Matius 26
26
Kyat ta rkawasa po agama Yahudi né rfasogaro si bo rpuné keé Yesusé
(Mrk. 14:1-2; Luk. 22:1-2; Yoh. 11:45-53)
1Yesusé nfasodoto si rewóré ndimé, tabóngo nécegé ni motemote nesté faje, 2“Mewé re funé to, etlé be ngané luwé le, kyat Yahudi bo tpe rir ngénngan Paska né, bo tfatélolmo ta Jou Lahatala n'gali se nfabebasé keé rir délut tatubé lima ta kyat Mesiré né rpeé keé riri béyak si né.#26:2 Ngénngan ta pélóyé né ngósno Paska. Po ngénngan ta né, kyat Yahudi né rfatélómo si ta Jou Lahatala ncópné riri gélé re gaé né po Mesir. Ncópné si né, Jou Lahatala nfamóté kyat Mesiré né nturi ta nténlóyé né. Kyat Israelé né ga Jou nané si réwetés domba, se ni léló né rpe po riri ngówéné gbóno lo bo Jou nwetco si, némnaw léló né, bóngo nfamót si pa. Fbaca ta né po buk Keluaran 12:23-51. Jou Yesusé nmóté né mgo po ngénngan ta pélóy ta né, ni ngale I ta niwén domba ta réwetés I njé, bo nfasalamaté kyat ta félé. Se po ngénngan ta néi, nase reni kyat ta bo rpo keé Kyaté Ntu ta Ya I yama Jou Lahatala ni, bo rcalibé keé Ya.”
3Po waktu ta néi, imam ta pélóyé né, si re kyat tut Yahudi né rfajólo si po imam Kayafése ni kadatongé lo. 4Néli bóngo rfasogaro si rgó Yesusé bo rpuné keé I, mayta répiné si le. 5Bóngo rfalécego faje, “Ma tgó I po ngénngan ta pélóy na, ma sogado kyat ta rdélé I né rcawané ga it re si tfakotale.”
Mépin isó ta renó sélsól félé njé népo Yesus re yégét ta pépu mnó
(Mrk. 14:3-9; Yoh. 12:1-11)
6Waktu ta Yesusé I po pnuw Betania né, ntilé po Simoné ni umé lo, Simoné njé tatubé lima npado. 7Se ta Yesusé ntoléné némnómé né, télél be reni mépin isó ncung néminé, nfauto yégét ta pépu mnó botol pusó#26:7 Botole njé rpe i né, rpaké lóyé mfus diréncó ta ngósno pualam. ta ni mulo né tadélé pélóyé. Bóngo mépiné njé népo yégété né nóp po Yesusé nibéboko lo né.
8Pocé, Yesusé ni motemote nesté rémnaw ta néi, bóngo rcawané se réceg faje, “É, ga nfalubiru keé yégét ta papu mnó né! 9Yégét ta néi bo twagé, ni mulo né tadélé pélóyé, bo ni pipisé né tfanténo keé kyaté-kyat ta reriri reróri pa né.”
10Mayta Yesusé nuné keé wlori né, se nécegé si faje, “Mépiné nje re npe ta fié po Ya ni, ga fsawan i né! 11Kyat ta reriri reróri pa né, dorém re ngénngané mew re si, se bo fgali si po waktu sói le bisa. Mayta Ya nase kémnuw pa Ya re mew pote né. 12Se ta mépiné njé népo Ya re yégété né, necé tadolo re nfasadia ta Ya bo kmóté sogado ga rput ya né. 13Se fatélolmo mew fafié ta Ya kécegé nte. Kyaté-kyat ta rfawómo Habar ta Fié yama Jou Lahatala po dunia njé ni wlólo nte né, mépiné njé ni féyfié ta npe po Ya ni né ma nase réféténé nóté bo kyaté né rlolém i.”
Yudasé bo nwagé Yesusé
(Mrk. 14:10-11; Luk. 22:3-6)
14Yesusé ni motemote yófésó re séluwé nesté, reni isó ngósno Yudas Iskariot. Nfan po imam-imam ta rpélóyé nesté ni. 15Néli bóngo nécegé si faje, “Iga ya kgali mewé fgó Yesusé, nase bo fdo ya sói?”
Tabóngo rpo pipis guraci yófétel po Yudas ni. 16Ta néi óro, Yudasé néyówé yéféné bo npo Yesus néli po si ni.
Yesusé I re ni motemote nesté rémnóm be po meja pusó po riri ngénngan ta pélóyé né
(Mrk. 14:12-26; Luk. 22:7-30; Yoh. 13:21-30)
17Kyat Yahudi né riri ngénngan ta pélóyé né re nwómo i ro. Po ngénngan-ngénngan ta néi, si ró roti ta reni ragi pa né, rfatélolmo ta Jou Lahatala ncópné riri gele re gae ta po bótén Mesiré né. Pocé po riri ngénngan faiwóbno ta récegé Paska né, réwetésé riri domba né. Pocé fajé Yesusé ni motemote né rwómo I se rutné I, “Guru, bo téwetés domba né bo témnóm po sói lo? Mfaftulo amé bo kuné, bo kpe róré mnómé né pocé.”
