Hechos 2
2
Ri upitik ri Tyoxlaj Uxlab'xel
1Echi' xuriq nim'ij che Pentecostés#2:1 Nk'aj ciento (50) ij axnaq chik che nim'ij Pascua ti kuriq un ij Pentecostés kb'ix che. Un tzij pentecoste kel kub'ij 50. kb'ix che, kunjel nk'aj mnaq che kikjom utzlaj taq rson chrij Jesús kimlom kib' chpam un ja, xaq jun ik'wi chla'. 2Xaq t'et o su xikta' che mas upuchi' xpi chkaj, peche mow ku'on k'qi' che kijmunik kpitik; xu'sij rib' chrij un ja che iku'l chpam. 3Tik'ri xkilo peche mow a' xreplanik, xujach uwuch rib' pkijlom chikjunjnal. 4Xa jala' xok Tyoxlaj Uxlab'xel chpam kanma' kunjel, xuya kchu'ab' rech ko xich'awik, xikmaj ub'ixik tzij. Jaljoj uwuch tzij xikkojo xich'awik echi' xuya kchu'ab' Tyoxlaj Uxlab'xel.
5Echi' jala kitjin u'anik, iy'o nk'aj aj Israel chla' Jerusalén che puro kikjom utzij upxab' Dios. Ke runjel tinmit ipitnaq wi, iy'o pnoq chla'. 6Echi' xikta ile', kunjel jumpa kwuch ke, che mas ik'i, xikmol kib', xsach kk'u'x ruk'. Xa rmal kunjel xikto che xiyikunik xich'aw piktzij ke chikjunjnal. 7Kunjel jumpa mnaq che xikmol kib', jwert xikmiyma', xsach kk'u'x ruk'; ena xikmaj ub'ixik chikuch: «¿Le xa iyaj Galilea t k'ut kunjel jumpa nk'aj mnaqe' che kiyitjinik kich'awik? 8¿Su mow lo che kiyikunik kich'aw piqtzij qo'j chiqjunjnal, che jare qatzij xujkitjoj qari'jal che? 9Chi' mas ujk'i uj'olik, jaljoj tinmit ujpitnaq wi, iy'o iyaj Partia, iyaj Media, iyaj Elam, iyaj Mesopotamia, iyaj Judea, iyaj Capadocia, iyaj Ponto, iyaj Asia, 10soq rich'il iyaj Frigia, iyaj Panfilia, iyaj Egipto, soq rich'il iyaj Libia pukwent África, che iy'o ch'qap che Cirene. Soq iy'o iyaj Roma che su chi' k'wi kchoch, iy'o nk'aj chke puro iyaj Israel mal su kalxik wi, iy'o nk'aj chik xa iyoknaq quk' chpam qakojb'al ruk' Dios, xa rmal mismo qich'il qib' ujaj Israel. 11Soq iy'o mnaq chi' che iyaj Creta, iy'o iyaj Arabia. Jarela qawuch qunjel jumpa uj'o chi', jaljoj tinmit ujpitnaq wi, per jumpa taq kikb'ij chrij nmaq taq k'utb'al unom Dios, runjel kqato, xa rmal kich'aw piqtzij chiqjunjnal». Jala xikb'ij mnaq chikuch.
12Tik'ri, jwert kikmiyma', xsach kk'u'x ruk', xikmaj utayik chikuch: «¿Su lo kilwi runjel jumpa wari'?» xiche che. 13Iy'o nk'aj chik xa kiktij tze' che, ena xikb'ij: «Nk'aj mnaqe' xa ib'arlab'», xiche che.
Jarewa tzij xub'ij u Lu' chke mnaq
14Echi' xuta u Lu' che jala xikb'ij mnaq, xitk'e'ik; jnam xiyitk'e' kuk' ju'ljuj (11) rich'il apóstol; tik'ri ko xch'awik, xub'ij:
«Ix ixaj Israel, qich'il qib' iwuk', rich'il ixjumpa ix'o chi' Jerusalén, chiwit'amaj wari', chitatb'ej su kimb'ij chiwe. 15Nk'aj achjab'i' che ib'arlab' kib'ij, ib'arlab' taj. ¿Su mow ib'arlab', tela las nueve unom hora rech usqarb'al?#2:15 Tyox Wuj kch'aw chrij urox hora. Urox hora kel kub'ij las nueve unom hora rech usqarb'al. Ri mnaq aj Israel costumbre chke che a las nueve unom hora rech usqarb'al ti kik'an kch'ab'al ruk' Dios, tik'ri kiktij kwa rech usqarb'al. 16Runjel sutaq kixtjin che rilik chanim, jare ub'im kan najb'il utzij Dios ujer che Joel ub'i', re ub'im kanoq:
17“Echi' ya mer kpi jun b'welt chik Qajaw Jesús quk', Dios kub'ij, kunjel jumpa mnaq kinqasaj wuxlab' pkijlom.
