Numera 13
13
O le Tala i le Asiasiga o le Nu‘u o Kanana
(Teu 1.19-33)
1‘Ua fetalai mai fo‘i le ALI‘I ‘iā Mose, ‘ua fa‘apea mai, 2“‘Ia e ‘a‘auina atu tagata, latou te asiasi le nu‘u o Kanana ‘ou te foa‘iina i le fānauga a Isaraelu, e ta‘ito‘atasi le tagata i itū‘āiga o latou tamā ‘ia e ‘a‘auina atu ai, o ali‘i uma i latou ‘iā te i latou.” 3‘Ona ‘a‘auina atu ai lea o i latou e Mose a‘i le vao o Parana e tusa ma le afioga a le ALI‘I; o ia tagata uma lava o matai i latou o le fānauga a Isaraelu. 4-15O latou igoa fo‘i nei;
| Itū‘āiga | O Matai |
|---|---|
| Reupena | o Samua o le atali‘i o Sakuro |
| Simeona | o Safata o le atali‘i o Hori |
| Iuta | o Kalepo o le atali‘i o Iefune |
| Isakara | o Ikalo o le atali‘i o Iosefa |
| Efaraima | o Hosea o le atali‘i o Nuno |
| Peniamina | o Paleti o le atali‘i o Rafo |
| Sepulona | o Katieli o le atali‘i o Soti |
| Manase | o Kati o le atali‘i o Suse |
| Tanu | o Amueli o le atali‘i o Kameli |
| Asera | o Seturi o le atali‘i o Mekaeli |
| Nafatali | o Naepi o le atali‘i o Vapese |
| Kato | o Keueli o le atali‘i o Maki |
16O igoa ia o tagata na ‘a‘auina e Mose e asiasi le nu‘u. ‘Ua fa‘aigoa fo‘i e Mose ‘iā Hosea le atali‘i o Nuno o Iosua.#Eso 17.9
17‘Ua ‘a‘auina atu i latou e Mose e asiasi i le nu‘u o Kanana, ‘ua fai atu fo‘i ‘iā te i latou, “‘Inā ō a‘e ia ‘outou i lenei ala i le itū i saute, ma ō a‘e i le mauga. 18‘Ia ‘outou matamata i le lau‘ele‘ele pe fa‘apefea ia, ma tagata e nonofo ai, pe malolosi i latou pe vaivai, pe to‘aitiiti i latou pe to‘atele, 19pe fa‘apefea fo‘i le lau‘ele‘ele ‘ua latou nonofo ai, pe lelei pe leaga, pe fa‘apefea fo‘i ‘a‘ai ‘ua latou nonofo ai, pe nonofo fa‘atoagalauapi, pe nofo ‘olo; 20pe fa‘apefea fo‘i le lau‘ele‘ele, pe lafulemū pe lafuā; pe i ai ni la‘au pe leai; ‘ina fa‘alototetele ia ‘outou, ‘ia ‘outou ‘aumai fo‘i ni fua o le fanua.” (O ona po fo‘i ia o vine e mua‘i matutua.)
21‘Ona latou ō a‘e ai lea ma latou matamata i le nu‘u, e amata i le vao o Tisina e o‘o i Reopa e ui ai i Amato. 22‘Ua latou ō a‘e i le itū i saute, ma latou o‘o atu i Heperona, sa i ai o Aimano, ma Sesai, ma Talemai, o le fānau i latou a Anaki. (Na faia Heperona e muamua i Soana i Aikupito, e fitu lava tausaga na vā a‘i i lā‘ua.) 23‘Ua o‘o fo‘i i latou i le alia o Esekolo, ‘ona latou sala ai lea o le la o le vine ma le fuifui vine e tasi, ‘ua tausoa e le to‘alua i le amo, ‘ua ‘aumai fo‘i e i latou ni rimoni ma ni mati. 24Na fa‘aigoa fo‘i lenā mea o le alia o Esekolo,#13.24 esekolo: mai le gagana Eperu “fuifui vine.” ‘ona o le fuifui vine na sala mai ai e le fānauga a Isaraelu.
25‘Ua mavae po e fagafulu, ‘ona fo‘i mai ai lea o i latou i le asiasiga o le nu‘u. 26‘Ua latou toe ō mai ia Mose, ma Arona, ma le fa‘apotopotoga uma lava o le fānauga a Isaraelu i le vao o Parana, i Katesa; ‘ua latou ‘aumai la latou tala ‘iā te i latou ma fa‘apotopotoga uma, ‘ua latou fa‘aali mai fo‘i ‘iā te i latou o fua o le fanua. 27‘Ua latou talatala mai fo‘i ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, “Na matou o‘o atu i le nu‘u na e ‘a‘auina i ai i matou, e moni fo‘i ‘ua tafe ai le suāsusu ma le meli, o ona fua fo‘i nei.#Eso 3.8; Teu 1.25 28‘Ae peita‘i ane e malolosi lava tagata o nonofo i le nu‘u, o ‘a‘ai fo‘i e nofo ‘olo e matuā tetele lava; i le ma lea fo‘i na matou iloa ai le fānau a Anaki. 29O lo‘o nonofo Amaleka i le nu‘u i le itū i saute; o sa Hetī fo‘i, ma sa Iepusē, ma sa Amorī, o lo‘o nonofo i latou i mauga; o sa Kananā fo‘i o lo‘o nonofo i latou e lata ane i le sami ‘atoa ma le itū e i ai Ioritana.”#Eso 17.8
30‘Ona vavao ai loa e Kalepo i le nu‘u ‘ia filemū i luma o Mose,#13.30 ‘Ona vavao…‘ia filemū i luma o Mose: po o sa latou fa‘apotopoto i luma o Mose. ‘ua fa‘apea atu, “Se‘i tatou matuā ō a‘e lava i ai, ma fai ai mo i tatou; auā e mafai lava ‘ona tatou manumālō ai.”
31‘Ona fai ane ai lea o ia tagata na ō a‘e ma ia, “Tatou te lē mafaia ‘ona ō a‘e e tau ma lenā nu‘u; auā e sili lo latou malosi i lo tatou.” 32‘Ua latou fai tala leaga mai fo‘i i le fānauga a Isaraelu i le nu‘u na latou asiasi i ai, ‘ua fa‘apea mai, “O le nu‘u na matou ō atu i ai e asiasi i ai, o le nu‘u lava lea e fa‘aumatia e o nonofo ai, o tagata uma fo‘i na matou iloa ai o tagata tino ‘e‘ese lava i latou. 33Na matou iloa ai fo‘i tagata maualuluga, o atali‘i o Anaki, na tutupu mai i tagata maualuluga; e pei ni sē lava i matou i o matou manatu, sa fa‘apea fo‘i i matou i o latou manatu.”#Kene 6.4
Currently Selected:
Numera 13: RSCB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.
Numera 13
13
O le Tala i le Asiasiga o le Nu‘u o Kanana
(Teu 1.19-33)
1‘Ua fetalai mai fo‘i le ALI‘I ‘iā Mose, ‘ua fa‘apea mai, 2“‘Ia e ‘a‘auina atu tagata, latou te asiasi le nu‘u o Kanana ‘ou te foa‘iina i le fānauga a Isaraelu, e ta‘ito‘atasi le tagata i itū‘āiga o latou tamā ‘ia e ‘a‘auina atu ai, o ali‘i uma i latou ‘iā te i latou.” 3‘Ona ‘a‘auina atu ai lea o i latou e Mose a‘i le vao o Parana e tusa ma le afioga a le ALI‘I; o ia tagata uma lava o matai i latou o le fānauga a Isaraelu. 4-15O latou igoa fo‘i nei;
| Itū‘āiga | O Matai |
|---|---|
| Reupena | o Samua o le atali‘i o Sakuro |
| Simeona | o Safata o le atali‘i o Hori |
| Iuta | o Kalepo o le atali‘i o Iefune |
| Isakara | o Ikalo o le atali‘i o Iosefa |
| Efaraima | o Hosea o le atali‘i o Nuno |
| Peniamina | o Paleti o le atali‘i o Rafo |
| Sepulona | o Katieli o le atali‘i o Soti |
| Manase | o Kati o le atali‘i o Suse |
| Tanu | o Amueli o le atali‘i o Kameli |
| Asera | o Seturi o le atali‘i o Mekaeli |
| Nafatali | o Naepi o le atali‘i o Vapese |
| Kato | o Keueli o le atali‘i o Maki |
16O igoa ia o tagata na ‘a‘auina e Mose e asiasi le nu‘u. ‘Ua fa‘aigoa fo‘i e Mose ‘iā Hosea le atali‘i o Nuno o Iosua.#Eso 17.9
17‘Ua ‘a‘auina atu i latou e Mose e asiasi i le nu‘u o Kanana, ‘ua fai atu fo‘i ‘iā te i latou, “‘Inā ō a‘e ia ‘outou i lenei ala i le itū i saute, ma ō a‘e i le mauga. 18‘Ia ‘outou matamata i le lau‘ele‘ele pe fa‘apefea ia, ma tagata e nonofo ai, pe malolosi i latou pe vaivai, pe to‘aitiiti i latou pe to‘atele, 19pe fa‘apefea fo‘i le lau‘ele‘ele ‘ua latou nonofo ai, pe lelei pe leaga, pe fa‘apefea fo‘i ‘a‘ai ‘ua latou nonofo ai, pe nonofo fa‘atoagalauapi, pe nofo ‘olo; 20pe fa‘apefea fo‘i le lau‘ele‘ele, pe lafulemū pe lafuā; pe i ai ni la‘au pe leai; ‘ina fa‘alototetele ia ‘outou, ‘ia ‘outou ‘aumai fo‘i ni fua o le fanua.” (O ona po fo‘i ia o vine e mua‘i matutua.)
21‘Ona latou ō a‘e ai lea ma latou matamata i le nu‘u, e amata i le vao o Tisina e o‘o i Reopa e ui ai i Amato. 22‘Ua latou ō a‘e i le itū i saute, ma latou o‘o atu i Heperona, sa i ai o Aimano, ma Sesai, ma Talemai, o le fānau i latou a Anaki. (Na faia Heperona e muamua i Soana i Aikupito, e fitu lava tausaga na vā a‘i i lā‘ua.) 23‘Ua o‘o fo‘i i latou i le alia o Esekolo, ‘ona latou sala ai lea o le la o le vine ma le fuifui vine e tasi, ‘ua tausoa e le to‘alua i le amo, ‘ua ‘aumai fo‘i e i latou ni rimoni ma ni mati. 24Na fa‘aigoa fo‘i lenā mea o le alia o Esekolo,#13.24 esekolo: mai le gagana Eperu “fuifui vine.” ‘ona o le fuifui vine na sala mai ai e le fānauga a Isaraelu.
25‘Ua mavae po e fagafulu, ‘ona fo‘i mai ai lea o i latou i le asiasiga o le nu‘u. 26‘Ua latou toe ō mai ia Mose, ma Arona, ma le fa‘apotopotoga uma lava o le fānauga a Isaraelu i le vao o Parana, i Katesa; ‘ua latou ‘aumai la latou tala ‘iā te i latou ma fa‘apotopotoga uma, ‘ua latou fa‘aali mai fo‘i ‘iā te i latou o fua o le fanua. 27‘Ua latou talatala mai fo‘i ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, “Na matou o‘o atu i le nu‘u na e ‘a‘auina i ai i matou, e moni fo‘i ‘ua tafe ai le suāsusu ma le meli, o ona fua fo‘i nei.#Eso 3.8; Teu 1.25 28‘Ae peita‘i ane e malolosi lava tagata o nonofo i le nu‘u, o ‘a‘ai fo‘i e nofo ‘olo e matuā tetele lava; i le ma lea fo‘i na matou iloa ai le fānau a Anaki. 29O lo‘o nonofo Amaleka i le nu‘u i le itū i saute; o sa Hetī fo‘i, ma sa Iepusē, ma sa Amorī, o lo‘o nonofo i latou i mauga; o sa Kananā fo‘i o lo‘o nonofo i latou e lata ane i le sami ‘atoa ma le itū e i ai Ioritana.”#Eso 17.8
30‘Ona vavao ai loa e Kalepo i le nu‘u ‘ia filemū i luma o Mose,#13.30 ‘Ona vavao…‘ia filemū i luma o Mose: po o sa latou fa‘apotopoto i luma o Mose. ‘ua fa‘apea atu, “Se‘i tatou matuā ō a‘e lava i ai, ma fai ai mo i tatou; auā e mafai lava ‘ona tatou manumālō ai.”
31‘Ona fai ane ai lea o ia tagata na ō a‘e ma ia, “Tatou te lē mafaia ‘ona ō a‘e e tau ma lenā nu‘u; auā e sili lo latou malosi i lo tatou.” 32‘Ua latou fai tala leaga mai fo‘i i le fānauga a Isaraelu i le nu‘u na latou asiasi i ai, ‘ua fa‘apea mai, “O le nu‘u na matou ō atu i ai e asiasi i ai, o le nu‘u lava lea e fa‘aumatia e o nonofo ai, o tagata uma fo‘i na matou iloa ai o tagata tino ‘e‘ese lava i latou. 33Na matou iloa ai fo‘i tagata maualuluga, o atali‘i o Anaki, na tutupu mai i tagata maualuluga; e pei ni sē lava i matou i o matou manatu, sa fa‘apea fo‘i i matou i o latou manatu.”#Kene 6.4
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.