18Bóngo Yesusé nané si rfan néli po kota Yerusalemé, néli bo rfapdipén re kyat faisó, récegé i faje, “Mam Guru njé nané amé kpe lima nte, bo kécego awé, I ni ngénngané né rebo nwómo i ro. Se am re I bo kémnóm masaraya Paska né po nim umé lo.” 19Pocé rlongé ta Yesusé nécegé né rewóré, tabóngo ni motemote nesté rfané se rpe ta dolo Yesusé nané si né, tabóngo rpe róri mnóm Paska né pocé.
20Ta re dorémé né, tabóngo Yesusé I re ni motemote yófésó re séluwé nesté rtoléné se rémnómé. 21Pocé rémnómé lesu, bóngo Yesusé nécegé si faje, “Fatélolmo mew fafié ta Ya kécegé nte. Mew ta ftoléné nte, reni isó pote faje ta nase bo nwagé keé Ya.”
22Rlongé ta néi, wlori né ta délé kangelangé. Bóngo isó-isó rutné Yesusé, “Guru, solo maga ya?”
23Yesusé ncónglo si, “Kyat ta Ya re I ksubuk be cawan pusó njé, i ta bo nwagé keé Ya. 24Mayta fajé óro. Sababta Jou Lahatala re néceg po ni Buké wlólo ta Kyaté Ntu ta Ya I yama Jou Lahatala ni nase kmóté. Mayta sen i, kyat ta nwagé Ya njé. I nó sélsólé né ta délé pélóyé. Se ta fié né, kyat ta njéi ma ntub po dunia wlólo na.”
25Bóngo Yudas ta bo nwagé Yesusé njé nutné I, “Guru, nihalé ya é?”
Yesusé ncónglo i, “Né ta dolo re mécegé né.”
Yesusé I re ni motemote né rémnómé
(Mrk. 14:22-26; Luk. 22:14-20; 1Kor. 11:23-25)
26Waktu Yesusé I re ni motemote nesté rémnómé lesu, Yesusé nyó roti né bóngo néceg syukur po Jou Lahatala ni. Rewóré ga nfakpekté roti né, se nfanténo ni motemote nesté bóngo néceg faje, “Roti ta ntei, Ya nik wóngété, se fyó bo fó.”
27Rewóré ta néi, nyó anggur njé lima, bóngo néceg syukur po Jou Lahatala ni nóté, bóngo npo angguré né néli po ni motemote nesté ni, se nécegé si faje, “Mew férimé finém anggur ta po cawané nje ni ro. 28Sababta nete, Ya nik léló. Waktu ta kmóté né, nik léló ta néi nase tapówésé, bo nfatuo Jou Lahatala ni jaji po ni kyaté né, ta nase nféyangésé keé kyat félé róri sélsólé. 29Bóngo flongé fafié ta Ya kécego mewé nte, Ya nase kiném anggur ta nte po ngénngan pésénte le. Mayta pote se néli, nase Ya re mewé tinémé nóté, iga nik Moke Jou Lahatala re ndadi Kolano se nkawasa po ni kyaté-kyaté né.”
Yesusé nfébingé ntubé ta Petrusé nase nécegé nféyal Yesus pa né
(Mrk. 14:27-31; Luk. 22:31-34; Yoh. 13:36-38)
30Rewóré ta néi, Yesusé I re ni motemote nesté rnyanyi rfapélóy Jou Lahatala ngósno, rewóré tabóngo rfan si néli po métét Zaituné.
31Néli, bóngo Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Nte fdéréré Ya, mayta mnuw pana nase bo fówésé ffatopo keé Ya, sababta Jou Lahatala re néceg tatubé lima po ni Buké wlólo né fanfaje,
‘Ya nase kpuné keé domba né riri wlóné njé, se ni domba né nai ta rfan si.’#26:31 Nubuate njé fémnaw i po buk Zakharia 13:7. Nete taga ndadi i.
32Necé i ni ngale né, Ya nase kmóté, mayta iga re kpangéné nmulé, Ya nase ktubé ntéli po bótén Galilea, bo tfapdipén pocé.”
33Pocé bóngo Petrusé nécegé Yesus faje, “Moke, masike nik délé né rówés si ndimé se rfatoléné keé Awé, mayta ya nase kówés pa.”
34Bóngo Yesusé nécegé Petrus faje, “Mlóngé fafié ta Ya kécego awé nte. Dorém pésénte, mané né rékuku pafule, awé re mécegé mféyal Ya pa né re nuén telé ro.”
35Mayta Petrusé nécegé Yesus faje, “Tisé, Guru. Masike ya ma kmót re Awé, mayta ya nase kéceg ta dolo fajé pa.” Yesusé ni motemote ta iglé né ma réceg ta dolo Petrusé nécegé né nóté.