Jumpa ik'jol rich'il jumpa imb'al iy'olik,
jare ke kik'axij ntzij chke mnaq.
Kunjel jumpa ab'om iy'o chixo'l,
kikkil na su kink'ut chikuch che kin'an na.
Ni mnaq che mas iri'j chik
kik'an na wchik' pkiwram.
18Echi' k'an wari', soq kinqasaj wuxlab'
pkijlom kunjel jumpa mnaq kiyichkun wuk', chachjab', chixqib'.
Soq jare ke kik'axij ntzij chke mnaq.
19Chla' chkaj kink'ut na nmaq taq k'utb'al,
soq jala chuchlew o k'utb'al kink'ut ruk' kik',
ruk' a', rich'il sib' che kib'tonik k'ek, peche ku'on sutz'.
20Ri ij kok na qu'm chjuch,
ni ik' ku'on keq uwuch, peche kik' ku'ono.
Jarela k'antjik echi' ya mer kuriqo
che kpi Qajaw rech ku'on atb'altzij.
Jare jun ij nimlaj ij, per mas xib'al'ib' rilik.
21Kunjel jumpa mnaq che kik'an kch'ab'al
ruk' Qajaw kito'taj na chpam k'ax”», kcha'. (Jl 2:28-32)
Jala utz'ib'am kan najb'il utzij Dios che Joel ub'i'.
22Xutaqej utzij u Lu', xub'ij: «Ix ixaj Israel, qich'il qib' iwuk', chitatb'ej su kimb'ij chiwe: Ri Jesús aj Nazaret ruk' Dios pitnaq wi; jare Dios xuya chiwuch. Ri nmaq taq k'utb'al xu'on Jesús chixo'l, jare Dios xinawre. Jala xu'on Dios rech kikojo che jare Re kuya uchu'ab'. Ix soq runjel iwit'am chik. 23Per jare chi' xjach Jesús chiwe, ix xichapo, tik'ri xik'am b'i kuk' itzel taq mnaq rech xikrip chjuch jun cruz y xikkamsaj. Jala xi'an che kuk' itzel taq mnaq, mal mas ujer chik uchomam loq Dios che nmister jala na kuriq Jesús. 24Per miskini' jala xi'an che, Dios xuk'suj chik; xuresaj chpam u'xom kmik, xa rmal xikun taj kmik xuch'ako. 25Jala peche xub'ij u David, re xch'aw chrij Jesús ujer, xub'ij:
“In kok'il kinwil Qajaw che o chinwuch,
Re o pni'b'im, rech knu'on kowlaj k'u'x,
ot chin jun knuslib'saj.
26Xa rmal mas xki'kat wanma'
y kimb'ij ruk' nchi' che mas kinki'ktik;
soq ku'l nk'u'x chrij tzij la,
mal wit'am chik che we kinkamik, kink'suj chna la.
27Mal lal kya t kan la wanma'
chikxo'l nk'aj kamnaq,
soq mowni kya la che nib'qil che k'ay chpam ulew,
mal mas kinl'oj la, in nlo'laj taqo'n la.
28Lal xk'ut la b'e chinwuch che knuk'am b'i
chpam jun utzlaj k'asnmal,
y knojsaj la wanma' che ki'ktem
xa rmal Lal o wuk'”. (Sal 16:8-11)
Jala utz'ib'am kan nachi che rey David kb'ix che.
29»Nimnaq wach ajtinmit, kwaj kimb'ij chiwe che puro saqlaj tzij xkam qari'jal David y xmuqik. Per chanim puro alaj un jul chiquch jachi xmuq wi; sachnaq taj. 30Per ni re jare jun ajb'il utzij Dios ujer, y puro rit'am che Dios ub'im kan che, che ruk' saqlaj tzij o jun ri'y umam kuchay Dios rech kok che Cristo,#2:30 Cristo kel kub'ij jun chaytajnaq rmal Dios. Un tzij Mesías xaq jnam kilwi. rech kikb'e' na chpam utem re rech k'alnik che nim reqle'n. 31U David peche mow kitjin chik che rilik ujer, xub'ij sutaq k'antjik echi' kk'astaj uwuch Jesús chikxo'l nk'aj kamnaq, xub'ij che kkanaj t kan ranma' Jesús chikxo'l nk'aj kamnaq, soq mowni k'ay ub'qil. 32Jare Jesús che xik'sux rmal Dios chikxo'l nk'aj kamnaq. Qunjel qo'j xqilo che qtzij xk'astaj uwuch. 33Tik'ri, xwa'laj b'ik, x'e chkaj pu'b'im Dios, xuk'am reqle'n xya che rmal Dios. Soq xuk'am Tyoxlaj Uxlab'xel xya che rmal qaQaw Dios, mal jala ub'im kanoq. Runjel jumpa taq wari' che kixtjin ix che rilik y kixtjin che utayik, jare k'utb'alre che qtzij jare Jesús xutaq loq Tyoxlaj Uxlab'xel quk'. 34Jare taj u David xel b'i chkaj, mal jare re mismo xub'ij:
Jare Qajaw Dios xub'ij che Wjaw:
“Katku'l pni'b'im,
35ast retal echi' kinya nk'aj awajch'oj pawqan, tik'ri katitk'e' pkijlom”. (Sal 110:1)
Jala xub'ij Dios che Jesús. Jarela tz'ib'tal kanoq chpam wuj Salmos. 36Iwunjel ix ixjumpa ixaj Israel, chiwit'amaj che qtzij jare Jesús mismo che xirip chjuch jun cruz, jare Re xukoj Dios che Qajaw, soq jare Re xukoj che Cristo. Xuchayo, tik'ri xutaq loq chiqxo'l». Jala xub'ij u Lu' chke mnaq.
37Echi' xikta mnaq che jala xub'ij u Lu', mas xi'xow kanma', ena xikta che u Lu' rich'il chke nk'aj chik apóstol:
—Qachlal, ¿chinchke k'ut mas nmister rech jare kqa'ano? —xiche che.
38U Lu' xub'ij chik chke:
—Chik'xa imow ruk' Dios y china qasna' chijunjnal pub'i' Qajaw Jesucristo, rech kkuytaj imak rmal Dios, rech jala' kuqasaj Tyoxlaj Uxlab'xel pijlom che kusipaj Dios chiwe. 39Qajaw Dios xub'ij che ruk' saqlaj tzij kusipaj chiwe su kuya na chiwe xub'ij; soq kuya na chke iwalk'al, kuya na chke ri'y imam, kuya na chke mnaq che naj ik'wi che, soq kuya na chke mnaq chintaq kyusk'ij ruk'. —Jarela xub'ij u Lu' chke mnaq.
40Soq o nk'aj chik tzij xub'ij chke, ko xyupixb'ej, xub'ij chke:
—China kwent iwib' chikuch qich'il iy'o chpam qatinmit. Kixel chikxo'l mal ke xa isachnaq chpam kmak, —xche chke.
41Xa jala', kunjel jumpa mnaq che xikkoj utzij u Lu' x'an qasna' chke. Chpam un ij echi' jala x'antjik, pent iy'o uxib' mil mnaq che xiyok kuk' nk'aj che kikjom utzlaj taq rson chrij Jesús. 42Ke ko xiyitk'e' che u'anik sutaq xiyitjox che kmal nk'aj apóstol; kunjel xikto' kib' chikuch rech xkuk'aj kib' putzil chpam kk'asnmal. Jnam xik'an kch'ab'al ruk' Dios; soq echi' kiktij kwa, kunjel kikmol kib', jnam kiwa'ik.
