YouVersion Logo
Search Icon

San Lucas 1

1
1Teófilo, ¿ñaboati mʉ? Jesús ĩ bajire queti mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. Jãjarã masa Jesús ĩ bajire quetire ucayuma ĩna. 2Jesús buerã, yʉare ĩna goticatore bajirone ucayuma. 3To bajiri, yʉ quẽne, ti queti jedirore quẽnaro buecõari, tire mʉre ucabosagʉ yaja yʉ. 4“Ti quetire quẽnaro masijeocõato” yigʉ, mʉre ucabosaja.
Oco rãca masare bautizarimasʉ Juan vãme cʉtigʉ, ĩ ruyuare
5Judea sitana ʉjʉ, Herodes vãme cʉtigʉ ĩ ñarirodo ñañujarã Zacarꞌias, ĩ manajo Isabel vãme cʉtigo rãca. Zacarꞌias, Abꞌias ñamasirꞌi jãnami ñari, pai ñañuju ĩ. Ĩ manajo quẽne pai, Aarón ñamasirꞌi jãneño ñañuju so. 6Dios ĩ ĩajama, quẽnarã ñañañujarã ĩna jʉarãjʉne. Ĩ rotirore bajirone yiyujarã ĩna. Masa quẽne, “Rojose yirã ñaama ĩna”, ĩnare yimasibesujarã. 7Rĩa mana rĩne bʉcʉrã ñacoasujarã ĩna. Bʉto rĩa cʉtirʉarũgũboayujarã, bajirãjʉma.
8-9Cojorʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ moañañuju Zacarꞌias, ĩ yarã rãca. Ĩna yirũgũriarore bajiro yiyujarã: “Ñimʉjʉa ‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõajʉ ĩ sãjaro ĩaĩarãsa mani” yirã, reacũĩañujarã, gʉ̃tarine. To yigajanocõari, “Zacarꞌias ñaami, tisõajʉ sãjarocʉ” yimasicõari, ĩre sãjarotiyujarã ĩna.
—Quẽnase sʉtisere bueaya mʉ —ĩre yiyujarã ĩna.
To bajiri, tisõajʉ sãjaejacõari, bueyuju ĩ, Zacarꞌias. 10Tire ĩ buetoyene, macajʉ́jʉ ñacõari, jãjarã masa Diore sẽniñañujarã ĩna. 11To bajiri quẽnase sʉtise ĩ bueñarone, ĩ bueñaricasabo riojojacatʉajʉare ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel. 12To ĩ bajirone ĩre ĩaʉcacoasuju Zacarꞌias. To bajicõari, bʉto ĩre güiyuju. 13To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel:
—Yʉre güibesa mʉ. Dios ĩre mʉ sẽnirũgũsere mʉre ajiami. To bajiri, ado bajiro mʉre yicõami: “Macʉ cʉtirʉocomo so, ĩ manajo. Juan ĩre vãme yato”, mʉre yimi Dios —ĩre yigotiyuju ángel.
14-17To yigajano, ado bajiro ĩre gotirũtuasuju, Zacarꞌiare, ĩ macʉ ñarocʉ ĩ bajirotire gotigʉ:
—Mʉ macʉ ñarocʉre Juanre ĩre ĩacõari, “Yʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoami”, yirʉcʉmi Dios. Ado bajiro bajirʉcʉmi mʉ macʉ: Ĩ jacore sãñagʉ̃jʉrene, Espꞌiritu Santore cõarʉcʉmi Dios, Espꞌiritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Dios ĩ bojarore bajiro Juan ĩ yirũgũrotire yigʉ. Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, Cristo ĩ ruyuaroto rĩjoro ruyuarʉcʉmi mʉ macʉ. Idire mecʉosere, to yicõari, vinore quẽne idibetirʉcʉmi. Ĩ sʉorine jãjarã Dios ĩ bojarore bajiro tuditʉoĩarʉarãma Israel ñamasirꞌi jãnerabatia. Diore gotirẽtobosamasirꞌi Elꞌias vãme cʉtimasirꞌire bajiro masare güitʉoĩabecʉne gotimasiorʉcʉmi. Jacʉa ĩna rĩare “Tudimaiato ĩna” yigʉ, gotirʉcʉmi. Diore ajimena, “Tʉoĩavasoato ĩna” yigʉ, to yicõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre Cristore yurã, quẽnase ĩna tʉoĩavasoarotire yigʉ, to bajiro yirʉcʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, ĩ ruyuaro bʉto variquẽnarʉcʉja mʉ. Jãjarã masa bʉto variquẽnarʉarãma, bʉcʉacʉ to bajiro ĩ gotisere ajicõari —Zacarꞌiare ĩre yigotiyuju ángel.