Yesusé nméiténé ndé Jou Lahatala po bét Getsemani
(Mrk. 14:32-42; Luk. 22:39-46)
36Rewóré ta néi, Yesusé I re ni motemote nesté rfan po géwgów isó ta ngósno Getsemani. Rwóm néli, bóngo Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Mewé féntolén pote su é. Ya bo kfan po téli, bo kméiténé kdé Jou Lahatala.” 37Mayta Yesusé nfan néli né, nut Petrusé, i re Zebedeusé ni ntu Yakobusé i re Yohanesé. Waktu ta rfan néli né, Yesusé wlo njé re nkangelangé, sogado nwawewé. 38Se nécegé si dórén telé nesté faje, “Wlegé nje tadélé nkangelangé, kbósémé né dolo bo kmóté. Se Ya re mew pote su, ma fyénéf na.”
39Nécegé né rewóré, tabóngo nfan néli cuci, se ntiki buku sogado usno né nétit nóp po bétbété lo, bóngo nméiténé ndé Jou Lahatala, se néceg faje, “Ya nik Moke ta Awé, iga wlemé, mélówé keé kangelang ta Ya bo kduké nte. Bo ta ndadi i né, ma mdéréré Ya wlegé nje na, mayta mdéréré be Awé wlemé njé le!”
40Nméiténé ndé Jou Lahatala rewóré, néléy néli ni motemote sételé nesté ni ga néngóto, re ryénéf si ndimé. Bóngo nfépangén si se nécegé Petrusé faje, “Ceh mewé nte, féfen pa bo féjaga re Ya fatok nuéncó pote né? 41Fpe mew fafié, re féror néya po Jou Lahatala ni bo setané njé ma nfarwae mew na, bo tadélé fdéréré Ya né ma ftébné na. Sababta mewé nte bo fdéréré be Ya, mayta dolo bo féfen pa.”
42Pocé Yesusé nfan néli nuéncó nóté, se nméiténé ndé Jou Lahatala né, néceg faje, “Ya nik Moke ta Awé, iga kangelang ta njéi, mélówé keé i pa, se bo ndadi i po Ya ni le, fajé bo ndadi i ro. Ya nase kdéréré ta Awé re mfaréné né.”
43Rewóré ta néi, Yesusé npólén I néli po ni motemote nesté ni né, némnawé mtóri né météwé se re ryénéf si nóté. 44Mayta Yesusé nfamól si se nfan néli nméiténé ndé Jou Lahatala nóté se re nuén telé ro, néceg be ta dolo péséwé né le.
45Rewóré ta néi, néléy néli po ni motemote sételé nesté ni. Se nfépangén si, bóngo nécegé si faje, “É, ga fyénéfé mewé lesu né? Coba fémnawé, nte re nwómo ni waktu óro. Kyaté Ntu ta I yama soroga njé bo rpo keé I po kyat léo nesté ni. 46Se wóré fpangéné bo tfané ro. Sababta kyat ta bo nwagé Ya njé re nérakéné.”
Kyaté né re rgó Yesusé
(Mrk. 14:43-52; Luk. 22:47-53; Yoh. 18:1-11)
47Pocé Yesusé nméiténé ndé si lesu, télél be ni motemote isó ta ngósno Yudasé njé nwómé. Kyat félé ta rdéréré i né, rfauto riri yété re ay wómo, bo rgó Yesusé. Ta rané rgó Yesusé né, imam ta rpélóyé né, re kyat tut kyat tut Yahudi né. 48Se ta rfan pafule né, Yudas ta bo nwagé Yesusé njé nécego si, “Kyat ta ya bo kfótén I njé, ta njé i óro, se fgó I.”
49Pocé re rwómé, tabóngo Yudasé nfalów néli po Yesus ni, se nécegé I faje, “Guru, nim tabea!” Tabóngo nfótén Yesusé.
50Mayta Yesusé nécegé Yudas faje, “Nik dél ta awé, re mfano Ya lima se ta bo mpe né, mpe óro pa?”
Bóngo kyaté né ryóg néli se rgó Yesusé. 51Pocé Yesusé ni motemote isó némnaw ta rgó I né, tabóngo natóbé ni yété njé ga ntipél imamé né riri kapala njé ni béyak isó ni tatango féspalé né se mwetés i.
52Mayta Yesusé nécegé ni motemote njé faje, “Mésungé nim yété njé nmulé po ni sarungé lo. Sababta pai le ta namongé yété, i nase nmót re yété nóté. 53Sogado mpe fajé né, macogo ma nase nik Moke n'gali Ya pa? Bo kéror po I ni, nete óro nase nfénaté ni nénan yama soroga reni caléné#26:53 Bahasa asli Yunani, rlefo: Jou ni nénan yama soroga calén yófésó re calén luw re glé. bo rfasalamat Ya. 54Mayta, bo Jou ni nénan ta yama soroga rgali Ya tadolo faje né, nase ta réfétén po Jou ni Buké wlólo, ta Mesiasé njé mare nduk kangelang félé né, nase ndadi i pa.”
55Pocé Yesusé nécegé kyat ta félé né, “Fgó Ya se fut yété re ay wómo né. Mewé fécogoma Kyat léo Ya? Ngénngan néya, kfasodoto po Um Sambayang ta npélóyé njé ni. Pe sói se fgó Ya pocé pa? 56Mayta, fajé óro ta fgó Ya nte. Fajé bo ta nabi né re rlefo po Jou Lahatala ni Buké lo né ndadi i.” Rewóré ta néi, Yesusé ni motemote nesté rfatoléné keé I se rówés si ndimé.
