Kenese 38
38
O Tala ‘iā Iuta ma ana Fānau
1O ona po lava ia, na alu ifo ai Iuta na i ona uso, ‘ua afe ane i le tagata o Atulama, o Eira lona igoa.#Kene 19.3; 2 Tu 4.8 2‘Ua iloa ai e Iuta le afafine o le tagata Kanana, o Sua lona igoa, na ia ‘ave ‘iā te ia, ‘ua fai māna avā. 3‘Ua tō o ia, ‘ua fānau mai o le tama tane ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Eru. 4‘Ua toe tō, ‘ua fānau mai o le tama tane, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Onani. 5‘Ua toe fānau ia o le tama tane, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Sila; na fānau mai o ia ‘ina o i Kasepa lona tamā.
6‘Ua sā‘ili e Iuta se avā ma Eru lana ulumatua, o lona igoa o Tamara. 7A o Eru le ulumatua a Iuta, sa leaga o ia i le silafaga a le ALI‘I, ‘ona fasioti lea o le ALI‘I ‘iā te ia. 8‘Ua fai atu Iuta ‘iā Onani, “Alu ane ia oe i le avā a lou uso, e fai mau avā ma fa‘atupu ai se gafa o lou uso.”#Teu 25.5-6; Mare 12.19 9‘Ua iloa Onani e lē fai māna le fānau; ‘ua o‘o ‘ina ‘ua alu atu i le avā a lona uso, ‘ua ia fa‘amaumau i le ‘ele‘ele, ‘ina ne‘i fa‘atupu e ia, se gafa o lona uso. 10‘Ua leaga lava i le silafaga a le ALI‘I le mea na ia faia, ‘ona fasioti fo‘i lea ‘iā te ia. 11‘Ua fai atu Iuta ‘iā Tamara le avā a lona atali‘i. “‘Inā nofo fua ia oe i le ‘āiga o lou tamā, se‘ia matua Sila lo‘u atali‘i;” auā sa fa‘apea ia, Ne‘i oti fo‘i o ia, pei o ona uso. ‘Ona alu lea o Tamara, ‘ua nofo i le ‘āiga o lona tamā.
12‘Ua tele aso, ‘ona oti lea o le afafine o Sua le avā a Iuta; ‘ua fa‘amafanafanaina Iuta, ‘ona alu a‘e lea o ia i ē sele fulufulu o ana mamoe i Timenata, o i lā‘ua ma Eira lana uō le Atulama.#Kene 24.67; 2 Samu 13.39 13Na ta‘uina atu ai ‘iā Tamara o lo‘o fa‘apea, “Fa‘auta, o le tamā o lau tane ‘ua alu a‘e ia i Timenata e sele ai fulufulu o ana mamoe.” 14‘Ua ia tu‘u ‘ese ‘ofu o lona nofo fua sa ‘ofu ai o ia, ‘ua ufiufi ‘iā te ia i le ‘ie ufiufi mata, ‘ua pulupulu ia, ‘ua nofo i le faitoto‘a o Ainaima o i le ala i Timenata, auā ‘ua va‘ai ia ‘ua matua Sila, ‘ae lē tu‘uina o ia ‘iā te ia e fai māna avā.
15‘Ua iloa o ia e Iuta, sa manatu fo‘i Iuta, o ia o le fafine talitane, auā sa na ufiufi ona mata. 16‘Ua afe ane ia ‘iā te ia i le auala, ‘ua fai atu ai, “‘Ou te alu atu ‘ea ‘iā te oe?” Auā na te le‘i iloa o le avā ia a lona atali‘i.
‘Ua fai mai o ia, “Se a se mea ‘e te ‘aumaia ‘iā te a‘u ‘ina ‘ia e sau ai ‘iā te a‘u?”#Eseki 16.33
17‘Ua fai atu, “‘Ou te avatu ‘iā te oe se tama‘i ‘oti a‘i le lafu.”
‘Ua fai mai o ia, “‘E te ‘aumaia ‘ea se mea e fai ma fa‘amaoni se‘ia ‘aumai ai le mea.”
