YouVersion Logo
Search Icon

Matéo 21

21
Jesús cháji ore gachidéraque burica quedéjna gai aja ore idáidatéi Jerusalén
(Márcos 11:1-11; Lúcas 19:28-40; Juan 12:12-19)
1Uje e idógosi ore iji Jerusalén enga ore chisósi idáyatique uje iábi su Betfagé. Enga idógosiji cucarãtique uje i tu Olívos. Jé u uje Jesús catecã́ri dacadique gárerigo. 2Enga chojningame ore:
–Boyo enga abáchosi Betfagé uje déji yoquitiógarei. Enga a eso burica quedéjnarique iji jne uje a ore chigaru enga nónasia dabatíguiji jne. Ejñúño enga ajnáño udore aja ne jne. 3Ujetiga uñeque chojningame uaque jne: "¿Gotique gu a uje uaquejñúño burica quedéjna uaté?" Mu a ojnichome jne: "Yocangarádejnai pota chujé raja gai gu. Mu jĩraque yatiregópo jne rĩ."–
4Cucha dacadode unojo chósi te gu ujetiga Dupade uruode atatasṍri urusarane tocade uje chojninga:
5Ojnichome sióngosode ore jnese:
"Jé cajicho to uaqueduguéjna cuchábi to uje paráguejna uté.
Uje que chucué burica ueratique ujetiga cháji gai.
Mu cháji burica quedéjna abi gai uje jnuque ore ugúchade."
6Jecute Jesús acadigode ore jno enga ore chicáji ojningai, uje ore doi Jesús uruode ucode. 7Enga ore chijna burica quedéjna uje nónasia dababi aja Jesús. Enga acadigode ore pésu daguidedie enga ore chujé aja gai. Jé u uje Jesús chujé raja burica quedéjna abi gai. 8Enga ayorébui ore chitẽre daguidedie aja dajere iji Jesús iquei. Jeque uñane ore chaquesu poridie agatadode enga ore chitẽre aja dajere to. Ore isocade u gu ome deduguéjna dameserane. 9Enga gague iji iquei, quigaminórone ore nínapúsu raque jnese. Enga ore tibidája dajesui. Enga ore chósi tiji dabijnacaraidie:
–¡Asiyopise eduguéjna cuchábi uné gai uje eduguéjna casicaite David ape! ¡Picotaguipise opejã yoqueduguéjna cuchábi Jesús uje Dupade utocaite uté ome yoque! ¡Jé tiógarapísa ujetiga pitijate Dupade iji gaté ome utocaidi úringai pujnuéngaisṍre! ¡Yisígopo Dupade gai te rĩ!–
10Uje Jesús chacája Jerusalén enga idaisórone ore ichorájna. Ore chojningame ñane:
–¿Jé uté gosi a?–
11Enga ayorébui ore chojninga:
–Dupade uruode atatasṍri Jesús u erĩ́e. Uje garani u ore idai Nazaret, iji ore uniri Galiléa.–
Jesús chijócãre ore iji Dupade iguíjna cuchábi ajei
(Márcos 11:15-19; Lúcas 19:45-48; Juan 2:13-22)
12Jé u uje Jesús chacája Dupade iguíjna cuchábi iji Jerusalén. Mu que chise unétique uje ore tẽra cuchade iji. Jecute chijócãre udore ore iji uje ore tẽra cuchade iji ajei. Upo ore rĩ uje ore doi cuchade oredie. Enga chucuase jnanione agapíode uje ore doi oredie ome pláta quedéjnanie. Enga chucuásapo cucujúode guẽrasórone ore charipíode rĩ. 13Enga chojningame ore:
–Uacarajáyo uje Dupade uruode chojninga: "Ujetiga uaque gosi chacája yiguíjnai enga, yiguíjnai gajnei tu ujetiga acatecãchoi yu iji." Mu uaque enga uacacáyoja gu ujetiga ẽcho cuchade iji enga uacaráñopo ñane rĩ ome uaqueranone oredie.–
14Quigade enga edoparigode, noñángone ore chise Jesús iji Dupade iguíjna cuchábi enga Jesús chiqueta ore iji deréjnai uté. 15Mu ájningaránguipíse judíode ore asutedie ore, jé aja Moisés urusarane atatasórone uje ore chimo Jesús ipesudode cucha pitijácho. Ore chudúdapo disiode pijnacaraidie rĩ iji Dupade iguíjna cuchábi uje ore chojninga:
–¡Picotaguipise opejã eduguéjna cuchábi Jesús uje David ape disi ejo uté!–
16Enga ore chojningame Jesús:
–¿Ja adute ore icotaquéode ome ua to a? Uje Dupade a gajnenguíraso.–
Jesús chajnai ore uruode enga chojninga:
–Ejẽ́. Yudute erĩ́e. Mu ¿ja ca ajnusináño Dupade uruode quigode ome unojo to a? uje chósi te:
Disiode, jé aja disi parátagabode ore gajnémi su ujetiga ore chicotási yu. Enga que iyieque ore icotaquéode unojo.–
17Unojo quigade enga Jesús jnoji ore gari enga chicáji ore idai Betánia. Enga moji to iji dejai uté.
Jesús cho darúja higuéra uje que áraque cuse
(Márcos 11:12-14, 20-26)
18Iji dire uñai enga Jesús jnoji Betánia enga chicáji Jerusalén. Mu chaguhei chejna aja dajei. 19Enga chimo pojnaque uje i tu higuéra iji dajere dosadi. Enga jé u uje tibágui enga ajéode u ujetiga tagu áraque. Mu que áraque cuse, gusu acarane iji. Enga Jesús catecã́ri higuéra uaté enga chojningame:
–A jé ca báraque cusapo jne rĩ.–
Enga jé iji deréjnai uté ga poria chiririta. 20Jé u uje Jesús acadigode chimo udore enga ore tija ipesudode cucha. Enga jé u uje ore catecã́ri Jesús enga ore chojningame:
–¿Chimo jóroque re uje jĩraque higuéra uaté chiririta que?–
21Jesús chojningame ore:
–Jé ũré yu uje yojningame uaque, ujetiga anguretáyo yu enga ca abóyoja yu, a ca gusúrasu uacapesutique uté gajnúrique. Mu a ojnichórasome cucarãte chaguesírique: "Écãre bajogatíguiji de. Enga jé ayabíji yote quedéjnai ajei." A dorási uacarúrigo. 22Dupade a chisi ome uacataitígo cucha ome uaque jnese jne ujetiga anguretáyopise.–
Eduguéjnaringo catecã́ri Jesús ome úringa dacasuté garãtique
(Márcos 11:27-33; Lúcas 20:1-8)
23Enga Jesús chacája Dupade iguíjna cuchábi. Enga chacate ore iji. Mu judíode ore asutedie, jé aja ore angaránone uñéngo ore sose Jesús yui. Enga ore chojningame:
–¿Uñeque iroque ua aja cuchade udore a uje bapésu? ¿Jé gosi guerané báringa dacasuté ome ua ya?–
24Jesús chajnai ore uruode enga chojningame ore:
–A qué yingo cucháringome uaque to jne. Enga a achajnáñoi yu jne. Enga a jé u jne ujetiga yingo yirósõri aja uaque uje chiroque yu aja yipesudode udore. 25¿Gosi iroque Juan el Bautísta nanique a ujetiga tṍra ore aja yodi? ¿Jetiga Dupade urúo nanique, jeoga jnaníringo ore urúo a?–
Jecute ore botare ñane uje que ore chiraja daru quitígome. Enga ore chojningame ñane:
–¿Jé yocorási ringome a? Ujetiga yojnicórasa: "Dupade iroque Juan el Bautísta nanique," mu a chojningárasome yoque gajneri: "¿Gotique gu a uje que ejnáño uágaja nanique enga anguretáyo uté to?" 26Jé basa a yojnicórasa gajneri: "Jnanione ore iroque Juan aja nanique." Mu yoquitódode u ayorébui. Uje ore changuretapise Juan casica gu ome úringai Dupade iroque uje chatata Dupade uruode nanique.–
27Jecute ore chajnai Jesús uruode enga ore chojningame:
–Que yirajágo gosi ujetiga iroque Juan nanique uje chaca ore edodie iji yodi.–
Jecute Jesús chojningame ore:
–Yisocai jé u to. A ca yingo gosi uje iroque yu aja yúringa dacasuté jne ome uaque.–
Jesús pésu ejémplo ga chacãra dacajnaquéode aja jnani ape gáreode
28Jesús chojningápo rĩ:
–Angáchoi yuruode unojo uje jnanírique atígo gare nanique. Enga chojningame uñeque: "Yujnacari á, be yacadie úvai enga ãra." 29Ujnacari chajnai uruode enga chojninga: "A ca yiji jne." Mu chécãre dajéode enga jé doi dayé iroquei. 30Jnani uté tibágui dajnacare uñai enga uruode jé chome to. Mu ujnacare ejoi chojninga: "Yapá, jé á. E yiji baroquei." Mu que doi go. 31¿Jé gáreode udore uñeque gaite dai iroquei a?–
Mu ore chojninga:
–Bajai gaite erĩ́e.–