Yesusé négbono Imamé né riri kapala njé
(Mrk. 14:53-65)
57Pocé kyat ta félé né rgó Yesusé rewóré, bóngo rut I néli po imam ta npélóy ta ngósno Kayafasé njé ni kadatongé lo. Pocé po kadatongé lo né, imam-imam ta rpélóyé, re guru-guru agama re férimé kyat tut Yahudi né re rfajólo si. 58Petrusé ma ndéréré si nóté, mayta nfaisém i. I ma ncung po min imam Kayafasé ni kadatongé njé ni kintalé lo né, se ntoléné ndé tentara ta si pocé né, bo i ma nfamélongé ta rutné Yesusé né bo nuné. 59Pocé imam ta rpélóyé, re férimé agama Yahudi né riri kyat tuté né rfajólo si bo réyówé kyat ta bo réceg Yesusé nó ta lé po Kayafas ni, bo masike Yesusé re nó sélsól gélesó pa ma, rpuné keé I. 60Mayta masike kyat félé réceg Yesusé nó ta lé ma, rduké nó sélsól gélesó pa.
Pocé ga télél be kyat séluwé rfan néli, se 61réceg faje, “Kyat ta nje i, I nécegé bo négéné keé Jou Lahatala ni Um Sambayang ta npélóyé njé ga ni ngané telé né cogo bo nfawoslé i nmulé.”
62Bóngo imamé né riri kapala njé nosél néya, se nécegé Yesus faje, “Kyaté nesté rkélak Awé, ga msóngél si pa né?” 63Mayta Yesusé nfaténgténgén I le.
Pocé imam ta npélóyé njé nutné Yesusé nóté, “Dolo Jou! Mécego amé! Fatuwé, Awé nte Mesias ta bo mwómé mfasalamat amé njé? Se Awé ro, Jou Lahatala ni ntu Awé?”
64Tabóngo Yesusé ncónglo i, “Awé ro ta méceg fajé. Mayta Ya kécego mewé nte, pote se néli nase fémnawé Kyaté Ntu ta Ya I yama soroga njé, ktolén po Jou Lahatala ni faspal wónéyé, kwómé né ktebé kdé mét yama langété lo!”
65Imam Kayafasé nlongé ta Yesusé néceg fajé né, tadélé ncawané, se négewésé keé ni juba njé, bóngo néceg faje, “Cee, Kyat ta njéi ga npe ni diri dolo Jou Lahatala né. Mewé nte re flongé ta I nfaméymóy Jou Lahatala ngósno né! Se nte re tduké nó sélsólé né, se ma téyówé kyat nésé le na, ta bo réféténé nó sélsólé né. 66Se kutné mewé, Kyaté njé bo tpe I fawa?”
Kyat ta félé né rcónglo i, “I ncól pélóyé, se tpuné keé I ro!” 67Pocé tabóngo ritfo Yesus néli po usno lo re rfakngité I. Iglé né ga rfaspaklé I, 68bóngo rutné I, “Iga fatuw-fatuw ta Awé nte Mesiasé, coba mfébingo amé, pai ta néspakél Awé njé!”
Petrusé nécegé nféyal Yesus pa
(Mrk. 14:66-72; Luk. 22:54-65; Yoh. 18:25-27)
69Waktu ta néi, Petrusé néntolén po imam Kayafasé ni kadatongé ni kintalé lo né. Pocé reni mépin yabé isó nfano Petrus néli, se nécegé i faje, “Aw ta nte i nóté to, ta manfadéréré re Yesus kyat Galilea njé né?”
70Mayta pocé po kyat ta félé né usnori lo né, Petrusé nécegé cogo nféyal Yesus pa, se néceg faje, “Tisé! Ya dolo bo ksae pa, nim maksut sói se méceg fajé né!”
71Bóngo Petrusé ncópén nétó po pagaré ni ngówéné njé ni. Pocé ma reni mépin yabé isó nóté némnaw Petrusé se nécegé kyat ta pocé né, “Kyat ta njé i ma nandéréré Yesus kyat Nazareté njé.”
72Mayta Petrusé nécegé nféyal Yesus pa, sogado ncasi se néceg faje, “Dolo Jou! Ya kféyal I pa kyat ta njé I.”
73Mnuw pa, kyat iglé ta rénosél pocé né rfano Petrus lima se rutné i, “Re sól pana méceg fajé né, Yesusé ni motemote né ta isó awé nóté to? Kfayal be nim méitén ta ma Yunani né, dolo kyat Galilea awé.”
74Pocé ga Petrusé ncasi, “Dolo Jou! Ya kféyal I pa, Kyat ta njé I!”
Néceg fajé rewóré, bóngo mané né rékuku.
75Petrusé nlongé ta mané né rékuku né, bóngo nfatélolmo ta Yesusé re nécego i né, “Petrusé, nase mané re rékuku pafule, awé re mécegé mféyal Ya pa né nuén telé ro.” Bóngo Petrusé ncópén i nétó, tadélé ntangésé né sogado ga nsasewlé.