Xa jun xik'an mnaq che xikkoj utzij Jesús
43O mas milagro rich'il nmaq taq k'utb'al xik'an nk'aj apóstol ruk' uchu'ab' Dios, xa rmal mas xkix'ej kib' mnaq che, mas xikmiyma'. 44Kunjel jumpa mnaq che xikkoj utzij Jesús, xa jun kinom. Runjel jumpa ub'itaqke olik, kikjach uwuch chikuch chikjunjnal rech jnam o ke. 45O b'welt xa kikk'ij ub'itaqke, soq kikk'ij klew, rech kikto'o chintaq o nmister chke. 46Runjel ij kikriq kib' chirchoch Dios; soq kikriq kib' chitaq kchoch ke ti kiktij kwa, rech jnam kiwa'ik; kikjach uwuch wa chikuch rech kunjel kiwa'ik. Mas ki'ktem iy'olik, mas ch'uch'uj kanma'. 47Ke xikkoj u'ij Dios; kunjel jumpa mnaq xikb'ij che ke, mas i'utzlaj taq mnaq. Runjel ij ri Qajaw xuya kich'il, jare xuya chke chintaq xyukol Qajaw.
Currently Selected:
Hechos 2: qucSAS
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global
Hechos 2
2
Ri upitik ri Tyoxlaj Uxlab'xel
1Echi' xuriq nim'ij che Pentecostés#2:1 Nk'aj ciento (50) ij axnaq chik che nim'ij Pascua ti kuriq un ij Pentecostés kb'ix che. Un tzij pentecoste kel kub'ij 50. kb'ix che, kunjel nk'aj mnaq che kikjom utzlaj taq rson chrij Jesús kimlom kib' chpam un ja, xaq jun ik'wi chla'. 2Xaq t'et o su xikta' che mas upuchi' xpi chkaj, peche mow ku'on k'qi' che kijmunik kpitik; xu'sij rib' chrij un ja che iku'l chpam. 3Tik'ri xkilo peche mow a' xreplanik, xujach uwuch rib' pkijlom chikjunjnal. 4Xa jala' xok Tyoxlaj Uxlab'xel chpam kanma' kunjel, xuya kchu'ab' rech ko xich'awik, xikmaj ub'ixik tzij. Jaljoj uwuch tzij xikkojo xich'awik echi' xuya kchu'ab' Tyoxlaj Uxlab'xel.
5Echi' jala kitjin u'anik, iy'o nk'aj aj Israel chla' Jerusalén che puro kikjom utzij upxab' Dios. Ke runjel tinmit ipitnaq wi, iy'o pnoq chla'. 6Echi' xikta ile', kunjel jumpa kwuch ke, che mas ik'i, xikmol kib', xsach kk'u'x ruk'. Xa rmal kunjel xikto che xiyikunik xich'aw piktzij ke chikjunjnal. 7Kunjel jumpa mnaq che xikmol kib', jwert xikmiyma', xsach kk'u'x ruk'; ena xikmaj ub'ixik chikuch: «¿Le xa iyaj Galilea t k'ut kunjel jumpa nk'aj mnaqe' che kiyitjinik kich'awik? 8¿Su mow lo che kiyikunik kich'aw piqtzij qo'j chiqjunjnal, che jare qatzij xujkitjoj qari'jal che? 9Chi' mas ujk'i uj'olik, jaljoj tinmit ujpitnaq wi, iy'o iyaj Partia, iyaj Media, iyaj Elam, iyaj Mesopotamia, iyaj Judea, iyaj Capadocia, iyaj Ponto, iyaj Asia, 10soq rich'il iyaj Frigia, iyaj Panfilia, iyaj Egipto, soq rich'il iyaj Libia pukwent África, che iy'o ch'qap che Cirene. Soq iy'o iyaj Roma che su chi' k'wi kchoch, iy'o nk'aj chke puro iyaj Israel mal su kalxik wi, iy'o nk'aj chik xa iyoknaq quk' chpam qakojb'al ruk' Dios, xa rmal mismo qich'il qib' ujaj Israel. 11Soq iy'o mnaq chi' che iyaj Creta, iy'o iyaj Arabia. Jarela qawuch qunjel jumpa uj'o chi', jaljoj tinmit ujpitnaq wi, per jumpa taq kikb'ij chrij nmaq taq k'utb'al unom Dios, runjel kqato, xa rmal kich'aw piqtzij chiqjunjnal». Jala xikb'ij mnaq chikuch.
12Tik'ri, jwert kikmiyma', xsach kk'u'x ruk', xikmaj utayik chikuch: «¿Su lo kilwi runjel jumpa wari'?» xiche che. 13Iy'o nk'aj chik xa kiktij tze' che, ena xikb'ij: «Nk'aj mnaqe' xa ib'arlab'», xiche che.
Jarewa tzij xub'ij u Lu' chke mnaq
14Echi' xuta u Lu' che jala xikb'ij mnaq, xitk'e'ik; jnam xiyitk'e' kuk' ju'ljuj (11) rich'il apóstol; tik'ri ko xch'awik, xub'ij:
«Ix ixaj Israel, qich'il qib' iwuk', rich'il ixjumpa ix'o chi' Jerusalén, chiwit'amaj wari', chitatb'ej su kimb'ij chiwe. 15Nk'aj achjab'i' che ib'arlab' kib'ij, ib'arlab' taj. ¿Su mow ib'arlab', tela las nueve unom hora rech usqarb'al?#2:15 Tyox Wuj kch'aw chrij urox hora. Urox hora kel kub'ij las nueve unom hora rech usqarb'al. Ri mnaq aj Israel costumbre chke che a las nueve unom hora rech usqarb'al ti kik'an kch'ab'al ruk' Dios, tik'ri kiktij kwa rech usqarb'al. 16Runjel sutaq kixtjin che rilik chanim, jare ub'im kan najb'il utzij Dios ujer che Joel ub'i', re ub'im kanoq:
17“Echi' ya mer kpi jun b'welt chik Qajaw Jesús quk', Dios kub'ij, kunjel jumpa mnaq kinqasaj wuxlab' pkijlom.
Jumpa ik'jol rich'il jumpa imb'al iy'olik,
jare ke kik'axij ntzij chke mnaq.
Kunjel jumpa ab'om iy'o chixo'l,
kikkil na su kink'ut chikuch che kin'an na.
Ni mnaq che mas iri'j chik
kik'an na wchik' pkiwram.
18Echi' k'an wari', soq kinqasaj wuxlab'
pkijlom kunjel jumpa mnaq kiyichkun wuk', chachjab', chixqib'.
Soq jare ke kik'axij ntzij chke mnaq.
19Chla' chkaj kink'ut na nmaq taq k'utb'al,
soq jala chuchlew o k'utb'al kink'ut ruk' kik',
ruk' a', rich'il sib' che kib'tonik k'ek, peche ku'on sutz'.
20Ri ij kok na qu'm chjuch,
ni ik' ku'on keq uwuch, peche kik' ku'ono.
Jarela k'antjik echi' ya mer kuriqo
che kpi Qajaw rech ku'on atb'altzij.
Jare jun ij nimlaj ij, per mas xib'al'ib' rilik.
21Kunjel jumpa mnaq che kik'an kch'ab'al
ruk' Qajaw kito'taj na chpam k'ax”», kcha'. (Jl 2:28-32)
Jala utz'ib'am kan najb'il utzij Dios che Joel ub'i'.
22Xutaqej utzij u Lu', xub'ij: «Ix ixaj Israel, qich'il qib' iwuk', chitatb'ej su kimb'ij chiwe: Ri Jesús aj Nazaret ruk' Dios pitnaq wi; jare Dios xuya chiwuch. Ri nmaq taq k'utb'al xu'on Jesús chixo'l, jare Dios xinawre. Jala xu'on Dios rech kikojo che jare Re kuya uchu'ab'. Ix soq runjel iwit'am chik. 23Per jare chi' xjach Jesús chiwe, ix xichapo, tik'ri xik'am b'i kuk' itzel taq mnaq rech xikrip chjuch jun cruz y xikkamsaj. Jala xi'an che kuk' itzel taq mnaq, mal mas ujer chik uchomam loq Dios che nmister jala na kuriq Jesús. 24Per miskini' jala xi'an che, Dios xuk'suj chik; xuresaj chpam u'xom kmik, xa rmal xikun taj kmik xuch'ako. 25Jala peche xub'ij u David, re xch'aw chrij Jesús ujer, xub'ij:
“In kok'il kinwil Qajaw che o chinwuch,
Re o pni'b'im, rech knu'on kowlaj k'u'x,
ot chin jun knuslib'saj.
26Xa rmal mas xki'kat wanma'
y kimb'ij ruk' nchi' che mas kinki'ktik;
soq ku'l nk'u'x chrij tzij la,
mal wit'am chik che we kinkamik, kink'suj chna la.