18To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdiyuju Zacarꞌias:
—¿No bajiro mʉ yisere ĩacõari, “Riojo yami”, mʉre yimasirʉcʉada yʉ? Rĩa mana bajiaja yʉa. Jẽre bʉcʉo ñaamo yʉ manajo. Yʉ quẽne bʉcʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju, ángeljʉare.
19To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju ángel:
—Diorãcagʉ ñaja yʉ, Gabriel vãme cʉtigʉ. “Quẽnase queti gotiaya” yigʉ, yʉre cõami. 20To bajiri mʉre yʉ gotirore bajiro bajirʉaroja. Adire yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: Yʉ gotisere “Bajibetoja” mʉ yitʉoĩajama, ñagõbecʉ ñacoarʉcʉja mʉ. Mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero tudiñagõcoarʉcʉja mʉ, bajigʉjʉma —Zacarꞌiare ĩre yigotiyuju, ángel.
21To ĩna gãmerã yiñaro ũnone, macajʉ́jʉ Zacarꞌiare yucõa ñañujarã ĩna. Yubʉsaboana, “¿No yigʉ to cõro yoaro bajiati?”, yitʉoĩañujarã ĩna. 22To ĩna yiñarone, budicoayuju ĩ yuja. Ĩna tʉjʉre budiejacõari ĩnare gotimasibesuju, ñagõmasibecʉ ñari. To ĩ bajisere ĩacõari, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Dios ĩ ruyuaĩosere ĩarꞌi ñari, bajiami”, yimasicõañujarã ĩna. Ĩnare gotimasibeticõa tʉjasuju ĩ. To bajiro bajigʉ ñari, ĩ ãmorine ĩ bajirere ĩnare gotiyuju.
23Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ moarũgũrere moagajanocõari, ĩ ya vijʉ tudicoasuju ĩ yuja. 24To ĩ baji tudiejato bero, gʉda ñacoasuju so, ĩ manajo, Isabel vãme cʉtigo. To bajiri cojomocãrãcʉ muijua cõro vi budibeco bajiñañuju so. 25To bajiñagõne, ado bajiro yitʉoĩañuju so: “Rĩa manicoadicajʉ yʉ. To bajiri bʉto bojonerũgũcajʉ yʉ. Yucʉrema Dios yʉre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yijare, gʉda ñaja yʉ yuja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũñuju so.
Jesús ĩ ruyuarotire ángel ĩ gotigʉ ejare queti
26Isabel vãme cʉtigo cojomo cõro, coja jẽnituarirãcʉ muijua, gʉda so ñatʉsato, quẽna gaje queti ĩre gotirotiyuju Dios, ángel Gabriel vãme cʉtigʉre. Galilea sita, Nazaret vãme cʉti macajʉ ĩre cõañuju Dios. 27Tojʉ ñañuju so, Jesús jaco ñaroco, Marꞌia vãme cʉtigo. Mamo, ʉ̃mʉa rãca ñabeco ñañuju so. Ʉjʉ David ñamasirꞌi jãnami, José vãme cʉtigʉ manajoroco ñañuju so. 28To bajiri Gabriel, so tʉ ejacõari, ado bajiro sore yiyuju:
—¿Ñaboati mʉ? Gãjerã rõmia rẽtoro quẽnaro mʉre yigʉ ñari, quẽnaro mʉre codeami Dios —Marꞌiare yigotiyuju ĩ.
29To ĩ yirone, tire ajicõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju so: “¿No yigʉ to bajise yʉre yati ĩ?”, yitʉoĩarejaiyuju so. 30To bajise so yitʉoĩarone ado bajise sore gotiyuju ĩ, Gabriel:
—Yʉ gotisere tʉoĩarejaibesa mʉ. Bʉto mʉre maiami Dios. 31Yʉ gotisere quẽnaro ajiya. Gʉda ñarʉocoja mʉ. To bajicõari, macʉ cʉtirʉocoja mʉ. Macʉ cʉticõari, Jesús ĩre vãme yirʉocoja mʉ. 32Masigʉ̃ ñarʉcʉmi mʉ macʉ. Mʉ macʉre, “Yʉ macʉ ñaami”, ĩre yirʉcʉmi Dios. Ĩ ñicʉ, David vãme cʉticacʉ, “Israel ñacacʉ jãnerabatia ʉjʉ ñaña mʉ” yigʉ, ʉjʉ ĩre cũcami Dios. Ĩre ĩ cũcatore bajirone mʉ macʉre quẽne ʉjʉ ĩre cũrʉcʉmi ĩ. 33To bajiri Israel vãme cʉticacʉ jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi mʉ macʉ. Ĩ rotise jedibetirʉaroja ti —Marꞌiare sore yigotiyuju ĩ ángel.
34To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju so:
—Ʉ̃mʉa rãca yʉ ñabetiboajaquẽne, ¿no bajiro yʉre bajiroti ti? —ĩre yisẽniĩañuju so.