Currently Selected:
Matius 26: PBS
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
2026 Indonesia Bible Society
Matius 26
26
Kyat ta rkawasa po agama Yahudi né rfasogaro si bo rpuné keé Yesusé
(Mrk. 14:1-2; Luk. 22:1-2; Yoh. 11:45-53)
1Yesusé nfasodoto si rewóré ndimé, tabóngo nécegé ni motemote nesté faje, 2“Mewé re funé to, etlé be ngané luwé le, kyat Yahudi bo tpe rir ngénngan Paska né, bo tfatélolmo ta Jou Lahatala n'gali se nfabebasé keé rir délut tatubé lima ta kyat Mesiré né rpeé keé riri béyak si né.#26:2 Ngénngan ta pélóyé né ngósno Paska. Po ngénngan ta né, kyat Yahudi né rfatélómo si ta Jou Lahatala ncópné riri gélé re gaé né po Mesir. Ncópné si né, Jou Lahatala nfamóté kyat Mesiré né nturi ta nténlóyé né. Kyat Israelé né ga Jou nané si réwetés domba, se ni léló né rpe po riri ngówéné gbóno lo bo Jou nwetco si, némnaw léló né, bóngo nfamót si pa. Fbaca ta né po buk Keluaran 12:23-51. Jou Yesusé nmóté né mgo po ngénngan ta pélóy ta né, ni ngale I ta niwén domba ta réwetés I njé, bo nfasalamaté kyat ta félé. Se po ngénngan ta néi, nase reni kyat ta bo rpo keé Kyaté Ntu ta Ya I yama Jou Lahatala ni, bo rcalibé keé Ya.”
3Po waktu ta néi, imam ta pélóyé né, si re kyat tut Yahudi né rfajólo si po imam Kayafése ni kadatongé lo. 4Néli bóngo rfasogaro si rgó Yesusé bo rpuné keé I, mayta répiné si le. 5Bóngo rfalécego faje, “Ma tgó I po ngénngan ta pélóy na, ma sogado kyat ta rdélé I né rcawané ga it re si tfakotale.”
Mépin isó ta renó sélsól félé njé népo Yesus re yégét ta pépu mnó
(Mrk. 14:3-9; Yoh. 12:1-11)
6Waktu ta Yesusé I po pnuw Betania né, ntilé po Simoné ni umé lo, Simoné njé tatubé lima npado. 7Se ta Yesusé ntoléné némnómé né, télél be reni mépin isó ncung néminé, nfauto yégét ta pépu mnó botol pusó#26:7 Botole njé rpe i né, rpaké lóyé mfus diréncó ta ngósno pualam. ta ni mulo né tadélé pélóyé. Bóngo mépiné njé népo yégété né nóp po Yesusé nibéboko lo né.
8Pocé, Yesusé ni motemote nesté rémnaw ta néi, bóngo rcawané se réceg faje, “É, ga nfalubiru keé yégét ta papu mnó né! 9Yégét ta néi bo twagé, ni mulo né tadélé pélóyé, bo ni pipisé né tfanténo keé kyaté-kyat ta reriri reróri pa né.”
10Mayta Yesusé nuné keé wlori né, se nécegé si faje, “Mépiné nje re npe ta fié po Ya ni, ga fsawan i né! 11Kyat ta reriri reróri pa né, dorém re ngénngané mew re si, se bo fgali si po waktu sói le bisa. Mayta Ya nase kémnuw pa Ya re mew pote né. 12Se ta mépiné njé népo Ya re yégété né, necé tadolo re nfasadia ta Ya bo kmóté sogado ga rput ya né. 13Se fatélolmo mew fafié ta Ya kécegé nte. Kyaté-kyat ta rfawómo Habar ta Fié yama Jou Lahatala po dunia njé ni wlólo nte né, mépiné njé ni féyfié ta npe po Ya ni né ma nase réféténé nóté bo kyaté né rlolém i.”
Yudasé bo nwagé Yesusé
(Mrk. 14:10-11; Luk. 22:3-6)
14Yesusé ni motemote yófésó re séluwé nesté, reni isó ngósno Yudas Iskariot. Nfan po imam-imam ta rpélóyé nesté ni. 15Néli bóngo nécegé si faje, “Iga ya kgali mewé fgó Yesusé, nase bo fdo ya sói?”
Tabóngo rpo pipis guraci yófétel po Yudas ni. 16Ta néi óro, Yudasé néyówé yéféné bo npo Yesus néli po si ni.
Yesusé I re ni motemote nesté rémnóm be po meja pusó po riri ngénngan ta pélóyé né
(Mrk. 14:12-26; Luk. 22:7-30; Yoh. 13:21-30)
17Kyat Yahudi né riri ngénngan ta pélóyé né re nwómo i ro. Po ngénngan-ngénngan ta néi, si ró roti ta reni ragi pa né, rfatélolmo ta Jou Lahatala ncópné riri gele re gae ta po bótén Mesiré né. Pocé po riri ngénngan faiwóbno ta récegé Paska né, réwetésé riri domba né. Pocé fajé Yesusé ni motemote né rwómo I se rutné I, “Guru, bo téwetés domba né bo témnóm po sói lo? Mfaftulo amé bo kuné, bo kpe róré mnómé né pocé.”
