1 Makabe 2
2
Bojji limanjo Matatiyas
1Wakkati man limanjo saare Yoyaribu, Matatiyas ɓii Yuhanna e taaniraawo Simeyon taaski wurtaago Urusaliima haa o jooɗoya haa Moodin. 2O marno ɓikkoy njowoy: Yuhanna coometeeɗo Gaddi, 3Simeyon coometeeɗo Tassi, 4Yahuuda coometeeɗo Makabe, 5Eli'azaaru coometeeɗo Awaran e Yonatan coometeeɗo Afus. 6Nde o yi'i kuuɗe kalluɗe gaɗaaɗe nder Yahudiya e Urusaliima, 7o wi'i:
“E naawɗum! Min kam mi danyaama ngam mi yi'a nattere jama'aare am e wuro am seniiŋgo na?
Mi danyaama ngam mi jooɗo non, mi laara wuro am ɗon haa juuɗe konne'en amin na?
Haykaliiru amin boo ɗon haa juuɗe jananɓe.
8Haykaliiru nanndi bee goɗɗo mo ɓe itti ɗum daraja.
9Kuuje gaɗanɗe tedduŋgal maaru koocaama bana ndahalaagu konu. Ɓikkoy amin pamaroy mbaraama haa babe, sukaaɓe amin, kaafaaje konne'en ndo'i ɓe.
10Heefeerɓe njaɓti min wuro, ɓe kooci ndesaari maago fuu.
11Pawne fuu ittaama. Ɓooyma ngo dimo, hannde ngo maccuŋgo.
12Mbooɗirka babal amin ceniiŋgal ngal min mantorto laati harde non. Heefeerɓe coɓni ngal.
13Ko yeeɗgo haa ɗo nafata?”
14Nder suno, Matatiyas e ɓikkoy mum ceeki limce mum'en, ɓorni leppi buhuuje, ɓe mboyi ɗuuɗɗum.
Matatiyas ummini tuurtol haa Moodin
15Nyannde feere, wakiili'en laamiiɗo Antiyokus, doolanɓe yimɓe ngudina Tawreeta Muusa go, ngari nder wuro Moodin haa ɓe ndoola fahin yimɓe wuro lii'aago kirseteeɗi bana no heefeerɓe ngaɗata. 16Ɗuuɗɓe nder Isra'iila'en njehi potti bee maɓɓe, ammaa Matatiyas e ɓiyum'en ndari sera. 17Nden wakiili'en laamiiɗo mbi'i Matatiyas: “A ardiiɗo mawɗo teddinaaɗo nder wuro ngo'o, a ɗon mari ballal ɓikkoy ma e lenyol ma. 18Haani boo, an aartata jonta kam wargo huuwa umrooje laamiiɗo bana no heefeerɓe kuuwri bana yimɓe wuro Yahudiya e wonɓe haa Urusaliima! Bana nii ɓiya'en e an boo, on laatoto “soobiraaɓe laamiiɗo”. Ɓe teddina on bee caahuuji ceede e kaŋŋeeri e bee dokke ɗuuɗɗe.” 19Matatiyas jaabi ɓe daande townde: “Heefeerɓe fuu poti nana umrooje laamiiɗo e ɓe cuɓa ɗowanaago umrooje maako, koo moy foti acca diina kaakiraaɓe mum. 20Ammaa min, ɓikkoy am e lenyol am, min accataa tokkaago alkawal ngal Allah haɓɓi bee kaakiraaɓe amin. 21Mi ɗon toro Allah hokka min barka, taa min acca Tawreeta e umrooje maako! 22Min tokkataako umrooje laamiiɗo giɗɗo min acca diina amin.”
23Nde Matatiyas timmini wolwugo, Yahuuduujo gooto waŋgi haa yeeso yimɓe fuu lii'i kirseteeŋga maako haa hirsirde heefeerɓe nde Moodin bana no laamiiɗo umri.
24Nde Matatiyas laari ɗum, o diwni daliila mettamɓeram. Tikkere ɓoociinde hippi mo, o doggi o naŋngi Yahuuduujo go, o hirsi mo dow hirsirde.
