MATIUS 12
12
Tuhoton do Pasal di Tadau'd Sabat
(Mar. 2.23-28, Luk. 6.1-5)
1Tontok#Pnu. 23.25 dot insan o tadau'd Sabat di nakawaya' i Yesus do tumo do tinanaman do gandum, om pingkotu' no i tumatanud dau di rawo do gandum, om ompurio' no diyolo' om kano' no, tu' louson i' kopio iyolo'. 2Nga' kokito no iyolo' di tulun do Parisi, om uhoto' no di tulun do Parisi i Yesus, “Antangai pogi'! Nga' tumolibamban moti' ilo tumatanud nu do Tourat toko', tu' momonsoi i' iyolo' di pogoduhan do tontok do tadau'd Sabat,” ka diyolo'.
3Om#1So. 21.1-6 boros ka di Yesus do suminimbar, “A' kou toi insan kabasa' di winonsoi di Daud om i tulun dau do tontok di linouson iyolo'? 4Suang#Otu. 24.9 nopo iyau di Walai'd Sasambayangan dot Agayo om pangakan no iyau di roti di nakatahak no dot id Kinorohingan. Nga' tumanud nopo daa do Tourat, om a' i' iyau om i tulun dau koino-ino do mangakan di roti'ddi, tu' iri no imam o koino-ino do mangakan diri. 5Om#Png. 28.9-10 a' kou toi insan kabasa' do hiri'd Tourat di Musa do pointikid-tikid nopo do tadau'd Sabat it imam di maganu-anu do hiri'd Walai'd Sasambayangan dot Agayo do kotolibamban di toturan do tadau'd Sabat, nga' a' indo iyolo' pasalaon? 6Ilaai no kopio dokoyu iti poboroson ku: hino id hiti it agayo ko' iti Walai'd Sasambayangan dot Agayo. 7Nokotulis#Mat. 9.13, Hos. 6.6 no dot id Buuk do Kinorohingan o poingkaa: Kosianan o korohian ku, okon i' ko' porsombahan do tayam-tayam di maan sorobo'. Om ondung kosuhut kopio kou di boros diri, om atantu' no dot a' kou i' papasala' do tulun dit aiso' o sala'. 8Tu' haro i' o kuasa' di Tanak do Tulun dot id sawat do tadau'd Sabat,” ka dau.
I Tulun di Napatai o Tiso'd Longon
(Mar. 3.1-6, Luk. 6.6-11)
9Om tongkiad no i Yesus do kinoiyonon diri om ongoi no iyau dot id iso' o walai'd sasambayangan. 10Om hiri nopo nga' haro o tulun di napatai o tiso'd longon. Om haro'ddi o piro-piro o tulun di mogihum do kasalaan di Yesus, do minonguhot di Yesus do poingkaa, “Kotolibamban tuu di Tourat toko' do momolingos do tulun do tontok do tadau'd Sabat?” ka.
11Om#Luk. 14.5 boros ka di Yesus do suminimbar, “Ondung haro o songulun dot id pogialatan dokoyu do haro o songinan o dumba', om aratu' nondo i dumba'ddi dot id luang dit aralom do tontok do tadau'd Sabat; om a' tuu tumotos i sanganu di dumba'ddi do poposoliwan di dumba' do mantad hiri'd luang? 12Om tulun nopo om poingharo i' ko' mantad do dumba'! Iyo nopoddi, om popokoino-ino i' i Tourat toko' do monulung do tulun do tontok do tadau'd Sabat,” ka dau. 13Om boros kaddi di Yesus dot id tulun di napatai o tiso'd longon, “Palatano' ino longon nu,” ka.
Om palatano' no di tulun i longon dau, om kolingos noddi i longon dau om osonong do miagal di longon dau'd tiso'. 14Nga' tongkiad noddi i tulun do Parisi do mantad hiri'd walai'd sasambayangan diri, om pogipapakat no iyolo' do mamatai di Yesus.