18Bóngo Yesusé nané si rfan néli po kota Yerusalemé, néli bo rfapdipén re kyat faisó, récegé i faje, “Mam Guru njé nané amé kpe lima nte, bo kécego awé, I ni ngénngané né rebo nwómo i ro. Se am re I bo kémnóm masaraya Paska né po nim umé lo.” 19Pocé rlongé ta Yesusé nécegé né rewóré, tabóngo ni motemote nesté rfané se rpe ta dolo Yesusé nané si né, tabóngo rpe róri mnóm Paska né pocé.
20Ta re dorémé né, tabóngo Yesusé I re ni motemote yófésó re séluwé nesté rtoléné se rémnómé. 21Pocé rémnómé lesu, bóngo Yesusé nécegé si faje, “Fatélolmo mew fafié ta Ya kécegé nte. Mew ta ftoléné nte, reni isó pote faje ta nase bo nwagé keé Ya.”
22Rlongé ta néi, wlori né ta délé kangelangé. Bóngo isó-isó rutné Yesusé, “Guru, solo maga ya?”
23Yesusé ncónglo si, “Kyat ta Ya re I ksubuk be cawan pusó njé, i ta bo nwagé keé Ya. 24Mayta fajé óro. Sababta Jou Lahatala re néceg po ni Buké wlólo ta Kyaté Ntu ta Ya I yama Jou Lahatala ni nase kmóté. Mayta sen i, kyat ta nwagé Ya njé. I nó sélsólé né ta délé pélóyé. Se ta fié né, kyat ta njéi ma ntub po dunia wlólo na.”
25Bóngo Yudas ta bo nwagé Yesusé njé nutné I, “Guru, nihalé ya é?”
Yesusé ncónglo i, “Né ta dolo re mécegé né.”
Yesusé I re ni motemote né rémnómé
(Mrk. 14:22-26; Luk. 22:14-20; 1Kor. 11:23-25)
26Waktu Yesusé I re ni motemote nesté rémnómé lesu, Yesusé nyó roti né bóngo néceg syukur po Jou Lahatala ni. Rewóré ga nfakpekté roti né, se nfanténo ni motemote nesté bóngo néceg faje, “Roti ta ntei, Ya nik wóngété, se fyó bo fó.”
27Rewóré ta néi, nyó anggur njé lima, bóngo néceg syukur po Jou Lahatala ni nóté, bóngo npo angguré né néli po ni motemote nesté ni, se nécegé si faje, “Mew férimé finém anggur ta po cawané nje ni ro. 28Sababta nete, Ya nik léló. Waktu ta kmóté né, nik léló ta néi nase tapówésé, bo nfatuo Jou Lahatala ni jaji po ni kyaté né, ta nase nféyangésé keé kyat félé róri sélsólé. 29Bóngo flongé fafié ta Ya kécego mewé nte, Ya nase kiném anggur ta nte po ngénngan pésénte le. Mayta pote se néli, nase Ya re mewé tinémé nóté, iga nik Moke Jou Lahatala re ndadi Kolano se nkawasa po ni kyaté-kyaté né.”
Yesusé nfébingé ntubé ta Petrusé nase nécegé nféyal Yesus pa né
(Mrk. 14:27-31; Luk. 22:31-34; Yoh. 13:36-38)
30Rewóré ta néi, Yesusé I re ni motemote nesté rnyanyi rfapélóy Jou Lahatala ngósno, rewóré tabóngo rfan si néli po métét Zaituné.
31Néli, bóngo Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Nte fdéréré Ya, mayta mnuw pana nase bo fówésé ffatopo keé Ya, sababta Jou Lahatala re néceg tatubé lima po ni Buké wlólo né fanfaje,
‘Ya nase kpuné keé domba né riri wlóné njé, se ni domba né nai ta rfan si.’#26:31 Nubuate njé fémnaw i po buk Zakharia 13:7. Nete taga ndadi i.
32Necé i ni ngale né, Ya nase kmóté, mayta iga re kpangéné nmulé, Ya nase ktubé ntéli po bótén Galilea, bo tfapdipén pocé.”
33Pocé bóngo Petrusé nécegé Yesus faje, “Moke, masike nik délé né rówés si ndimé se rfatoléné keé Awé, mayta ya nase kówés pa.”
34Bóngo Yesusé nécegé Petrus faje, “Mlóngé fafié ta Ya kécego awé nte. Dorém pésénte, mané né rékuku pafule, awé re mécegé mféyal Ya pa né re nuén telé ro.”
35Mayta Petrusé nécegé Yesus faje, “Tisé, Guru. Masike ya ma kmót re Awé, mayta ya nase kéceg ta dolo fajé pa.” Yesusé ni motemote ta iglé né ma réceg ta dolo Petrusé nécegé né nóté.