18‘Ua fai atu o ia, “Se a se mea ‘ou te avatu ai ‘iā te oe e fai ma fa‘amaoni.”
‘Ua fai mai o ia, “O lou fa‘amaufa‘ailoga ma lou asoa ma lou to‘oto‘o o lo‘o i lou lima.” ‘Ua avatu ai ‘iā te ia, ‘ona alu ane ai lea o ia ‘iā te ia; ‘ua tō fo‘i o ia ‘iā te ia. 19‘Ua tula‘i le fafine, ‘ua alu, ‘ua tu‘u ‘ese le ‘ie sa ufiufi ai ona mata, ‘ua ‘ofu i ‘ofu o lona nofo fua.
20‘Ua avatu e Iuta le tama‘i ‘oti i le lima o lana uō le Atulama e ‘aumai ai mea na fai ma fa‘amaoni i le lima o le fafine, a ‘ua lē iloa ia. 21‘Ua fesili o ia i tagata o le nu‘u o lo‘o fa‘apea, “O fea o i ai le fafine talitane sa i Ainaima i le auala?”
‘Ua fai mai i latou, “E leai se fafine talitane i le mea nei.”
22‘Ua fo‘i mai o ia ‘iā Iuta, ‘ua fai mai ai, “‘Ua ‘ou lē iloa ia, mōna ‘ua fai mai tagata o le nu‘u, ‘E leai se fafine talitane i lea mea.’”
23‘Ua fai ane Iuta, “‘Ave pea ia māna, ne‘i ‘inosia i tā‘ua; fa‘auta na ‘ou avatua lenei tama‘i ‘oti, a ‘ua e lē iloa ia.”
24Po ‘ua ‘atoa ‘ea ni masina se tolu, ‘ona ta‘uina atu ai lea ‘iā Iuta, ‘ua fa‘apea, “‘Ua faita‘aga Tamara le avā a lou atali‘i, fa‘auta fo‘i, o lo‘o ‘ua tō ia i ana faita‘aga.”
‘Ona fai atu lea o Iuta, “‘Aumai ia o ia, ‘inā susunu.”#Levi 21.9; Fa‘ama 19.2
25O lo‘o ta‘ita‘iina atu o ia, na ia ‘auina atu i le tamā o lana tane, o lo‘o fa‘apea atu, “O le tagata e ana nei mea ‘ua ‘ou tō ai;” ‘ua fa‘apea fo‘i o ia, “Se‘i e iloilo po o ai e ana nei mea, o le fa‘amaufa‘ailoga ma le asoa, ma le to‘oto‘o.”
26‘Ua iloa lava e Iuta, ‘ona fai ane lea, “‘Ua sili ‘ona tonu lana amio i la‘u, ‘ona ‘ua lē avatua o ia ‘iā Sila lo‘u atali‘i;” ‘ua la lē toe feiloa‘i.#Kene 38.14; 1 Samu 24.17
27‘Ua o‘o i le aso e fānau ai, fa‘auta, o le māsaga ‘ua i lona mānava. 28‘Ua o‘o i lona fānauga, ‘ua tu‘u mai le lima, na tago i ai lē na fa‘atōsaga le fānauga, ma fusi le mea mūmū i lona lima, o lo‘o fa‘apea, “‘Ua muamua ‘ona alu ifo lenei.” 29‘Ua toe fo‘i atu lona lima, fa‘auta fo‘i, ‘ona alu ifo lea o lona uso ‘ona fai atu lea o ia, “Se a le mea ‘ua e oso mai ai?” E ‘iā te oe lenei oso vale ‘ua fa‘aigoa ai o ia o Faresa.#38.29 Faresa: mai le gagana Eperu “oso vale.” 30E mulimuli ane ‘ua alu ifo lona uso o i lona lima le mea mūmū, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Sera.#38.30 Sera: mai le gagana Eperu “malamalama mūmū o le vaveao.”
Currently Selected:
Kenese 38: RSCB
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.
Kenese 38
38
O Tala ‘iā Iuta ma ana Fānau
1O ona po lava ia, na alu ifo ai Iuta na i ona uso, ‘ua afe ane i le tagata o Atulama, o Eira lona igoa.#Kene 19.3; 2 Tu 4.8 2‘Ua iloa ai e Iuta le afafine o le tagata Kanana, o Sua lona igoa, na ia ‘ave ‘iā te ia, ‘ua fai māna avā. 3‘Ua tō o ia, ‘ua fānau mai o le tama tane ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Eru. 4‘Ua toe tō, ‘ua fānau mai o le tama tane, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Onani. 5‘Ua toe fānau ia o le tama tane, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Sila; na fānau mai o ia ‘ina o i Kasepa lona tamā.
6‘Ua sā‘ili e Iuta se avā ma Eru lana ulumatua, o lona igoa o Tamara. 7A o Eru le ulumatua a Iuta, sa leaga o ia i le silafaga a le ALI‘I, ‘ona fasioti lea o le ALI‘I ‘iā te ia. 8‘Ua fai atu Iuta ‘iā Onani, “Alu ane ia oe i le avā a lou uso, e fai mau avā ma fa‘atupu ai se gafa o lou uso.”#Teu 25.5-6; Mare 12.19 9‘Ua iloa Onani e lē fai māna le fānau; ‘ua o‘o ‘ina ‘ua alu atu i le avā a lona uso, ‘ua ia fa‘amaumau i le ‘ele‘ele, ‘ina ne‘i fa‘atupu e ia, se gafa o lona uso. 10‘Ua leaga lava i le silafaga a le ALI‘I le mea na ia faia, ‘ona fasioti fo‘i lea ‘iā te ia. 11‘Ua fai atu Iuta ‘iā Tamara le avā a lona atali‘i. “‘Inā nofo fua ia oe i le ‘āiga o lou tamā, se‘ia matua Sila lo‘u atali‘i;” auā sa fa‘apea ia, Ne‘i oti fo‘i o ia, pei o ona uso. ‘Ona alu lea o Tamara, ‘ua nofo i le ‘āiga o lona tamā.
12‘Ua tele aso, ‘ona oti lea o le afafine o Sua le avā a Iuta; ‘ua fa‘amafanafanaina Iuta, ‘ona alu a‘e lea o ia i ē sele fulufulu o ana mamoe i Timenata, o i lā‘ua ma Eira lana uō le Atulama.#Kene 24.67; 2 Samu 13.39 13Na ta‘uina atu ai ‘iā Tamara o lo‘o fa‘apea, “Fa‘auta, o le tamā o lau tane ‘ua alu a‘e ia i Timenata e sele ai fulufulu o ana mamoe.” 14‘Ua ia tu‘u ‘ese ‘ofu o lona nofo fua sa ‘ofu ai o ia, ‘ua ufiufi ‘iā te ia i le ‘ie ufiufi mata, ‘ua pulupulu ia, ‘ua nofo i le faitoto‘a o Ainaima o i le ala i Timenata, auā ‘ua va‘ai ia ‘ua matua Sila, ‘ae lē tu‘uina o ia ‘iā te ia e fai māna avā.
15‘Ua iloa o ia e Iuta, sa manatu fo‘i Iuta, o ia o le fafine talitane, auā sa na ufiufi ona mata. 16‘Ua afe ane ia ‘iā te ia i le auala, ‘ua fai atu ai, “‘Ou te alu atu ‘ea ‘iā te oe?” Auā na te le‘i iloa o le avā ia a lona atali‘i.
‘Ua fai mai o ia, “Se a se mea ‘e te ‘aumaia ‘iā te a‘u ‘ina ‘ia e sau ai ‘iā te a‘u?”#Eseki 16.33
17‘Ua fai atu, “‘Ou te avatu ‘iā te oe se tama‘i ‘oti a‘i le lafu.”
‘Ua fai mai o ia, “‘E te ‘aumaia ‘ea se mea e fai ma fa‘amaoni se‘ia ‘aumai ai le mea.”
18‘Ua fai atu o ia, “Se a se mea ‘ou te avatu ai ‘iā te oe e fai ma fa‘amaoni.”
‘Ua fai mai o ia, “O lou fa‘amaufa‘ailoga ma lou asoa ma lou to‘oto‘o o lo‘o i lou lima.” ‘Ua avatu ai ‘iā te ia, ‘ona alu ane ai lea o ia ‘iā te ia; ‘ua tō fo‘i o ia ‘iā te ia. 19‘Ua tula‘i le fafine, ‘ua alu, ‘ua tu‘u ‘ese le ‘ie sa ufiufi ai ona mata, ‘ua ‘ofu i ‘ofu o lona nofo fua.
20‘Ua avatu e Iuta le tama‘i ‘oti i le lima o lana uō le Atulama e ‘aumai ai mea na fai ma fa‘amaoni i le lima o le fafine, a ‘ua lē iloa ia. 21‘Ua fesili o ia i tagata o le nu‘u o lo‘o fa‘apea, “O fea o i ai le fafine talitane sa i Ainaima i le auala?”
‘Ua fai mai i latou, “E leai se fafine talitane i le mea nei.”
22‘Ua fo‘i mai o ia ‘iā Iuta, ‘ua fai mai ai, “‘Ua ‘ou lē iloa ia, mōna ‘ua fai mai tagata o le nu‘u, ‘E leai se fafine talitane i lea mea.’”
23‘Ua fai ane Iuta, “‘Ave pea ia māna, ne‘i ‘inosia i tā‘ua; fa‘auta na ‘ou avatua lenei tama‘i ‘oti, a ‘ua e lē iloa ia.”
24Po ‘ua ‘atoa ‘ea ni masina se tolu, ‘ona ta‘uina atu ai lea ‘iā Iuta, ‘ua fa‘apea, “‘Ua faita‘aga Tamara le avā a lou atali‘i, fa‘auta fo‘i, o lo‘o ‘ua tō ia i ana faita‘aga.”
‘Ona fai atu lea o Iuta, “‘Aumai ia o ia, ‘inā susunu.”#Levi 21.9; Fa‘ama 19.2
25O lo‘o ta‘ita‘iina atu o ia, na ia ‘auina atu i le tamā o lana tane, o lo‘o fa‘apea atu, “O le tagata e ana nei mea ‘ua ‘ou tō ai;” ‘ua fa‘apea fo‘i o ia, “Se‘i e iloilo po o ai e ana nei mea, o le fa‘amaufa‘ailoga ma le asoa, ma le to‘oto‘o.”
26‘Ua iloa lava e Iuta, ‘ona fai ane lea, “‘Ua sili ‘ona tonu lana amio i la‘u, ‘ona ‘ua lē avatua o ia ‘iā Sila lo‘u atali‘i;” ‘ua la lē toe feiloa‘i.#Kene 38.14; 1 Samu 24.17
27‘Ua o‘o i le aso e fānau ai, fa‘auta, o le māsaga ‘ua i lona mānava. 28‘Ua o‘o i lona fānauga, ‘ua tu‘u mai le lima, na tago i ai lē na fa‘atōsaga le fānauga, ma fusi le mea mūmū i lona lima, o lo‘o fa‘apea, “‘Ua muamua ‘ona alu ifo lenei.” 29‘Ua toe fo‘i atu lona lima, fa‘auta fo‘i, ‘ona alu ifo lea o lona uso ‘ona fai atu lea o ia, “Se a le mea ‘ua e oso mai ai?” E ‘iā te oe lenei oso vale ‘ua fa‘aigoa ai o ia o Faresa.#38.29 Faresa: mai le gagana Eperu “oso vale.” 30E mulimuli ane ‘ua alu ifo lona uso o i lona lima le mea mūmū, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Sera.#38.30 Sera: mai le gagana Eperu “malamalama mūmū o le vaveao.”
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.