I Susuhuon di Pinili' do Kinorohingan
15Om oilaan i' di Yesus do haro o pomusarahan dot araat di tulun do Parisi dot id dau. Om tongkiad noddi iyau do mantad hiri'd kinoiyonon diri nga' ogumu' i' o tulun do tuminanud dau. Om lingasai ngai' noddi dau i tulun di kitoruol. 16Nga' noduhan i' dau iyolo' do popinsunud do pasal dau dot id tulun do suwai. 17Om iri no o minamayaan di boros do Kinorohingan do pinolombus di Nabi Yosaya, do poingkaa,
18“Iti#Yos. 42.1-4 no i susuhuon ku di nopili' ku,
i tulun di kosianan ku om i kohubayaan do ginawo ku.
Patahakon ku indo dau i Rusod ku,
om popinsusuyon dau i kotulido' ku dot id koinsanai'd bansa'.
19A' i' iyau monokisongkiwal om a' minggarang,
om a' mimboros do monuduk do hilo'd karalan-ralanan.
20Alamaya' i' iyau dot id tulun dit oluhoi,
om obinguhup iyau di tulun dit aiso' o pokukurayan.
Om a' i' iyau mundorong dot a' po owonsoi it otulid,
21om oinsanan nopondo o bansa'd tulun do mogondos dau,” ka.
I Yesus om i Biilsibul
(Mar. 3.20-30, Luk. 11.14-23)
22Om pootodo' noddi dot id di Yesus o songulun o bolou di bobou, tu' norusadan do rusod dot araat i tulun diri. Om lingasai no di Yesus i tulun diri, gisom do nokoboros om nokokito'ddi i tulun diri. 23Om osuayan ngai' nopoddi i tulun di winonsoi di Yesus diri. Boros ka diyolo', “Okon tuu ko' ilo' nogi' i tanak di Daud di pinabatos diri?” ka.
24Nga'#Mat. 9.34, 10.25 tontok di norongou di tulun do Parisi o boros do miagal diri, om simbar no iyolo' do poingkaa, “Milo pogi' iti tulun diti do monunsub do rusod dot araat nga' noonuan no iyau di Biilsibul, i boyoon do rusod dot araat diri, do kuasa',” ka.
25Nga' oilaan i' di Yesus i pomusarahan di tulun do Parisi'ddi. Om boros kaddi dau dot id diyolo', “Ondung haro o pomogunan dit opogibahagi' dot id piro-piro o bohogian di mogisasangod, om a' i' ogirot o pomogunan diri. Om i bandar ko' i sompiiyon dit a' mogiuulud nga' araag i'. 26Om iyo nogiddi o pomorintaan do Rogon; tu' ondung haro o tiso' o sinompuruan do monunsub do sinompuruan do suwai, om nokopogipori-pori no i pomorintaan di Rogon, om a' nondo ogirot i pomorintaan diri. 27Momoros kou daa do monunsub oku do rusod dot araat do mantad id kuasa' di Biilsibul. Iyo nopoddi, om disai nanu' do kuasa' do pakayon di tumatanud dokoyu do monunsub do rusod dot araat. Iri i tumatanud dokoyu o popointalang do kasala' kou! 28Nga' iyoho' nopo om kuasa' i' do Rusod do Kinorohingan o ponunsub ku do rusod dot araat. Om komoyon nopoddi nga' nokorikot no i Pomorintaan do Kinorohingan dot id pogialatan dokoyu.
29Poingkuro toi o tulun do kosuang do walai di tulun dot okoris do mongoi panakau di dapu' dau, dot a' po dau akagasan i tulun dot okoris diri? Nga' akagasan po dau i tulun dit okoris om milo nogi' iyau do mongoi panganu di dapu' di tulun diri.
30Iri#Mar. 9.40 nopo tulun dit a' sumokodung doho', om atantu' no do sumaap doho'. Om iri tulun dit a' monguhup doho' nga' pointantu' no do mamaraag di karaja' ku! 31Iyo nopoddi, om ilaai no dokoyu, do tontok nopo do momonsoi o tulun do dusa om mimboros do mongindaraat#12.31 Mimboros do mongindaraat; ko': Mimboros do mongindaraat do Kinorohingan. om oompunan po! Nga' ondung mongindaraat o tulun do Rusod do Kinorohingan om a' no iyau oompunan! 32Ondung#Luk. 12.10 mimboros o tulun do sumaap di Tanak do Tulun om oompunan po iyau, nga' mongindaraat nopo di Rusod do Kinorohingan, om a' no iyau oompunan, do dinondo tuu ko' tontok di tadau do kopomutusan!” ka dau.