Yesusé nméiténé ndé Jou Lahatala po bét Getsemani
(Mrk. 14:32-42; Luk. 22:39-46)
36Rewóré ta néi, Yesusé I re ni motemote nesté rfan po géwgów isó ta ngósno Getsemani. Rwóm néli, bóngo Yesusé nécegé ni motemote nesté faje, “Mewé féntolén pote su é. Ya bo kfan po téli, bo kméiténé kdé Jou Lahatala.” 37Mayta Yesusé nfan néli né, nut Petrusé, i re Zebedeusé ni ntu Yakobusé i re Yohanesé. Waktu ta rfan néli né, Yesusé wlo njé re nkangelangé, sogado nwawewé. 38Se nécegé si dórén telé nesté faje, “Wlegé nje tadélé nkangelangé, kbósémé né dolo bo kmóté. Se Ya re mew pote su, ma fyénéf na.”
39Nécegé né rewóré, tabóngo nfan néli cuci, se ntiki buku sogado usno né nétit nóp po bétbété lo, bóngo nméiténé ndé Jou Lahatala, se néceg faje, “Ya nik Moke ta Awé, iga wlemé, mélówé keé kangelang ta Ya bo kduké nte. Bo ta ndadi i né, ma mdéréré Ya wlegé nje na, mayta mdéréré be Awé wlemé njé le!”
40Nméiténé ndé Jou Lahatala rewóré, néléy néli ni motemote sételé nesté ni ga néngóto, re ryénéf si ndimé. Bóngo nfépangén si se nécegé Petrusé faje, “Ceh mewé nte, féfen pa bo féjaga re Ya fatok nuéncó pote né? 41Fpe mew fafié, re féror néya po Jou Lahatala ni bo setané njé ma nfarwae mew na, bo tadélé fdéréré Ya né ma ftébné na. Sababta mewé nte bo fdéréré be Ya, mayta dolo bo féfen pa.”
42Pocé Yesusé nfan néli nuéncó nóté, se nméiténé ndé Jou Lahatala né, néceg faje, “Ya nik Moke ta Awé, iga kangelang ta njéi, mélówé keé i pa, se bo ndadi i po Ya ni le, fajé bo ndadi i ro. Ya nase kdéréré ta Awé re mfaréné né.”
43Rewóré ta néi, Yesusé npólén I néli po ni motemote nesté ni né, némnawé mtóri né météwé se re ryénéf si nóté. 44Mayta Yesusé nfamól si se nfan néli nméiténé ndé Jou Lahatala nóté se re nuén telé ro, néceg be ta dolo péséwé né le.
45Rewóré ta néi, néléy néli po ni motemote sételé nesté ni. Se nfépangén si, bóngo nécegé si faje, “É, ga fyénéfé mewé lesu né? Coba fémnawé, nte re nwómo ni waktu óro. Kyaté Ntu ta I yama soroga njé bo rpo keé I po kyat léo nesté ni. 46Se wóré fpangéné bo tfané ro. Sababta kyat ta bo nwagé Ya njé re nérakéné.”
Kyaté né re rgó Yesusé
(Mrk. 14:43-52; Luk. 22:47-53; Yoh. 18:1-11)
47Pocé Yesusé nméiténé ndé si lesu, télél be ni motemote isó ta ngósno Yudasé njé nwómé. Kyat félé ta rdéréré i né, rfauto riri yété re ay wómo, bo rgó Yesusé. Ta rané rgó Yesusé né, imam ta rpélóyé né, re kyat tut kyat tut Yahudi né. 48Se ta rfan pafule né, Yudas ta bo nwagé Yesusé njé nécego si, “Kyat ta ya bo kfótén I njé, ta njé i óro, se fgó I.”
49Pocé re rwómé, tabóngo Yudasé nfalów néli po Yesus ni, se nécegé I faje, “Guru, nim tabea!” Tabóngo nfótén Yesusé.
50Mayta Yesusé nécegé Yudas faje, “Nik dél ta awé, re mfano Ya lima se ta bo mpe né, mpe óro pa?”
Bóngo kyaté né ryóg néli se rgó Yesusé. 51Pocé Yesusé ni motemote isó némnaw ta rgó I né, tabóngo natóbé ni yété njé ga ntipél imamé né riri kapala njé ni béyak isó ni tatango féspalé né se mwetés i.
52Mayta Yesusé nécegé ni motemote njé faje, “Mésungé nim yété njé nmulé po ni sarungé lo. Sababta pai le ta namongé yété, i nase nmót re yété nóté. 53Sogado mpe fajé né, macogo ma nase nik Moke n'gali Ya pa? Bo kéror po I ni, nete óro nase nfénaté ni nénan yama soroga reni caléné#26:53 Bahasa asli Yunani, rlefo: Jou ni nénan yama soroga calén yófésó re calén luw re glé. bo rfasalamat Ya. 54Mayta, bo Jou ni nénan ta yama soroga rgali Ya tadolo faje né, nase ta réfétén po Jou ni Buké wlólo, ta Mesiasé njé mare nduk kangelang félé né, nase ndadi i pa.”
55Pocé Yesusé nécegé kyat ta félé né, “Fgó Ya se fut yété re ay wómo né. Mewé fécogoma Kyat léo Ya? Ngénngan néya, kfasodoto po Um Sambayang ta npélóyé njé ni. Pe sói se fgó Ya pocé pa? 56Mayta, fajé óro ta fgó Ya nte. Fajé bo ta nabi né re rlefo po Jou Lahatala ni Buké lo né ndadi i.” Rewóré ta néi, Yesusé ni motemote nesté rfatoléné keé I se rówés si ndimé.