25Nden man o mbari wakiiliijo laamiiɗo doolanɗo yimɓe lii'aago kirseteeɗi e o sampiti hirsirde.
26Tiinaare maako nde o wirfani Tawreeta Muusa nanndi bee ko Pinehas waɗi wakkati o mbari Zimiri ɓii Salu.
Yahuudu'en hoolaaɓe ngiɗi haɓtaago
27Ɓaawoɗon, Matatiyas ɗon yiilo nder wuro, o ɗon wi'a bee sawtu: “Yiɗɓe Tawreeta Muusa e neɗɗinanɓe alkawal fuu ummo, tokko yam!”
28Nden Matatiyas bee ɓiyiiko'en ndoggi dow kooseeje, ɓe ɗali jawle maɓɓe e ko ɓe mari fuu.
29Nii non ɗuuɗɓe yiɗɓe yeeɗgo fodde Tawreeta Muusa ndilli nder ladde hamaadaare, ɓe annini jooɗaago ton, 30kamɓe bee ɓikkoy maɓɓe, rewɓe maɓɓe e dabbaaji maɓɓe, ngam daliila ɓillaare hippiinde ɓe. 31Wakiili'en e sooje'en laamiiɗo wonɓe haa Urusaliima, wuro hamaadaare, nani yimɓe cali huuwgo umrooje laamiiɗo, ɓe ndoggi nder ladde hamaadaare haa ɓe cuuɗo. 32Nden mooɓre sooje'en taasni ɓe, heɓtoyi ɓe e taaski hippugo ɓe nyalaade siwtorde. 33Ɓe mbi'i ɓe: “Cuy non jonta kam, ngurte haa cuuɗiiɗon, ɗowtane umroore laamiiɗo e on kisnan ko'e mon.” 34Yahuudu'en njaabi: “Min ngurtataako e min ɗowtantaako umroore laamiiɗo. Min ngewataa sarɗiwol nyalaade siwtorde.” 35Ɗon e ɗon sooje'en ummini haɓre bee maɓɓe. 36Ammaa Yahuudu'en cali haɓgo, ɓe cakkinaay koo kaa'el gootel dow sooje'en e ɓe cukkaay dammuɗe haa ɓe cuuɗi. 37Ɓe ɗon mbi'a: “Maayden en fuu bee anniya laaɓŋga. Asama e lesdi fuu seedanto min: On ɗon mbara min bilaa hujja laaɓka.” 38Nii non konne'en maɓɓe kippi ɓe nyalaade siwtorde. Ɓe fuu ɓe maayi bee rewɓe maɓɓe e ɓikkoy maɓɓe, ɓe mbari boo dabbaaji maɓɓe. Yimɓe baakin ujineere maayi. 39Nde Matatiyas e sooba'en mum nani habaru maayde maɓɓe, ɓe mboyi ɗuuɗɗum. 40Sey ɓe carwootiri caka maɓɓe: “To en ngaɗi bana deerɗiraaɓe men, en kaɓaay bee heefeerɓe ngam hisnugo yoŋki men e al'aadaaji men, jama'aare men fuu wilan e nde majjan diga lesdi.” 41Nyannde man, ɓe kooci anniya ka'a: “En konan kippuɗo en nyalaade siwtorde fuu. Bana nii en maaydataa en fuu bana deerɗiraaɓe men maayɓe nder nyukkirɗe maɓɓe.” 42Nden yeɓre Hasidi'en hawtani ɓe, ɗum yimɓe anndaaɓe marɓe cuusal haa lesdi Isra'iila, gooto maɓɓe fuu ɗon dari wirfango Tawreeta Muusa. 43Nii non boo, yimɓe woɗɓe dogguɓe ɓilla fuu ɗon kawtana ɓe e ɗum ɗon ɓesda semmbe maɓɓe. 44Hawtaade ɓe ndarni mooɓre konu. Nder mettamɓeram maɓɓe, ɓe mbari Yahuudu'en accuɓe Tawreeta. Daɗɓe fuu kawtani heefeerɓe. 45Matatiyas e sooba'en mum kippoyi koo toy fuu e campitoyi kirsirɗe heefeerɓe. 46Ɓe njuulni bee doole derke'en ɓe ɓe tawi ɓe njuulnaaki haa lesdi Isra'iila. 47Ɓe puɗɗi fartugo konne'en mawnitiiɓe e ɓe njaali ɓe bee koyɗum. 48Ɓe kisni Tawreeta Muusa diga toonyaaŋge nge ummaatooje heefeerɓe e laamiiɓe maaje ngaɗi dow maaka. Ɓe nderfi laamu laamiiɗo konneejo Allah.
Wasuyeeji Matatiyas hiddeko o maaya
49Nde wakkati maaygo Matatiyas ɓadi, o wi'i ɓikkoy maako: “Zamanu men ɗon heewi yawaare e sooynde semteende, ɗum wakkati wonnuru e caatal.
50Ɓikkoy am, wakkati waɗi daranaago Tawreeta Muusa bee semmbe e hokkugo yoŋkiiji mon ngam alkawal ngal kaakiraaɓe men kaɓɓi bee Allah.
51Ciftore ko kaakiraaɓe men kuuwi wakkati muuɗum'en. Bee tokkaago ko ɓe ngaɗi, on keɓan tedduŋgal maŋngal e daraja nduumiika.
52Ibrahiima hoolaakino Allah wakkati jarribeego na? Ooho, ngam maajum Allah annditiri mo bana adiliijo.
53E non boo Yusufu, wakkati masiibooji, o tokki Tawreeta Allah e non o laati ardiiɗo mawɗo nder Misra.
54Pinehas, kaakiraawo men, holli cuusal e o heɓi tammunde ruutu maako fuu laatoto tum liman'en Allah.
55Yosuwa kanyum boo ɓe ngaɗi ɗum kiitoowo ardotooɗo Isra'iila ngam o yottini nelal maako.
56Kaaleb boo heɓi lesdi halal ngam o laati ceedoowo gorɗuɗo haa yeeso kawtal Isra'iila.
57Bee amaana maako bee Allah, Daawuda heɓi koromwal laamu, kaŋko e ruutu maako duuɓi ɗuuɗɗi.
58Eliya holli cuusal cemmbiɗŋgal ngam Tawreeta Allah e o eeŋgaama haa asama.
59Hananiya, Azariya e Miisayel kisnaama yiite ngam ɓe kooli Allah.
60Daniyel hisnaama hunnduko barooɗe ngam adilaaku muuɗum.
61Nden kam, paame booɗɗum, diga yidere haa yidere nder taariha men, hooliiɓe Allah fuu keɓi walliinde.
62Taa kule barriya laamiiɗo konneejo Allah ngam tedduŋgal maako laatan nyolnere, gilɗi nyaaman ɗum.
63Hannde o teddinteeɗo, ammaa jaŋngo, o halkan ngam o wartan mbulwuldi e lisaafiiji maako fuu nattinte.
64Onon ɓiɓɓe am, laate semmbiɗɓe e worɗuɓe haa daranaago Tawreeta Allah. Kaŋka tan hokkata on tedduŋgal.
65Jonta kam, mi anndi deerɗiraawo mon Simon carwoowo booɗɗo, nane mo tum: O laatoto bana baaba mon. 66Yahuuda Makabe, anndaaɗo ngam o mari semmbe diga nderkaaku maako, kaŋko laatoto ardiiɗo sooje'en mon e kaŋko ardoto on haa konu to on ɗon kaɓa bee konne'en mon. 67Onon boo mooɓte les mooɗon tokkiiɓe Tawreeta e mbaatane jama'aare men. 68Lornane jama'aaje yimɓe heefeerɓe naawɗum ko ɓe ngaɗi on e tokke umrooje Tawreeta.”
69Matatiyas barkiɗini ɓe, nden o maayi, 70nder hitaande 146. Ɓiyiiko'en uwi mo nder yenaande lenyol maako haa Moodin. Isra'iila fuu woyi mo ɗuuɗɗum.
Currently Selected:
1 Makabe 2: FBDC
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.
1 Makabe 2
2
Bojji limanjo Matatiyas
1Wakkati man limanjo saare Yoyaribu, Matatiyas ɓii Yuhanna e taaniraawo Simeyon taaski wurtaago Urusaliima haa o jooɗoya haa Moodin. 2O marno ɓikkoy njowoy: Yuhanna coometeeɗo Gaddi, 3Simeyon coometeeɗo Tassi, 4Yahuuda coometeeɗo Makabe, 5Eli'azaaru coometeeɗo Awaran e Yonatan coometeeɗo Afus. 6Nde o yi'i kuuɗe kalluɗe gaɗaaɗe nder Yahudiya e Urusaliima, 7o wi'i:
“E naawɗum! Min kam mi danyaama ngam mi yi'a nattere jama'aare am e wuro am seniiŋgo na?
Mi danyaama ngam mi jooɗo non, mi laara wuro am ɗon haa juuɗe konne'en amin na?
Haykaliiru amin boo ɗon haa juuɗe jananɓe.
8Haykaliiru nanndi bee goɗɗo mo ɓe itti ɗum daraja.
9Kuuje gaɗanɗe tedduŋgal maaru koocaama bana ndahalaagu konu. Ɓikkoy amin pamaroy mbaraama haa babe, sukaaɓe amin, kaafaaje konne'en ndo'i ɓe.
10Heefeerɓe njaɓti min wuro, ɓe kooci ndesaari maago fuu.
11Pawne fuu ittaama. Ɓooyma ngo dimo, hannde ngo maccuŋgo.
12Mbooɗirka babal amin ceniiŋgal ngal min mantorto laati harde non. Heefeerɓe coɓni ngal.
13Ko yeeɗgo haa ɗo nafata?”
14Nder suno, Matatiyas e ɓikkoy mum ceeki limce mum'en, ɓorni leppi buhuuje, ɓe mboyi ɗuuɗɗum.
Matatiyas ummini tuurtol haa Moodin
15Nyannde feere, wakiili'en laamiiɗo Antiyokus, doolanɓe yimɓe ngudina Tawreeta Muusa go, ngari nder wuro Moodin haa ɓe ndoola fahin yimɓe wuro lii'aago kirseteeɗi bana no heefeerɓe ngaɗata. 16Ɗuuɗɓe nder Isra'iila'en njehi potti bee maɓɓe, ammaa Matatiyas e ɓiyum'en ndari sera. 17Nden wakiili'en laamiiɗo mbi'i Matatiyas: “A ardiiɗo mawɗo teddinaaɗo nder wuro ngo'o, a ɗon mari ballal ɓikkoy ma e lenyol ma. 18Haani boo, an aartata jonta kam wargo huuwa umrooje laamiiɗo bana no heefeerɓe kuuwri bana yimɓe wuro Yahudiya e wonɓe haa Urusaliima! Bana nii ɓiya'en e an boo, on laatoto “soobiraaɓe laamiiɗo”. Ɓe teddina on bee caahuuji ceede e kaŋŋeeri e bee dokke ɗuuɗɗe.” 19Matatiyas jaabi ɓe daande townde: “Heefeerɓe fuu poti nana umrooje laamiiɗo e ɓe cuɓa ɗowanaago umrooje maako, koo moy foti acca diina kaakiraaɓe mum. 20Ammaa min, ɓikkoy am e lenyol am, min accataa tokkaago alkawal ngal Allah haɓɓi bee kaakiraaɓe amin. 21Mi ɗon toro Allah hokka min barka, taa min acca Tawreeta e umrooje maako! 22Min tokkataako umrooje laamiiɗo giɗɗo min acca diina amin.”
23Nde Matatiyas timmini wolwugo, Yahuuduujo gooto waŋgi haa yeeso yimɓe fuu lii'i kirseteeŋga maako haa hirsirde heefeerɓe nde Moodin bana no laamiiɗo umri.
24Nde Matatiyas laari ɗum, o diwni daliila mettamɓeram. Tikkere ɓoociinde hippi mo, o doggi o naŋngi Yahuuduujo go, o hirsi mo dow hirsirde.
25Nden man o mbari wakiiliijo laamiiɗo doolanɗo yimɓe lii'aago kirseteeɗi e o sampiti hirsirde.
26Tiinaare maako nde o wirfani Tawreeta Muusa nanndi bee ko Pinehas waɗi wakkati o mbari Zimiri ɓii Salu.
Yahuudu'en hoolaaɓe ngiɗi haɓtaago
27Ɓaawoɗon, Matatiyas ɗon yiilo nder wuro, o ɗon wi'a bee sawtu: “Yiɗɓe Tawreeta Muusa e neɗɗinanɓe alkawal fuu ummo, tokko yam!”
28Nden Matatiyas bee ɓiyiiko'en ndoggi dow kooseeje, ɓe ɗali jawle maɓɓe e ko ɓe mari fuu.
29Nii non ɗuuɗɓe yiɗɓe yeeɗgo fodde Tawreeta Muusa ndilli nder ladde hamaadaare, ɓe annini jooɗaago ton, 30kamɓe bee ɓikkoy maɓɓe, rewɓe maɓɓe e dabbaaji maɓɓe, ngam daliila ɓillaare hippiinde ɓe. 31Wakiili'en e sooje'en laamiiɗo wonɓe haa Urusaliima, wuro hamaadaare, nani yimɓe cali huuwgo umrooje laamiiɗo, ɓe ndoggi nder ladde hamaadaare haa ɓe cuuɗo. 32Nden mooɓre sooje'en taasni ɓe, heɓtoyi ɓe e taaski hippugo ɓe nyalaade siwtorde. 33Ɓe mbi'i ɓe: “Cuy non jonta kam, ngurte haa cuuɗiiɗon, ɗowtane umroore laamiiɗo e on kisnan ko'e mon.” 34Yahuudu'en njaabi: “Min ngurtataako e min ɗowtantaako umroore laamiiɗo. Min ngewataa sarɗiwol nyalaade siwtorde.” 35Ɗon e ɗon sooje'en ummini haɓre bee maɓɓe. 36Ammaa Yahuudu'en cali haɓgo, ɓe cakkinaay koo kaa'el gootel dow sooje'en e ɓe cukkaay dammuɗe haa ɓe cuuɗi. 37Ɓe ɗon mbi'a: “Maayden en fuu bee anniya laaɓŋga. Asama e lesdi fuu seedanto min: On ɗon mbara min bilaa hujja laaɓka.” 38Nii non konne'en maɓɓe kippi ɓe nyalaade siwtorde. Ɓe fuu ɓe maayi bee rewɓe maɓɓe e ɓikkoy maɓɓe, ɓe mbari boo dabbaaji maɓɓe. Yimɓe baakin ujineere maayi. 39Nde Matatiyas e sooba'en mum nani habaru maayde maɓɓe, ɓe mboyi ɗuuɗɗum. 40Sey ɓe carwootiri caka maɓɓe: “To en ngaɗi bana deerɗiraaɓe men, en kaɓaay bee heefeerɓe ngam hisnugo yoŋki men e al'aadaaji men, jama'aare men fuu wilan e nde majjan diga lesdi.” 41Nyannde man, ɓe kooci anniya ka'a: “En konan kippuɗo en nyalaade siwtorde fuu. Bana nii en maaydataa en fuu bana deerɗiraaɓe men maayɓe nder nyukkirɗe maɓɓe.” 42Nden yeɓre Hasidi'en hawtani ɓe, ɗum yimɓe anndaaɓe marɓe cuusal haa lesdi Isra'iila, gooto maɓɓe fuu ɗon dari wirfango Tawreeta Muusa. 43Nii non boo, yimɓe woɗɓe dogguɓe ɓilla fuu ɗon kawtana ɓe e ɗum ɗon ɓesda semmbe maɓɓe. 44Hawtaade ɓe ndarni mooɓre konu. Nder mettamɓeram maɓɓe, ɓe mbari Yahuudu'en accuɓe Tawreeta. Daɗɓe fuu kawtani heefeerɓe. 45Matatiyas e sooba'en mum kippoyi koo toy fuu e campitoyi kirsirɗe heefeerɓe. 46Ɓe njuulni bee doole derke'en ɓe ɓe tawi ɓe njuulnaaki haa lesdi Isra'iila. 47Ɓe puɗɗi fartugo konne'en mawnitiiɓe e ɓe njaali ɓe bee koyɗum. 48Ɓe kisni Tawreeta Muusa diga toonyaaŋge nge ummaatooje heefeerɓe e laamiiɓe maaje ngaɗi dow maaka. Ɓe nderfi laamu laamiiɗo konneejo Allah.
Wasuyeeji Matatiyas hiddeko o maaya
49Nde wakkati maaygo Matatiyas ɓadi, o wi'i ɓikkoy maako: “Zamanu men ɗon heewi yawaare e sooynde semteende, ɗum wakkati wonnuru e caatal.
50Ɓikkoy am, wakkati waɗi daranaago Tawreeta Muusa bee semmbe e hokkugo yoŋkiiji mon ngam alkawal ngal kaakiraaɓe men kaɓɓi bee Allah.
51Ciftore ko kaakiraaɓe men kuuwi wakkati muuɗum'en. Bee tokkaago ko ɓe ngaɗi, on keɓan tedduŋgal maŋngal e daraja nduumiika.
52Ibrahiima hoolaakino Allah wakkati jarribeego na? Ooho, ngam maajum Allah annditiri mo bana adiliijo.
53E non boo Yusufu, wakkati masiibooji, o tokki Tawreeta Allah e non o laati ardiiɗo mawɗo nder Misra.
54Pinehas, kaakiraawo men, holli cuusal e o heɓi tammunde ruutu maako fuu laatoto tum liman'en Allah.
55Yosuwa kanyum boo ɓe ngaɗi ɗum kiitoowo ardotooɗo Isra'iila ngam o yottini nelal maako.
56Kaaleb boo heɓi lesdi halal ngam o laati ceedoowo gorɗuɗo haa yeeso kawtal Isra'iila.
57Bee amaana maako bee Allah, Daawuda heɓi koromwal laamu, kaŋko e ruutu maako duuɓi ɗuuɗɗi.
58Eliya holli cuusal cemmbiɗŋgal ngam Tawreeta Allah e o eeŋgaama haa asama.
59Hananiya, Azariya e Miisayel kisnaama yiite ngam ɓe kooli Allah.
60Daniyel hisnaama hunnduko barooɗe ngam adilaaku muuɗum.
61Nden kam, paame booɗɗum, diga yidere haa yidere nder taariha men, hooliiɓe Allah fuu keɓi walliinde.
62Taa kule barriya laamiiɗo konneejo Allah ngam tedduŋgal maako laatan nyolnere, gilɗi nyaaman ɗum.
63Hannde o teddinteeɗo, ammaa jaŋngo, o halkan ngam o wartan mbulwuldi e lisaafiiji maako fuu nattinte.
64Onon ɓiɓɓe am, laate semmbiɗɓe e worɗuɓe haa daranaago Tawreeta Allah. Kaŋka tan hokkata on tedduŋgal.
65Jonta kam, mi anndi deerɗiraawo mon Simon carwoowo booɗɗo, nane mo tum: O laatoto bana baaba mon. 66Yahuuda Makabe, anndaaɗo ngam o mari semmbe diga nderkaaku maako, kaŋko laatoto ardiiɗo sooje'en mon e kaŋko ardoto on haa konu to on ɗon kaɓa bee konne'en mon. 67Onon boo mooɓte les mooɗon tokkiiɓe Tawreeta e mbaatane jama'aare men. 68Lornane jama'aaje yimɓe heefeerɓe naawɗum ko ɓe ngaɗi on e tokke umrooje Tawreeta.”
69Matatiyas barkiɗini ɓe, nden o maayi, 70nder hitaande 146. Ɓiyiiko'en uwi mo nder yenaande lenyol maako haa Moodin. Isra'iila fuu woyi mo ɗuuɗɗum.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.