Tua' di Kayu o Kotutun-tutun di Guas
(Luk. 6.43-45)
33Om#Mat. 7.20, Luk. 6.44 boros ka kawagu di Yesus, “Mositi' no dot osonong o ponuni-suni di kayu om ongosonong indo i tua'ddi. Ondung a' osonong o ponuni-suni di kayu, om iri piya'ndo i tua' nga' a' no osonong. Iri i tua' di kayu o kotutun-tutun ondung osonong tuu o ponuni-suni di kayu ko' amu'. 34Iyokoyu#Mat. 3.7, 23.33, 15.18, Luk. 3.7, 6.45 nopo om tulun dit angaraat, om poingkuro po daa do milo kou do mimboros dot osonong, dot angaraat kou? Tu' nunu nopo i koboros om iri no it id suang do ginawo! 35Iri nopo tulun dit osonong om popoboros i' dit osonong tu' poimponu' i' iyau do kosonongo'. Nga' iri nopo tulun dit araat om popoboros no dit angaraat tu' poimponu' i' iyau do karaaton.
36Iyo nopoddi, om soro-soroho' no dokoyu do Tadau nopondo do Kopomutusan, om tonggungon i' do pointikid-tikid do tulun i boros di nokolombus diyolo'. 37Tu' iri no i boros dokoyu o maan do pongilo ondung kisala' kou ko' aiso',” ka dau.
Sinuhu' di Tulun do Parisi i Yesus do Momonsoi'd Koimayaan
(Mar. 8.11-12, Luk. 11.29-32)
38Om#Mat. 16.1, Mar. 8.11, Luk. 11.16 boros kaddi do piro-piro di guru do Tourat om i tulun do Parisi, “Oi Guru, sikito daa iyahai diya' do momonsoi'd koimayaan,” ka.
39Om#Mat. 16.4, Mar. 8.12 boros ka di Yesus do suminimbar, “Araat no kopio om a' kotutun do Kinorohingan o tulun do maso'd baino'! Monuhu' kou daa doho' do momonsoi'd koimayaan? Nga' a' kou no pokitonon dot ongoiso' piya o koimayaan, do suwai ko' i koimayaan di nosiliu dot id di Nabi Yunus. 40Tolu#Yun. 1.17 o tadau om tolu o totuong di Yunus do poinsuang di tian di sada' dot agayo. Om iri Tanak do Tulun nga' tolu indo o tadau om tolu o totuong do pasaalom do tana'. 41Orikot#Yun. 3.5 nopondo i Tadau'd Kopomutusan om tumungag nondo i tulun do hilo'd Niniwi do mogiaandad diti tulun do dinondo, om pasalaon nondo diyolo' iti tulun do dinondo. Tu' iri nopo tulun do hilo'd Niniwi om kuminorologo i' do dusa diyolo' di minonusui i Yunus do boros do Kinorohingan dot id diyolo'. Nga' dinondo nopodti om hino id hiti it agayo ko' i Yunus! 42Orikot#1Ra. 10.1-10, 2Su. 9.1-12 nopondo i Tadau'd Kopomutusan om tumungag nondo i raja' do tondu' do mantad hilo'd pomogunan di ponong id salatan do kaandad diti tulun do dinondo, om pasalaon nondo dau iyolo'. Tu' pamanau nopo i raja' do tondu' dot osodu' piya o pinamanau do mantad hilo'd tisan diti pomogunan do mongoi pokinongou di ponudukan di Suliman dit angaralom kopio. Nga' dinondo nopodti om hino id hiti it agayo ko' i Suliman!” ka dau.