35To so yisẽniĩarone, ado bajise sore yigotiyuju ĩ:
—Dios ĩ rotise rãca gʉda ñarʉocoja mʉ. Espꞌiritu Santore mʉ tʉjʉ ĩre cõarʉcʉmi. To bajiri mʉre ejacõari, mʉre macʉ yirʉcʉmi ĩ. To bajiro mʉre ĩ yijare, mʉ macʉ ñarocʉre, “Quẽnagʉ̃, quẽnaro yigʉ, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasirʉarãma masa. 36Mʉ yo Isabel vãme cʉtigo quẽne bʉcʉo ñaboarine, macʉ sãñagõ ñaamo so. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ muijua jẽre gʉda ñatʉsajamo so, rĩa magõ ĩna yiboacacone. 37Dios quẽnaro sore ĩ yijare, bajiamo so. Disejʉane Diorema josase maja. Ĩ yimasise rĩne ñacõaja. To bajiri bajiamo. Mʉ quẽne, to bajirone bajirʉocoja mʉ —Marꞌiare yigotiyuju ĩ.
38To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju so:
—Dios ĩ rotirore bajirone yirʉocoja yʉ. To mʉ yirore bajirone yʉre yato Dios —yiyuju so, Marꞌia, ángeljʉare.
To so yiro bero, vacoasuju ĩ, ángel Gabriel vãme cʉtigʉ.
Isabel tʉjʉ Marꞌia so ĩagõ vare queti
39Tijʉ bero, gajeyeũni quẽnosãjeo, guaro vacoasuju so, Judea sita bʉto buri jairojʉ, Isabelre ĩagoaco. 40Tojʉ ejacõari, Zacarꞌias ya vijʉ sãjaejacõari, ĩ manajore sẽniĩañuju so. 41To so yiro ajicõari, so gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca yuguiyuju ĩ. 42-43To ĩ yirone, Espꞌiritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro Marꞌiare gotiyuju Isabel:
—Yʉ ʉjʉ jaco ñaroco ejaja mʉ. Bʉto quẽnaro mʉre yiyumi Dios. Mʉ macʉ ñarocʉre quẽne, bʉto quẽnaro ĩre yirʉcʉmi. Ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩagõ ejaja mʉ. 44Yʉre mʉ sẽniĩarone, yʉ gʉdajoa sãñagʉ̃ sũca variquẽnagʉ̃, yuguiami. 45“Dios ĩ goticõariarore bajiro bajirʉocoja yʉ” yitʉoĩagõ ñari, variquẽnaja mʉ quẽne —Marꞌiare yiyuju Isabel.
46-49To bajiro so yirone, variquẽnagõ ñari ado bajiro yiyuju Marꞌia:
—Ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagõ ñaboarine, ñamasugõ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari quẽnaro yami Dios. To bajiro yʉre ĩ yise ñajare, “Ñie rojose mano yʉre yirẽtobosarũgũgʉ̃mi”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ. Bʉto quẽnaro yami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉ yirotire yigʉ. Ĩ ñagʉ̃mi masijeogʉ. Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro quẽnaro yʉre ĩ yise ñajare, “Quẽnaro sore yiyumi Dios”, yʉre yirũgũrʉarãma masa ñajediro.
50Ĩre rʉ̃cʉbʉorãre ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũgʉ̃mi Dios. To bajirone yicõa mʉorʉ̃gõrʉcʉmi.
51“Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yitʉoĩarã, no bojase ĩna yirʉaboasere ĩnare yirotibesumi Dios.
52Ʉjarãre ñamasurã ĩna ñarʉaboasere ĩnare ñarotibeticõari, ñamasumenajʉare, “Ñamasurã ñato”, yiyumi.
53Ñie manare quẽnasere ĩnare cõaboarine, gajeyeũni jairãrema ĩnare cõabesumi.
54-55Adire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi: Mani ñicʉ, Abrahamre, ĩ beroanare quẽne, “Mʉa masare, mʉa jãnerabatiare quẽnaro yicõa ñarʉcʉja yʉ”, ĩnare yigotimasiñuju Dios. Tire masiritibecʉ ñari, to bajiro yiyumi —Isabelre yigotiyuju Marꞌia.
56Idiarã muijua sore baba cʉtiñaboa, so ya vijʉ tudicoasuju Marꞌia.
Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, ĩ ruyuare
57Marꞌia so tudiato bero, macʉ cʉtiyuju so, Isabel. 58So macʉ cʉtisere ajicõari, “Quẽnaro sore ejarẽmogʉ̃ yiyumi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna, so yarã, so tʉana quẽne. To bajiro yitʉoĩarã ñari, sore variquẽna ejayujarã ĩna.