Yesusé négbono Imamé né riri kapala njé
(Mrk. 14:53-65)
57Pocé kyat ta félé né rgó Yesusé rewóré, bóngo rut I néli po imam ta npélóy ta ngósno Kayafasé njé ni kadatongé lo. Pocé po kadatongé lo né, imam-imam ta rpélóyé, re guru-guru agama re férimé kyat tut Yahudi né re rfajólo si. 58Petrusé ma ndéréré si nóté, mayta nfaisém i. I ma ncung po min imam Kayafasé ni kadatongé njé ni kintalé lo né, se ntoléné ndé tentara ta si pocé né, bo i ma nfamélongé ta rutné Yesusé né bo nuné. 59Pocé imam ta rpélóyé, re férimé agama Yahudi né riri kyat tuté né rfajólo si bo réyówé kyat ta bo réceg Yesusé nó ta lé po Kayafas ni, bo masike Yesusé re nó sélsól gélesó pa ma, rpuné keé I. 60Mayta masike kyat félé réceg Yesusé nó ta lé ma, rduké nó sélsól gélesó pa.
Pocé ga télél be kyat séluwé rfan néli, se 61réceg faje, “Kyat ta nje i, I nécegé bo négéné keé Jou Lahatala ni Um Sambayang ta npélóyé njé ga ni ngané telé né cogo bo nfawoslé i nmulé.”
62Bóngo imamé né riri kapala njé nosél néya, se nécegé Yesus faje, “Kyaté nesté rkélak Awé, ga msóngél si pa né?” 63Mayta Yesusé nfaténgténgén I le.
Pocé imam ta npélóyé njé nutné Yesusé nóté, “Dolo Jou! Mécego amé! Fatuwé, Awé nte Mesias ta bo mwómé mfasalamat amé njé? Se Awé ro, Jou Lahatala ni ntu Awé?”
64Tabóngo Yesusé ncónglo i, “Awé ro ta méceg fajé. Mayta Ya kécego mewé nte, pote se néli nase fémnawé Kyaté Ntu ta Ya I yama soroga njé, ktolén po Jou Lahatala ni faspal wónéyé, kwómé né ktebé kdé mét yama langété lo!”
65Imam Kayafasé nlongé ta Yesusé néceg fajé né, tadélé ncawané, se négewésé keé ni juba njé, bóngo néceg faje, “Cee, Kyat ta njéi ga npe ni diri dolo Jou Lahatala né. Mewé nte re flongé ta I nfaméymóy Jou Lahatala ngósno né! Se nte re tduké nó sélsólé né, se ma téyówé kyat nésé le na, ta bo réféténé nó sélsólé né. 66Se kutné mewé, Kyaté njé bo tpe I fawa?”
Kyat ta félé né rcónglo i, “I ncól pélóyé, se tpuné keé I ro!” 67Pocé tabóngo ritfo Yesus néli po usno lo re rfakngité I. Iglé né ga rfaspaklé I, 68bóngo rutné I, “Iga fatuw-fatuw ta Awé nte Mesiasé, coba mfébingo amé, pai ta néspakél Awé njé!”
Petrusé nécegé nféyal Yesus pa
(Mrk. 14:66-72; Luk. 22:54-65; Yoh. 18:25-27)
69Waktu ta néi, Petrusé néntolén po imam Kayafasé ni kadatongé ni kintalé lo né. Pocé reni mépin yabé isó nfano Petrus néli, se nécegé i faje, “Aw ta nte i nóté to, ta manfadéréré re Yesus kyat Galilea njé né?”
70Mayta pocé po kyat ta félé né usnori lo né, Petrusé nécegé cogo nféyal Yesus pa, se néceg faje, “Tisé! Ya dolo bo ksae pa, nim maksut sói se méceg fajé né!”
71Bóngo Petrusé ncópén nétó po pagaré ni ngówéné njé ni. Pocé ma reni mépin yabé isó nóté némnaw Petrusé se nécegé kyat ta pocé né, “Kyat ta njé i ma nandéréré Yesus kyat Nazareté njé.”
72Mayta Petrusé nécegé nféyal Yesus pa, sogado ncasi se néceg faje, “Dolo Jou! Ya kféyal I pa kyat ta njé I.”
73Mnuw pa, kyat iglé ta rénosél pocé né rfano Petrus lima se rutné i, “Re sól pana méceg fajé né, Yesusé ni motemote né ta isó awé nóté to? Kfayal be nim méitén ta ma Yunani né, dolo kyat Galilea awé.”
74Pocé ga Petrusé ncasi, “Dolo Jou! Ya kféyal I pa, Kyat ta njé I!”
Néceg fajé rewóré, bóngo mané né rékuku.
75Petrusé nlongé ta mané né rékuku né, bóngo nfatélolmo ta Yesusé re nécego i né, “Petrusé, nase mané re rékuku pafule, awé re mécegé mféyal Ya pa né nuén telé ro.” Bóngo Petrusé ncópén i nétó, tadélé ntangésé né sogado ga nsasewlé.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
2026 Indonesia Bible Society