninilugut ninabigiluk wokniselepma, wene eti paga, wene ninoba mende nggorogo togot diluk Allah ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinanilep. 22Allah wene paga kolal mbalogo ʼbisi dogolik,
“Akoni kinebe taʼbokogonat weyak kagarigogi eti paga, kininggi kerle warek negen werek,” yiluk, yoknisasike eti, nit ninendainggen Yesus Kristus oba panggot dumo, Allah nen abok yisike mende etnogo nit ninendainggen at oba panggot dugun mende woknisagaluk yisike o. 23Ninendainggen Kristus oba panggot dusak panggok yi wagidek werek nggorlek, yabunggane wene eti winamet digin eti motogo ninendainggen at oba panggot duwagaluk, akoni kerle warogo pagisek dogoligogi kak, wene ninasuk wakike wene etnogo nen kerle warogo paknisek welagike. 24Nit ninendainggen Yesus oba panggot disinem, wene ninoba mende nggorogo togot diluk Allah ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinanigiluk, Kristus awan endak lagidek werek nggorlek, wene ninasuk wakike wene etnogo nen paknisek dogowagaluk yisike o. 25Mende, yogondak ninendainggen Yesus oba panggot dusak arat panggok yi wagikesikmo etnogo nen, wene ninasuk wakike wene eti nen yabunggane paknisek dogoligogo dek. 26Kit kinendainggen Kristus Yesus oba panggot diluk werek eti paga, kinebe taʼbokogonat Allah aʼburi werek o. 27Nen, Kristus kinom kunuwogoluk ima wusasigip mende kinebe taʼbokogonat, su yikiligogi kak Kristus obabut waganggigip o. 28Waganiluk, yabunggane kit taʼbokogonat, Kristus Yesus kinom kunik dogolik kinebe omanggiat mende werek eti paga, kit pelakngge Yahudi mende, pelakngge akoni sikmangge mende yigik, pelakngge inanduwanengge mende, pelakngge inasokne mende yigik, pelakngge kumi, pelakngge ap yigik, yisi dogusak dek o. 29Kit kinebe Kristus mende kalok, kinebe Abraham nen endago mende werek. Eti paga, Allah nen Abraham abok yogokike mende etnogo, kit wokisausak morat o.
Currently Selected:
Galatia 3: DNA
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Galatia 3
3
Ninendainggen Allah oba panggot disinem, wene ninoba mende nggorogo togot diluk yabunggane ninom kunogo ʼbinaligogo wene
1Kit akoni o Galatia mende kinendainggen dek kagarigogi etoma! Yesus Kristus ebe o paga mendiluk wakuka wene etnogo kinil obaat dikogo yanggul kisasugu mende, wene yabunggane ta nen kinakla nggagalkemo esigit diluk kagarigogi. 2Wene Allah nen ninasuk wakike mende etnogo motogo kagako lagagip eti paga Allah Agurengge wokisasike a? At te, nit nen pano wene yanggul kisasugumo kolkigisip nen,
“Eberogonat,” yiluk kinendainggen Kristus oba panggot disigip eti paga wokisasike a. Wene omanggi etiat yoknitni nda. 3Yabu ebenggeranem pakiligogi kak, Allah Agurengge paga pakasigisip mende, yogondak ya kinendainggen mondok dek atluk kinenggaerek kinobatne paga ʼbogokogo kagat lasi lugun a? Erlok dek o. 4Allah nen taʼbokogonat esigit diluk kagat kinakonem kagakigip mende eti, we yugunat wirlikogo kagat lasusak nogo? Erlok dek o. 5Eti paga, ninggit diluk yugun. Kit nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo motogo kagako lagagip paga, at Agurengge nggokogo wokisigik, kagasusak dek mende elalinat kagat kinakik, kagarigogo a? At te, nit nen pano wene yanggul kisasugumo kolkigisip, eberogonat yiluk, kinendainggen Kristus oba panggot disigip eti paga wokisiligogo a.
6Wene eti, yi negen. At Abraham endainggen Allah oba panggot disikemo at Allah nen,
“Kobabut motogo kagako dogu kak, kendainggen noba panggot degenma, wene koba mende nggorogo togot digirik suguluk nimbisak kunogo ʼbagagi o,” (Kej. 15:6)
yiluk yogokike. 7Eti paga, kit kinakla nen,
Abraham aʼburi ebeat mende, it akoni inendainggen Allah oba panggot diluk dogoligogi mende etiat o, yiluk didusak. 8Paganeat wene ebe esigit diluk awan kagat lagidek werek nggorlek, it akoni sikmangge mende inendainggen Allah oba panggot disinem, at nen,
“Wene kinoba mende nggorogo togot diluk ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinagagin o,”
yiluk, wene pano wene awan yogisigidek dogolik, Abraham ndak abok men yiluk yogokike,
“Yi akoni ndi akoni taʼbokogonat an nen panorinabigin eti erlo karat o,” (Kej. 12:3)
yiluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka. 9Abraham endainggen Allah oba panggot disikemo, at nen panot disike kak, it akoni amberek inendainggen Allah oba panggot diligogi mende inom ndak-ndagat panorinabigogoat o.
10Nen, Allah nen men yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka,
“Wene an nen inasuk wakigimo kolal mbalek werek eti taʼbokogonat akoni inasuk koliluk nen, motogo kagakidek kalok, inebe dombok inalem ʼbiyagin werek o,” (Ul. 27:26)
yiluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka kak, it akoni amberek nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo motogo kagasuwogoluk, inendainggen eti paga panggot diluk dogoligogi mende, Allah nen inalem ʼbiyagin weregat o.
11Allah nen,
“Kinendainggen an noba panggot diluk dogogun eti paga, an nen wene kinoba mende nggorogo togot diluk ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinagumo kiniluk mondok dogogun o,” (Hab. 2:4)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka eti paga, wene Allah nen ninasuk wakike wene eti paga nit taʼbokogonat wene ninoba mende nggorogo togot diluk yabunggane ninom kunogo ʼbinanusak dek o, yiluk, enggagat agike. 12Akoni nen, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo pago dogoligogi eti erlo pasik, kolal men mbalek werek,
“Wene eti taʼbokogonat motogo kagako dogogun mende kinebe dombok wene eti paga kiniluk dogogun o,” (Im. 18:5)
yiluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka o. Mende, inendainggen Allah oba panggot diligogi eti ninat o.
13Allah wene paga kolal mbalogo ʼbisi dogolik, men yisuka,
“Inebe o paga mendiyalok inasumo, it inebe watlasugun mende eti Allah nen inalem ʼbiyagin werek o,” (Ul. 21:23)
yiluk, kolal mbalogo ʼbisuka kagat, wene Allah nen ninasuk wakike wene eti paga, ninalem ʼbinanusak mot werekma, at Kristus nenat ninonggo mbalogo ndil ninabigiluk wene nit ninoba mende nggorogo at oba ʼbakasike o. 14At Allah nen Abraham panot disike kak, yi akoni ndi akoni taʼbokogonat Kristus Yesus inom kunggonem panorinabuwagaluk, Yesus watlagike o. At esigit diluk watlagikesik oba nen, Allah Agurengge wokisagin yiluk abok ndak yoknisasike etnogo, ninendainggen at oba panggot disinem woknisiligogo o.
Allah nen Abraham ndak abok yogokikesik ninasuk wakike wene
15Nagarlagi nirugi o. Nit akoni kagarigogi mende omanggi oba lisogo yokisak. Akoni inebe mbere nen,
“Esigit diluk kagasuwok,” yiluk kumbuk mbalogo yisi kalok, it amberek nen sagalkik, wene ninat mende omanggi oba lambelkik, kagarigogi mondok dek o. 16Wene eti kak, at Allah nen Abraham yogoko dogolik,
“Kat esigit diluk wokigik, nen, kat nen endago mende omanggi esigit diluk wogokik, kagasigin o,”
yiluk abok yogokike. Inebe dogalegat inake yu kak,
“Kat nen endago mende amberek esigit diluk wogisagin,” yiluk yigidek. At te, ap ebe omanggiat mende pasik,
“Kat nen endago mende omanggi esigit diluk wogosigin,” (Kej. 12:7; 13:15; 17:7; 24:7)
yiluk, abok yogokike eti ebe, Kristus pasik yisike. 17Wene eti men pasik yigi. Allah nen,
“Esigit diluk wokisigin,” yiluk, abok ʼbogokogo yisikesik, 430 tahun welagikesik nen, wene ninasuk yabunggane nen wakike eti paga, wene alep mende eti sagalogo deget digidek.
18“Esigit diluk wokisigin,” yiluk, Abraham abok ndak yogokike eti, at nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo motogo kagako lagike paga wogotlepma, abok yogokike etnogo we onggo degat wogokike yiluk yilep ʼbuk. Mende, Allah obabut pano nen Abraham abok yogokike etiat paga, ebe we onggo degat wogokike o. 19Eti paga, wene Allah nen ninasuk wakike eti nenaluk. Eti, nit akoni weyagat kagako welagagu mende eti ʼbuwal asuwagaluk, ninasuk yabunggane wakike o. Mende, wene eti Abraham nen endago mende omanggi wogisigin yiluk, abok yogokike etnogo, ebe awan endak lagidek werek nggorlek elalma pasik wene ninasuk wakike wene etnogo, malaikat inayonggo ʼbiluk laʼbiya wagikemo, Musa at ebe ndurlem kisogo dogolik, akoni yanggul isawagaluk yogokuka. 20Akoni mbere minggirlogo kurli warek werekma, ap omanggi ndurlem kisogo dogusak o. Esigit diluk mende, at Allah enggaerek nen wene abok yoknisiligogo eti, at nen wene onggo dek pelakngge arlek yoknisiligogo o.
“Nenaluk wene Allah nen ninasuk wakike,” yiluk yogisasike wene
21Eti paga, wene Allah nen Abraham,
“Wokisigin,” yiluk, abok yogokikesik nen, yabunggane ninasuk wakike wene eti akoni amberek inom agorek werek eti mbaligogi kak kagat lasigin yusak a? Mondok dek o. Wene ninasuk wakike wene etnogo paga ninilugut ninabigiluk wokniselepma, wene eti paga, wene ninoba mende nggorogo togot diluk Allah ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinanilep. 22Allah wene paga kolal mbalogo ʼbisi dogolik,
“Akoni kinebe taʼbokogonat weyak kagarigogi eti paga, kininggi kerle warek negen werek,” yiluk, yoknisasike eti, nit ninendainggen Yesus Kristus oba panggot dumo, Allah nen abok yisike mende etnogo nit ninendainggen at oba panggot dugun mende woknisagaluk yisike o. 23Ninendainggen Kristus oba panggot dusak panggok yi wagidek werek nggorlek, yabunggane wene eti winamet digin eti motogo ninendainggen at oba panggot duwagaluk, akoni kerle warogo pagisek dogoligogi kak, wene ninasuk wakike wene etnogo nen kerle warogo paknisek welagike. 24Nit ninendainggen Yesus oba panggot disinem, wene ninoba mende nggorogo togot diluk Allah ninom yabunggane suguluk kunogo ʼbinanigiluk, Kristus awan endak lagidek werek nggorlek, wene ninasuk wakike wene etnogo nen paknisek dogowagaluk yisike o. 25Mende, yogondak ninendainggen Yesus oba panggot dusak arat panggok yi wagikesikmo etnogo nen, wene ninasuk wakike wene eti nen yabunggane paknisek dogoligogo dek. 26Kit kinendainggen Kristus Yesus oba panggot diluk werek eti paga, kinebe taʼbokogonat Allah aʼburi werek o. 27Nen, Kristus kinom kunuwogoluk ima wusasigip mende kinebe taʼbokogonat, su yikiligogi kak Kristus obabut waganggigip o. 28Waganiluk, yabunggane kit taʼbokogonat, Kristus Yesus kinom kunik dogolik kinebe omanggiat mende werek eti paga, kit pelakngge Yahudi mende, pelakngge akoni sikmangge mende yigik, pelakngge inanduwanengge mende, pelakngge inasokne mende yigik, pelakngge kumi, pelakngge ap yigik, yisi dogusak dek o. 29Kit kinebe Kristus mende kalok, kinebe Abraham nen endago mende werek. Eti paga, Allah nen Abraham abok yogokike mende etnogo, kit wokisausak morat o.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in