Gumuli' Kawagu i Rusod dot Araat
(Luk. 11.24-26)
43Om boros ka kawagu di Yesus, “Soira' nopo do kopoggidu' o rusod dot araat do mantad id iso' o tulun, om mintikid nopondo i rusod diri do piro-piro o kinoiyonon dit otuu do mogihum daa do tiyonon, nga' aiso' i' ot okito dau. 44Om moro-boros nondo i rusod diri do poingkaa, ‘Gumuli' oku nogi' di walai di notongkiadan ku,’ ka. Om korikot nopondo iyau'd hiri, om aiso' i' o suang di walai om noimuhawan om noulud o hiri'd suang. 45Om mamanau nondo iyau do mongoi pangangat do turu' o rusod do suwai dit araat po ko' iyau. Om sumuang nondo iyolo' di tulun diri, om mundorong do hiri. Om araat pondo ko' i kowoyo-woyoon di gulu po o kowoyo-woyoon di tulun diri. Om iyo nogiddi ot osiliu dot id tulun dit angaraat do tontok do maso'd baino',” ka dau.
I Tina' om i Tobpinai di Yesus
(Mar. 3.31-35, Luk. 8.19-21)
46Om maso po di Yesus do moro-boros di tulun dit ogumu'ddi, om korikot no i tina' om i tobpinai dau. Om poingkakat iyolo' do hiri'd soliwan om mogihum daa iyolo'd ralan do mongoi boro-boros di Yesus. 47Om haro'ddi o songulun dot id pogialatan di tulun dot ogumu' do minoro-boros dot id di Yesus do poingkaa, “Guru, hoodi moti'd soliwan i tina' om i tobpinai nu. Mongoi daa iyolo' boro-boros diya',” ka.#12.47 Haro o piro-piro solinan dot aiso' ot ayat diti, ayat 47.
48Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Isai o tina' ku? Om isai o tobpinai ku?” ka dau. 49Om tuduko' no dau i tumatanud dau om boro-boros nod, “Diya no ngai' o tina' om tobpinai ku. 50Iri nopo tulun di momonsoi'd korohian di Tapa' ku do hilo'd surga om iri no o tobpinai ku'd kusai, om tobpinai ku'd tondu' om tina' ku,” ka dau.
Currently Selected:
MATIUS 12: BDK
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Hakcipta © 2007, Pertubuhan Bible Malaysia Copyright © 2007, Bible Society of Malaysia
MATIUS 12
12
Tuhoton do Pasal di Tadau'd Sabat
(Mar. 2.23-28, Luk. 6.1-5)
1Tontok#Pnu. 23.25 dot insan o tadau'd Sabat di nakawaya' i Yesus do tumo do tinanaman do gandum, om pingkotu' no i tumatanud dau di rawo do gandum, om ompurio' no diyolo' om kano' no, tu' louson i' kopio iyolo'. 2Nga' kokito no iyolo' di tulun do Parisi, om uhoto' no di tulun do Parisi i Yesus, “Antangai pogi'! Nga' tumolibamban moti' ilo tumatanud nu do Tourat toko', tu' momonsoi i' iyolo' di pogoduhan do tontok do tadau'd Sabat,” ka diyolo'.
3Om#1So. 21.1-6 boros ka di Yesus do suminimbar, “A' kou toi insan kabasa' di winonsoi di Daud om i tulun dau do tontok di linouson iyolo'? 4Suang#Otu. 24.9 nopo iyau di Walai'd Sasambayangan dot Agayo om pangakan no iyau di roti di nakatahak no dot id Kinorohingan. Nga' tumanud nopo daa do Tourat, om a' i' iyau om i tulun dau koino-ino do mangakan di roti'ddi, tu' iri no imam o koino-ino do mangakan diri. 5Om#Png. 28.9-10 a' kou toi insan kabasa' do hiri'd Tourat di Musa do pointikid-tikid nopo do tadau'd Sabat it imam di maganu-anu do hiri'd Walai'd Sasambayangan dot Agayo do kotolibamban di toturan do tadau'd Sabat, nga' a' indo iyolo' pasalaon? 6Ilaai no kopio dokoyu iti poboroson ku: hino id hiti it agayo ko' iti Walai'd Sasambayangan dot Agayo. 7Nokotulis#Mat. 9.13, Hos. 6.6 no dot id Buuk do Kinorohingan o poingkaa: Kosianan o korohian ku, okon i' ko' porsombahan do tayam-tayam di maan sorobo'. Om ondung kosuhut kopio kou di boros diri, om atantu' no dot a' kou i' papasala' do tulun dit aiso' o sala'. 8Tu' haro i' o kuasa' di Tanak do Tulun dot id sawat do tadau'd Sabat,” ka dau.