59Ĩ ruyuariaro bero, cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉri ĩ cʉotʉsato, ĩ tʉjʉre ejayujarã masa, ĩna yirũgũriarore bajiro sũcare circuncisión yirã ejarã. To yicõari,
—Ĩ jacʉ vãmene ĩre vãme yito mani —yiboayujarã ĩna.
60To ĩna yiboajaquẽne, jacojʉama,
—Bajibeaja. Juan vãme cʉtiami —ĩnare yicõañuju so.
61To so yiro ajicõari,
—Mʉ ya jũnana ti vãmere vãme cʉtibeticoayuma —sore yiyujarã ĩnajʉama.
62To yicõari, Zacarꞌiare, ĩna ãmorine ado bajise ĩre sẽniĩañujarã:
—Mʉ macʉre, ¿No bajise ĩre vãme yirʉati mʉ? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
63To ĩna yijare, ñagõbecʉ ñari, ucariajãi sẽniñuju Zacarꞌias. Tijãire ãmicõari, “Juan vãme cʉtiami, yʉ macʉ”, ĩnare yiuca ĩoñuju ĩ. Ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari, no yimasibesujarã ĩna yuja. 64Tirĩmarone, tudiñagõcoasuju Zacarꞌias quẽna. To bajicõari, “Quẽnamasucõaja”, Diore yivariquẽnañuju. 65Ti quetire ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna tʉana ñajediro, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. Judea sitana burori cʉtoana jediro ti quetire gãmerã gotibatoyujarã ĩna. 66Ĩna gotibatosere ajicõari, Zacarꞌias macʉre Dios ĩ ejarẽmose ñajare, “¿Bʉcʉacʉ, no bajiro yigʉ ñariquĩda?”, yitʉoĩañujarã.
Zacarꞌias ĩ basare queti
67Cojorʉ̃mʉ Espꞌiritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore gotirẽtobosagʉ, ado bajiro basayuju Zacarꞌias:
68-75—Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro Diore gotibosamasiñujarã ĩre gotirẽtobosamasiriarã: “Sĩgʉ̃, Ʉjʉ David ñamasirꞌi jãnami, mʉa jãnerabatiare ejarẽmogʉ̃ ruyuarʉcʉmi. Ruyuacõari, mʉa jãnerabatiare ĩaterimasa sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi”, Diore yigotirẽtobosamasiñujarã ĩna. Ado bajiro mani ñicʉare gotimasiñuju Dios: “Yʉ goticatore bajiro mʉare, mʉa jãnerabatiare quẽne ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yicõa ñarʉcʉja”, manire yigotimasiñuju Dios. Mani ñicʉre, Abraham vãme cʉtimasirꞌire quẽne ado bajiro gotimasiñuju Dios: “Yʉ ñaja Dios. Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mʉ jãnerabatiare gãjerã ĩna ĩatese sʉorine rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ĩnare güimenane, yʉ bojarore bajiro ‘Yimasiato ĩna’ yigʉ, to bajiro yirʉcʉja yʉ. Adire masiritibetirʉcʉja yʉ. To bajiri, ĩna catiñaro cõro ‘Yʉare ĩagʉ̃mi Dios’ yimasiritimenane, yʉ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãma”, yigotimasiñuju Dios. To bajiri, ĩre gotirẽtobosarimasa, ĩna gotimasiriarore bajiro, to yicõari ĩ masune ĩ gotimasiriarore bajirone yigʉagʉ yigʉmi Dios yuja. Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosagʉagʉ yigʉmi. To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani —yibasavariquẽnañuju Zacarꞌias.
76-79To yigajanocõari, “Ado bajiro yirocʉ ñaja mʉ”, ĩ macʉre yibasavariquẽnañuju Zacarꞌias:
—Yoaro mene ejarʉcʉmi mani ʉjʉ, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ. To bajiro ĩ bajiroti rĩjoro ñajare, “Rojose mʉa yirũgũsere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã”, yigotimasiorocʉ ñaja mʉ. To bajiro mʉ yisere ajicõari, tʉoĩavasoa yuñarãre ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñari, ĩ rãca quẽnaro ñacõari, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã ñato” yigʉ, ĩ yere masimenare ĩnare gotimasiocõari, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cõarʉcʉmi Dios. To bajiro yigoti rĩjoro cʉtirocʉ mʉ ñajare, “Masirẽtogʉ̃re Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami”, mʉre yiĩarʉarãma masa, —ĩ macʉre Juanre yibasavariquẽnañuju Zacarꞌias.
80Yucʉ́ manojʉ bʉcʉayuju Juan vãme cʉtigʉ. Bʉcʉarũtuacʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñarũtuasuju ĩ. Masare ĩ gotimasiorotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, yucʉ́ manojʉre ñarũgũñuju.

Currently Selected:

San Lucas 1: bsn

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy