KAU FAKAMAAU 9
9
Ko ‘Apimeleki
1PEA ‘alu ‘e ‘Apimeleki ko e foha ‘o Selupeali ki Sikemi ki he kāinga ‘o ‘ene fa‘ē, ‘o ne lea kiate kinautolu, pea ki he fāmili kātoa na‘e kau ki he fale ‘o e tamai ‘a ‘ene fa‘ē, ‘o pehē, 2Mou lea mu‘a ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau tangata totonu ‘o Sikemi, Ko e fē ‘oku lelei kiate kimoutolu, ke pule‘i kimoutolu ‘e he ngaahi foha kotoa pē ‘o Selupeali, ‘a ia ‘oku toko fitungofulu, pe ke pule‘i kimoutolu ‘e ha toko taha pē? Manatu foki ko homou hui au mo homou kakano. 3Pea lea‘aki ‘a e ngaahi lea ko ia ‘e he kāinga ‘o ‘ene fa‘ē ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai totonu ‘o Sikemi; pea na‘e hinga honau loto kia ‘Apimeleki; he na‘a nau pehē, Ko hotau tokoua ia. 4Pea na‘a nau ‘ange kiate ia ha pa‘anga siliva ‘e fitungofulu mei he fale ‘o Peali-pēliti; pea nō ‘aki ‘e ‘Apimeleki ha tu‘unga me‘a hamumu mo anga maveu ke ō mo ia. 5Pea ne a‘u ki he fale ‘o ‘ene tamai ki ‘Ōfila, pea ne tāmate‘i hono ngaahi tokoua, ko e ngaahi foha ‘o Selupeali, ko e toko fitungofulu, ‘i ha funga maka pē taha: ka na‘e toe ‘a Siotame, ko e foha ki mui ‘o Selupeali: he na‘a ne toitoi. 6Pea fakataha mai ‘a e kakai totonu kotoa pē ‘o Sikemi, mo kinautolu na‘e kau ki he taua, pea na‘a nau ‘alu ‘o fakanofo ‘a ‘Apimeleki ke tu‘i, ‘i he ‘oke ‘o e Pou fakamanatu, ‘a ia na‘e ‘i Sikemi.
7Pea ‘i he tala ‘a e me‘a ko ia kia Siotame, na‘a ne ‘alu ‘o tu‘u ‘i he tumutumu ‘o e mo‘unga ko Kelisimi, ‘o ne ofa‘aki hono le‘o ‘o kalanga, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Fanongo mai kiate au, Kainanga ‘o Sikemi, kae fanongo ‘a e ‘Otua kiate kimoutolu. 8Tokua na‘e ‘alu atu ‘a e ngaahi ‘Akau ke fakanofo hanau tu‘i: pea na‘a nau pehē ki he ‘Ōlive, Pule koe kiate kitautolu. 9Ka ka tali mai ‘e he ‘Ōlive, Ka u tuku koā ‘eku fai lolo, ‘a ia ‘oku ou ‘aonga ai ki he fakalāngilangi‘i ‘o e ‘Otua mo e Tangata, ka u ‘alu ke fuea noa ‘i he funga ‘ulufonua? 10Pea lea ai ‘a e ngaahi ‘Akau ki he Fiki, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 11Ka ka tali ‘e he Fiki, Ka u tuku koā ‘eku fakatupu melie, mo ‘eku fua ‘aonga, ka u ‘alu ‘o mākalo noa ‘i he funga ‘ulufonua? 12Pea lea ‘e he ngaahi ‘Akau ki he Vaine, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 13Ka ka tali ‘e he Vaine, Ka u tuku koā ‘eku fakatupu uaine, ‘a ia ‘oku ne fakafiefia‘i ‘a e ‘Otua mo e Tangata, ka u ‘alu ‘o fuea noa ‘i he funga ‘ulufonua? 14Pea toki lea ‘a e ‘Akau kotoa pē ki he Talatala‘āmoa, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 15Pea pehē ‘e he Talatala‘āmoa ki he ngaahi ‘Akau, Kapau mo‘oni te mou fakanofo au ke tu‘i kiate kimoutolu, pea mou omi ‘o hūfanga mai ki hoku malu: pea ka ‘ikai, pea ke ‘alu atu ha afi mei he Talatala‘āmoa, ‘o keina ‘a e ngaahi sita ‘o Lepanoni.
16Pea ko eni, kapau kuo mou fai mo‘oni mo totonu ‘i ho‘omou fakanofo ‘a ‘Apimeleki ke tu‘i, pea kapau kuo mou fai lelei kia Selupeali mo hono fale, pea kapau kuo mou fai kiate ia ‘o taau mo e ngāue na‘a ne feia– 17(He na‘e tau ma‘amoutolu ‘e he‘eku tamai, ‘o ne li‘aki ‘ene mo‘ui, ‘o ne fakahaofi kimoutolu mei he nima ‘o Mitiani; 18ka kuo mou tu‘u he ‘aho ni ki he fale ‘o ‘eku tamai, pea kuo mou tāmate‘i hono ngaahi foha, ko e tu‘unga me‘a ‘e toko fitungofulu, ‘i ha maka pē taha, pea kuo mou fakanofo ‘a ‘Apimeleki ko e tama ‘a ‘ene kaunanga ke tu‘i ki he kakai Sikemi, koe‘uhi ko homou tokoua ia.) 19Ko ia kapau kuo mou fai mo‘oni mo totonu kia Selupeali mo hono fale he ‘aho ni, pea mou fiefia ‘ia ‘Apimeleki, pea ke fiefia mo ia ‘iate kimoutolu. 20Pea ka ‘ikai, ke pā atu ‘a e afi meia ‘Apimeleki, ‘o keina ‘a e kakai Sikemi, mo kinautolu ‘o e fale taua; pea ke pā mai ‘a e afi mei he kakai Sikemi mo e fale taua, ‘o keina ‘a ‘Apimeleki. 21Pea lele ‘a Siotame, ‘o hola; ‘o ne ‘alu ki Pea, ‘o ne nofo ai telia ‘a ‘Apimeleki ko hono tokoua.
22Pea na‘e hau ‘a ‘Apimeleki ‘i ‘Isileli ‘o tolu ta‘u. 23Ka na‘e fekau atu ‘e he ‘Otua ha laumālie kovi ke veuveuki ‘a e vā ‘o ‘Apimeleki mo e kakai Sikemi; pea na‘e fai kākā ‘a e kakai Sikemi kia ‘Apimeleki: 24koe‘uhi ke fakaai ‘a e fakamālohia ‘a e fānau ‘e toko fitungofulu ‘o Selupeali, pea hilifaki honau toto ki honau tokoua ko ‘Apimeleki, ‘a ia na‘a ne fakapoongi kinautolu: Pea ki he kau Sikemi totonu, he na‘a nau poupou hono nima ‘i honau tāmate‘i. 25Pea fakalaka ‘e he kau Sikemi ha ngaahi malumu kiate ia ‘i he ngaahi tumutumu‘i mo‘unga, ‘o nau vete ‘a e kakai kotoa na‘e ‘alu ange ‘i he hala ‘oku nau ‘i ai: pea na‘e fakahā ‘a e me‘a ko ia kia ‘Apimeleki.
26Pea ha‘u ‘a Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti mo hono kāinga, ‘o nau hiki ki Sikemi; 27pea falala ‘a e kau Sikemi kiate ia. Pea na‘a nau ‘alu atu ki he ngoue‘anga, ‘o nau utu ‘enau ngaahi ngoue vaine, ‘o malaki ‘a e kālepi, pea nau fai hono kātoanga, pea nau hū ki he fale ‘o honau ‘otua, pea na‘a nau kai mo inu kava, ‘o nau tālalakulaku kia ‘Apimeleki. 28Pea lea ai ‘a Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti, Ko hai tū ‘a ‘Apimeleki, pea ko hai ‘a Sikemi ke tau nofo ai kiate ia? ‘Ikai ko e foha ia ‘o Selupeali? ‘Ikai ko hono matāpule ‘a Sēpuli? tuku ke tauhi ki ai ‘e he kakai ‘a Hēmoa, ko e tamai ‘a Sikemi: ka ko e pehē ke tau tauhi kiate ia ‘e kitautolu? 29Taumaiā ‘oku ‘i hoku nima ‘a e kakai ni, pea te u toki hu‘ihu‘i ‘a ‘Apimeleki. Pea ne pehē kia ‘Apimeleki, Fakalahi ho‘o tau, pea ke ha‘u kitu‘a.
30Pea fanongo ‘e Sēpuli ko e pule kolo ki he lau ‘a Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti, pea ‘ita ai. 31Pea ne tuku atu ha kau talafekau kia ‘Apimeleki ki Tāluma ke fakahā, Ko eni, ko Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti, pea mo hono kāinga, kuo nau ha‘u ki Sikemi, pea ko eni kuo nau fakamālohia ‘a e kolo ke tu‘u kiate koe. 32Ko ia ke ke tu‘u hake po‘uli, ‘a koe mo kinautolu ‘oku ‘iate koe, pea mou toitoi ‘i he vao: 33pea pongipongi hake ‘i he hopo ‘a e la‘ā te mou tu‘u hengihengi hake, ‘o ‘ohofia ‘a e kolo: pea ka ‘iloange te ne ‘alu atu kiate koe mo e kakai ‘oku nau kau, pea te ke fai kiate kinautolu ‘a e me‘a te ke lava.
34Pea tutu‘u po‘uli hake ‘a ‘Apimeleki mo e kakai kotoa na‘e ‘iate ia, pea nau fakatoka malumu ki Sikemi, ko e malumu ‘e fā. 35Pea hū kitu‘a ‘a Kā‘ali koe foha ‘o ‘Ēpeti, ‘o tu‘u ‘i he matanikolo: pea tu‘u ‘a ‘Apimeleki mo e kakai na‘e ‘iate ia mei honau toka‘anga malumu. 36Pea ‘i he mamata ‘a Kā‘ali ki he kakai, na‘a ne pehē kia Sēpuli; Vakai, ‘oku ai ha kakai ‘oku hifo mei he ngaahi tumutumu ‘o e mo‘unga.
Pea tali ‘a Sēpuli, Ko e ‘ata pē ‘o e mo‘unga ‘oku ke sio ki ai, ‘oku hā hangē ko ha kakai.
37Ka ka toe lea ‘a Kā‘ali, ‘o pehē; Vakai, ‘oku ‘alu hifo ha ni‘ihi mei he loto fonua, pea mo e vāhenga ‘e taha ‘oku hala mai ‘i he ‘Oke-‘o-e-kau-Tuki.
38Pea lea ai kiate ia ‘a Sēpuli, Ko e fē ‘eni ho ngutu na‘e lau, Ko hai ‘a ‘Apimeleki ke tau nofo ki ai? ‘Ikai ko ena ‘a e kakai na‘a ke fakasīkaka‘i? ‘alu atu mu‘a ‘o mou tau. 39Pea hū kitua‘ā ‘a Kāleli ‘i he ‘ao ‘o e kau Sikemi totonu, ‘o ne fai tau mo ‘Apimeleki. 40Pea tuli ia ‘e ‘Apimeleki, pea na‘a ne hola mei hono ‘ao, pea na‘e tō kafo ha tokolahi ‘o a‘u atu ki he matanikolo. 41Pea na‘e nofo ‘a ‘Apimeleki ‘i ‘Āluma: pea na‘e kapusi ‘e Sēpuli ‘a Ka‘ali mo hono kāinga ke ‘oua te nau nofo ‘i Sikemi.
42Pea pongipongi hake, pea ‘alu atu ‘a e kakai ki he vao; pea na‘e fakahā kia ‘Apimeleki. 43Pea ne ‘alu mo ia ‘a e kakai, ‘o ne vahevahe kinautolu ko e vāhenga ‘e tolu, ‘o toka malumu ‘i he vao; pea ne fakasio, pea tā ‘oku hū ki tu‘a ‘a e kakai mei he kolo; pea ne ‘ohofia kinautolu ‘o taa‘i. 44Pea ko ‘Apimeleki mo e ngaahi vāhenga na‘e ‘iate ia, na‘a nau ‘oho atu, ‘o tu‘u ‘i he matanikolo; pea ko e ongo vāhenga ko ē na‘a nau ‘ohofia ‘a kinautolu kotoa pē na‘e ‘i he vao, ‘o taa‘i kinautolu. 45Pea tau‘i ‘e ‘Apimeleki ‘a e kolo ‘i he ‘aho ko ia ‘o ‘osi; ‘o ne kapa ia, ‘o ne tāmate‘i ‘a e kakai na‘e ‘i ai: pea ne holoki ‘a e kolo, ‘o ne tūtuu‘i māsima ki ai.
46Pea ‘i he fanongo ki ai ‘a e kakai na‘e ‘onautolu ‘a e taua ‘o Sikemi, na‘a nau hū ki he puha ‘o e fale ‘o ‘Ela-pēliti. 47Pea na‘e fakahā kia ‘Apimeleki kuo fepūkeaki nima ‘a e kakai kotoa ‘oku ‘onautolu ‘a e taua ‘o Sikemi. 48Pea ‘alu hake ‘a ‘Apimeleki ki he mo‘unga ko Salamona, ‘a ia mo e kakai kotoa pē na‘e ‘iate ia, pea to‘o ‘e ‘Apimeleki ‘a e ‘ū toki, ‘o ne tā mai ha va‘akau, ‘o ne hilifaki ki hono uma; pea ne pehē ki he kakai na‘e ‘iate ia, ‘Ilonga ha me‘a kuo mou mamata kiate au ‘oku ou fai, mou fai vave ‘o fai pehē foki. 49Ko ia na‘e hanga ai ‘a e kakai ‘o nau takitaha tā mai ha va‘akau, ‘o nau muimui kia ‘Apimeleki, ‘o nau ‘ai ki he puha, pea nau tutu ‘a e puha ‘oku nau ‘i ai: ko ia na‘e mate foki ‘a e kakai ‘o e taua ‘o Sikemi, fe‘unga nai mo e toko taha afe, ‘a tangata mo fafine.
50Pea toki ‘alu ‘a ‘Apimeleki ki Tēpesi, ‘o ne nofo ke tau‘i ia, ‘o ne kapa. 51Ka na‘e ‘i ai ha taua mālohi ‘i he loto kolo, pea na‘e hola ki ai ‘a e kau tangata mo e kau fefine, ‘io, hono kotoa ‘o e kakai ‘o e kolo; pea na‘a nau tāpuni kinautolu ‘i ai, pea na‘a nau ‘alu hake ki he tu‘a taua. 52Ka ka a‘u ‘a ‘Apimeleki ki he taua, ‘o ne fai tau ki ai, ‘o ne fakaofiofi ki he matapā ‘o e taua ke tutu ia ‘aki ‘a e afi. 53Ka na‘e ai ha fefine tokua na‘a ne lī hifo ha maka toka‘olunga ki he ‘ulu ‘o ‘Apimeleki, ‘o ne foa‘i hono nge‘esi ‘ulu.#2 Sām 11.21 54Pea ne ui mai leva ‘a e talavou na‘e to‘o ‘ene mahafu, ‘o ne pehē ki ai, Unuhi ho‘o heletā, ‘o tāmate‘i au, na‘a nau lau mai ‘o pehē, Na‘e tāmate‘i ia ‘e ha fefine. Pea hoka‘i ia ‘e he‘ene talavou, ‘o ne pekia. 55Pea ‘i he vakai ‘e he tangata ‘Isileli kuo pekia ‘a ‘Apimeleki, na‘a nau ‘alu takitaha ki hono feitu‘u.
56Ko ia na‘e fakafoki ‘e he ‘Otua kia ‘Apimeleki ‘a e kovi na‘a ne fai ki he‘ene tamai, ‘i he‘ene tāmate‘i ‘a hono fanga tokoua ‘e fitungofulu: 57pea ko e kovi kotoa ‘a e kakai Sikemi na‘e fakafoki ‘e he ‘Otua ki honau ‘ulu ‘onautolu: pea na‘e hoko kiate kinautolu ‘a e tukitala ‘a Siotame ko e foha ‘o Selupeali.
Currently Selected:
KAU FAKAMAAU 9: TMB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.