I Tulun di Napatai o Tiso'd Longon
(Mar. 3.1-6, Luk. 6.6-11)
9Om tongkiad no i Yesus do kinoiyonon diri om ongoi no iyau dot id iso' o walai'd sasambayangan. 10Om hiri nopo nga' haro o tulun di napatai o tiso'd longon. Om haro'ddi o piro-piro o tulun di mogihum do kasalaan di Yesus, do minonguhot di Yesus do poingkaa, “Kotolibamban tuu di Tourat toko' do momolingos do tulun do tontok do tadau'd Sabat?” ka.
11Om#Luk. 14.5 boros ka di Yesus do suminimbar, “Ondung haro o songulun dot id pogialatan dokoyu do haro o songinan o dumba', om aratu' nondo i dumba'ddi dot id luang dit aralom do tontok do tadau'd Sabat; om a' tuu tumotos i sanganu di dumba'ddi do poposoliwan di dumba' do mantad hiri'd luang? 12Om tulun nopo om poingharo i' ko' mantad do dumba'! Iyo nopoddi, om popokoino-ino i' i Tourat toko' do monulung do tulun do tontok do tadau'd Sabat,” ka dau. 13Om boros kaddi di Yesus dot id tulun di napatai o tiso'd longon, “Palatano' ino longon nu,” ka.
Om palatano' no di tulun i longon dau, om kolingos noddi i longon dau om osonong do miagal di longon dau'd tiso'. 14Nga' tongkiad noddi i tulun do Parisi do mantad hiri'd walai'd sasambayangan diri, om pogipapakat no iyolo' do mamatai di Yesus.
I Susuhuon di Pinili' do Kinorohingan
15Om oilaan i' di Yesus do haro o pomusarahan dot araat di tulun do Parisi dot id dau. Om tongkiad noddi iyau do mantad hiri'd kinoiyonon diri nga' ogumu' i' o tulun do tuminanud dau. Om lingasai ngai' noddi dau i tulun di kitoruol. 16Nga' noduhan i' dau iyolo' do popinsunud do pasal dau dot id tulun do suwai. 17Om iri no o minamayaan di boros do Kinorohingan do pinolombus di Nabi Yosaya, do poingkaa,
18“Iti#Yos. 42.1-4 no i susuhuon ku di nopili' ku,
i tulun di kosianan ku om i kohubayaan do ginawo ku.
Patahakon ku indo dau i Rusod ku,
om popinsusuyon dau i kotulido' ku dot id koinsanai'd bansa'.
19A' i' iyau monokisongkiwal om a' minggarang,
om a' mimboros do monuduk do hilo'd karalan-ralanan.
20Alamaya' i' iyau dot id tulun dit oluhoi,
om obinguhup iyau di tulun dit aiso' o pokukurayan.
Om a' i' iyau mundorong dot a' po owonsoi it otulid,
21om oinsanan nopondo o bansa'd tulun do mogondos dau,” ka.
I Yesus om i Biilsibul
(Mar. 3.20-30, Luk. 11.14-23)
22Om pootodo' noddi dot id di Yesus o songulun o bolou di bobou, tu' norusadan do rusod dot araat i tulun diri. Om lingasai no di Yesus i tulun diri, gisom do nokoboros om nokokito'ddi i tulun diri. 23Om osuayan ngai' nopoddi i tulun di winonsoi di Yesus diri. Boros ka diyolo', “Okon tuu ko' ilo' nogi' i tanak di Daud di pinabatos diri?” ka.
24Nga'#Mat. 9.34, 10.25 tontok di norongou di tulun do Parisi o boros do miagal diri, om simbar no iyolo' do poingkaa, “Milo pogi' iti tulun diti do monunsub do rusod dot araat nga' noonuan no iyau di Biilsibul, i boyoon do rusod dot araat diri, do kuasa',” ka.
25Nga' oilaan i' di Yesus i pomusarahan di tulun do Parisi'ddi. Om boros kaddi dau dot id diyolo', “Ondung haro o pomogunan dit opogibahagi' dot id piro-piro o bohogian di mogisasangod, om a' i' ogirot o pomogunan diri. Om i bandar ko' i sompiiyon dit a' mogiuulud nga' araag i'. 26Om iyo nogiddi o pomorintaan do Rogon; tu' ondung haro o tiso' o sinompuruan do monunsub do sinompuruan do suwai, om nokopogipori-pori no i pomorintaan di Rogon, om a' nondo ogirot i pomorintaan diri. 27Momoros kou daa do monunsub oku do rusod dot araat do mantad id kuasa' di Biilsibul. Iyo nopoddi, om disai nanu' do kuasa' do pakayon di tumatanud dokoyu do monunsub do rusod dot araat. Iri i tumatanud dokoyu o popointalang do kasala' kou! 28Nga' iyoho' nopo om kuasa' i' do Rusod do Kinorohingan o ponunsub ku do rusod dot araat. Om komoyon nopoddi nga' nokorikot no i Pomorintaan do Kinorohingan dot id pogialatan dokoyu.
29Poingkuro toi o tulun do kosuang do walai di tulun dot okoris do mongoi panakau di dapu' dau, dot a' po dau akagasan i tulun dot okoris diri? Nga' akagasan po dau i tulun dit okoris om milo nogi' iyau do mongoi panganu di dapu' di tulun diri.
30Iri#Mar. 9.40 nopo tulun dit a' sumokodung doho', om atantu' no do sumaap doho'. Om iri tulun dit a' monguhup doho' nga' pointantu' no do mamaraag di karaja' ku! 31Iyo nopoddi, om ilaai no dokoyu, do tontok nopo do momonsoi o tulun do dusa om mimboros do mongindaraat#12.31 Mimboros do mongindaraat; ko': Mimboros do mongindaraat do Kinorohingan. om oompunan po! Nga' ondung mongindaraat o tulun do Rusod do Kinorohingan om a' no iyau oompunan! 32Ondung#Luk. 12.10 mimboros o tulun do sumaap di Tanak do Tulun om oompunan po iyau, nga' mongindaraat nopo di Rusod do Kinorohingan, om a' no iyau oompunan, do dinondo tuu ko' tontok di tadau do kopomutusan!” ka dau.
Tua' di Kayu o Kotutun-tutun di Guas
(Luk. 6.43-45)
33Om#Mat. 7.20, Luk. 6.44 boros ka kawagu di Yesus, “Mositi' no dot osonong o ponuni-suni di kayu om ongosonong indo i tua'ddi. Ondung a' osonong o ponuni-suni di kayu, om iri piya'ndo i tua' nga' a' no osonong. Iri i tua' di kayu o kotutun-tutun ondung osonong tuu o ponuni-suni di kayu ko' amu'. 34Iyokoyu#Mat. 3.7, 23.33, 15.18, Luk. 3.7, 6.45 nopo om tulun dit angaraat, om poingkuro po daa do milo kou do mimboros dot osonong, dot angaraat kou? Tu' nunu nopo i koboros om iri no it id suang do ginawo! 35Iri nopo tulun dit osonong om popoboros i' dit osonong tu' poimponu' i' iyau do kosonongo'. Nga' iri nopo tulun dit araat om popoboros no dit angaraat tu' poimponu' i' iyau do karaaton.
36Iyo nopoddi, om soro-soroho' no dokoyu do Tadau nopondo do Kopomutusan, om tonggungon i' do pointikid-tikid do tulun i boros di nokolombus diyolo'. 37Tu' iri no i boros dokoyu o maan do pongilo ondung kisala' kou ko' aiso',” ka dau.
Sinuhu' di Tulun do Parisi i Yesus do Momonsoi'd Koimayaan
(Mar. 8.11-12, Luk. 11.29-32)
38Om#Mat. 16.1, Mar. 8.11, Luk. 11.16 boros kaddi do piro-piro di guru do Tourat om i tulun do Parisi, “Oi Guru, sikito daa iyahai diya' do momonsoi'd koimayaan,” ka.
39Om#Mat. 16.4, Mar. 8.12 boros ka di Yesus do suminimbar, “Araat no kopio om a' kotutun do Kinorohingan o tulun do maso'd baino'! Monuhu' kou daa doho' do momonsoi'd koimayaan? Nga' a' kou no pokitonon dot ongoiso' piya o koimayaan, do suwai ko' i koimayaan di nosiliu dot id di Nabi Yunus. 40Tolu#Yun. 1.17 o tadau om tolu o totuong di Yunus do poinsuang di tian di sada' dot agayo. Om iri Tanak do Tulun nga' tolu indo o tadau om tolu o totuong do pasaalom do tana'. 41Orikot#Yun. 3.5 nopondo i Tadau'd Kopomutusan om tumungag nondo i tulun do hilo'd Niniwi do mogiaandad diti tulun do dinondo, om pasalaon nondo diyolo' iti tulun do dinondo. Tu' iri nopo tulun do hilo'd Niniwi om kuminorologo i' do dusa diyolo' di minonusui i Yunus do boros do Kinorohingan dot id diyolo'. Nga' dinondo nopodti om hino id hiti it agayo ko' i Yunus! 42Orikot#1Ra. 10.1-10, 2Su. 9.1-12 nopondo i Tadau'd Kopomutusan om tumungag nondo i raja' do tondu' do mantad hilo'd pomogunan di ponong id salatan do kaandad diti tulun do dinondo, om pasalaon nondo dau iyolo'. Tu' pamanau nopo i raja' do tondu' dot osodu' piya o pinamanau do mantad hilo'd tisan diti pomogunan do mongoi pokinongou di ponudukan di Suliman dit angaralom kopio. Nga' dinondo nopodti om hino id hiti it agayo ko' i Suliman!” ka dau.
Gumuli' Kawagu i Rusod dot Araat
(Luk. 11.24-26)
43Om boros ka kawagu di Yesus, “Soira' nopo do kopoggidu' o rusod dot araat do mantad id iso' o tulun, om mintikid nopondo i rusod diri do piro-piro o kinoiyonon dit otuu do mogihum daa do tiyonon, nga' aiso' i' ot okito dau. 44Om moro-boros nondo i rusod diri do poingkaa, ‘Gumuli' oku nogi' di walai di notongkiadan ku,’ ka. Om korikot nopondo iyau'd hiri, om aiso' i' o suang di walai om noimuhawan om noulud o hiri'd suang. 45Om mamanau nondo iyau do mongoi pangangat do turu' o rusod do suwai dit araat po ko' iyau. Om sumuang nondo iyolo' di tulun diri, om mundorong do hiri. Om araat pondo ko' i kowoyo-woyoon di gulu po o kowoyo-woyoon di tulun diri. Om iyo nogiddi ot osiliu dot id tulun dit angaraat do tontok do maso'd baino',” ka dau.
I Tina' om i Tobpinai di Yesus
(Mar. 3.31-35, Luk. 8.19-21)
46Om maso po di Yesus do moro-boros di tulun dit ogumu'ddi, om korikot no i tina' om i tobpinai dau. Om poingkakat iyolo' do hiri'd soliwan om mogihum daa iyolo'd ralan do mongoi boro-boros di Yesus. 47Om haro'ddi o songulun dot id pogialatan di tulun dot ogumu' do minoro-boros dot id di Yesus do poingkaa, “Guru, hoodi moti'd soliwan i tina' om i tobpinai nu. Mongoi daa iyolo' boro-boros diya',” ka.#12.47 Haro o piro-piro solinan dot aiso' ot ayat diti, ayat 47.
48Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Isai o tina' ku? Om isai o tobpinai ku?” ka dau. 49Om tuduko' no dau i tumatanud dau om boro-boros nod, “Diya no ngai' o tina' om tobpinai ku. 50Iri nopo tulun di momonsoi'd korohian di Tapa' ku do hilo'd surga om iri no o tobpinai ku'd kusai, om tobpinai ku'd tondu' om tina' ku,” ka dau.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Hakcipta © 2007, Pertubuhan Bible Malaysia Copyright © 2007, Bible Society of Malaysia