Enga Jesús chojningame ore: –Jé ũré yu uje uaquetégode uje ore chutai uacaplátadie ome deduguéjnane, jé aja dibéchoquídie, a ore chise dáringáringo Dupade urása jne. Jé basa que pimo uaque ujetiga eso to jne. 32Uje Juan díji uaque nanique enga chingo Dupade uruode ome uaque ujetiga beyoi. Mu que angáchoi go. Jé basa jnanione udore uje ore utaidé plátadie jeta ore chimate impuéstos ome dasutedie, jé aja chequé dibedie ore u nanique uje ore changureta Juan acajnaquéode. Uacamóño jóroque ore anguretigade. Mu jé que ecãcho uaque to. Enga jé que anguretáyo to go.–
Ejémplo ome piroque sijnángone uje ore chujé darósõri ujnacari
(Márcos 12:1-12; Lúcas 20:9-19)
33Jesús qué jno dacajnaquéode gajnúrique cucha údi enga chojninga:
–A qué yipésabu yacajnaquéode gajnúrique uñeque jne rĩ. Jnani déji nanique enga pésu dejnai enga chaca úvadie iji. Mu chicha dajuyaquéode aja dacadie gai. Enga pésu dacadie úvai jogadi ujetiga chijose iji. Pésapo guiguíjna umari iji dosadi te rĩ ujetiga uñeque cháji enga chajire guejnai údode. Quigade uje chimate dadode iji dejnai enga chisi ome dejnai ome jnani uñane. Pota jeta ore na iji sequeré, enga ore tẽra, enga gajnei oredie petique. Enga jé u uje guejnasṍri jnome dajesui erãpe uña. 34Unojo quigade ga ore na acadie úvai. Enga guejnasṍri chiroque darógode aja ore ujetiga ore chisi ome darósõri gajnepídi ome. 35Mu gajnareque guejnai irodisórone ore adode ome guejnasṍri irógode. Uje ore chujé uñai údode ome pidode. Jeque ore chujépise uñai. Jeque ore ajnangoque uñai ome cucaranenie. 36Jé u uje guejnasṍri chirógapo datocaite uñéngo gaté aja ore yui. Mu jé ore ate uje ore socárome ore.
37Mu quene guejnasṍri chucué dajéo. Enga chojninga iji dajei: "Yijíape enga yirógape yujnacari aja ore jne. Socaseti ore chimo úringai yujnacare enga ore ajéngome. Enga ca ore cho ate." 38Mu uje jnanione udore ore chimo ujnacari uje e chicáji ore yui enga ore pésu dáyipiedie ome uté. Enga ore chojningame ñane: "A uté dayé toi jne, enga ujnacari uté gajneque jnumi uné jne. Yicoi enga yujégo jne, enga yocajnenguipise jnumi uné jnese jne." 39Jecute ore chisa uraque dabaguiésṍri jnacare. Enga ore chijna aja guesi iji uraque dejnai enga ore chujé.–
40Enga Jesús catecãrápoi ore rĩ enga chojningame ore:
–¿Guejnasṍri jé cho ringome jnanione udore ore jne ujetiga diga chise ore?–
41Mu ore chajnai Jesús uruode enga ore chojningame:
–Isocai u uje a chujé ore jnese jne. Enga a ca chosõre ore jne. Chamáñaje que ore áyipieraque cuse gu. Enga jé u uje a chisi ome dejnai ome jnani uñéngo jne ujetiga ore nápusu aja, ujetiga ore cho oré guejnai petígo ome iji ojningáringo dire.–
42Enga jé u uje Jesús chojningame ore:
–¿Ga jé ca arajáyo a? jnani bajade ore urusarane quigode iji Dupade uruode uje chojninga:
Guiguíjna cuchábi ipesungórone ore guetegue cucarané nóña enga dequedójnariejna. Dupade chicháji goningai gu. Jé cachi cucha pitijátedatéode u unojo ome yoque.
43-44Uté gosi ujetiga cṍraja cucarané cuchabé uaté gai, a jogadi u jne ujetiga cucarané chimate údode. Jé basa ujetiga cucarané base uñeque gánique enga a chajmaripise uñéngaja jnumi jne. Jecute yojñane unojo uruode qui u uje: a Dupade chijna dáringai purása iji judíode uacari jne enga a tẽra dáringai purása ome uñéngo jne ujetiga uñéngo ca agutu gajnetígo ome.–
45Mu judíode ore asutépisedie, jé aja fariséode quene ore chiraja uje Jesús acajnaquéode udore, cucha gajnúo, jé gajnesórone u ore. 46Jecute ore potapísa ujetiga ore chisa Jesús ome uruode unojo. Mu que ore chiraja dasocáringome gu uje ore todópisa ayorébui ore. Uje ayorébui ore changureta Jesús ome atatagode Dupade urúo.

Currently Selected:

Matéo 21: Ayore

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in