27Mal lal kya t kan la wanma'
chikxo'l nk'aj kamnaq,
soq mowni kya la che nib'qil che k'ay chpam ulew,
mal mas kinl'oj la, in nlo'laj taqo'n la.
28Lal xk'ut la b'e chinwuch che knuk'am b'i
chpam jun utzlaj k'asnmal,
y knojsaj la wanma' che ki'ktem
xa rmal Lal o wuk'”. (Sal 16:8-11)
Jala utz'ib'am kan nachi che rey David kb'ix che.
29»Nimnaq wach ajtinmit, kwaj kimb'ij chiwe che puro saqlaj tzij xkam qari'jal David y xmuqik. Per chanim puro alaj un jul chiquch jachi xmuq wi; sachnaq taj. 30Per ni re jare jun ajb'il utzij Dios ujer, y puro rit'am che Dios ub'im kan che, che ruk' saqlaj tzij o jun ri'y umam kuchay Dios rech kok che Cristo,#2:30 Cristo kel kub'ij jun chaytajnaq rmal Dios. Un tzij Mesías xaq jnam kilwi. rech kikb'e' na chpam utem re rech k'alnik che nim reqle'n. 31U David peche mow kitjin chik che rilik ujer, xub'ij sutaq k'antjik echi' kk'astaj uwuch Jesús chikxo'l nk'aj kamnaq, xub'ij che kkanaj t kan ranma' Jesús chikxo'l nk'aj kamnaq, soq mowni k'ay ub'qil. 32Jare Jesús che xik'sux rmal Dios chikxo'l nk'aj kamnaq. Qunjel qo'j xqilo che qtzij xk'astaj uwuch. 33Tik'ri, xwa'laj b'ik, x'e chkaj pu'b'im Dios, xuk'am reqle'n xya che rmal Dios. Soq xuk'am Tyoxlaj Uxlab'xel xya che rmal qaQaw Dios, mal jala ub'im kanoq. Runjel jumpa taq wari' che kixtjin ix che rilik y kixtjin che utayik, jare k'utb'alre che qtzij jare Jesús xutaq loq Tyoxlaj Uxlab'xel quk'. 34Jare taj u David xel b'i chkaj, mal jare re mismo xub'ij:
Jare Qajaw Dios xub'ij che Wjaw:
“Katku'l pni'b'im,
35ast retal echi' kinya nk'aj awajch'oj pawqan, tik'ri katitk'e' pkijlom”. (Sal 110:1)
Jala xub'ij Dios che Jesús. Jarela tz'ib'tal kanoq chpam wuj Salmos. 36Iwunjel ix ixjumpa ixaj Israel, chiwit'amaj che qtzij jare Jesús mismo che xirip chjuch jun cruz, jare Re xukoj Dios che Qajaw, soq jare Re xukoj che Cristo. Xuchayo, tik'ri xutaq loq chiqxo'l». Jala xub'ij u Lu' chke mnaq.
37Echi' xikta mnaq che jala xub'ij u Lu', mas xi'xow kanma', ena xikta che u Lu' rich'il chke nk'aj chik apóstol:
—Qachlal, ¿chinchke k'ut mas nmister rech jare kqa'ano? —xiche che.
38U Lu' xub'ij chik chke:
—Chik'xa imow ruk' Dios y china qasna' chijunjnal pub'i' Qajaw Jesucristo, rech kkuytaj imak rmal Dios, rech jala' kuqasaj Tyoxlaj Uxlab'xel pijlom che kusipaj Dios chiwe. 39Qajaw Dios xub'ij che ruk' saqlaj tzij kusipaj chiwe su kuya na chiwe xub'ij; soq kuya na chke iwalk'al, kuya na chke ri'y imam, kuya na chke mnaq che naj ik'wi che, soq kuya na chke mnaq chintaq kyusk'ij ruk'. —Jarela xub'ij u Lu' chke mnaq.
40Soq o nk'aj chik tzij xub'ij chke, ko xyupixb'ej, xub'ij chke:
—China kwent iwib' chikuch qich'il iy'o chpam qatinmit. Kixel chikxo'l mal ke xa isachnaq chpam kmak, —xche chke.
41Xa jala', kunjel jumpa mnaq che xikkoj utzij u Lu' x'an qasna' chke. Chpam un ij echi' jala x'antjik, pent iy'o uxib' mil mnaq che xiyok kuk' nk'aj che kikjom utzlaj taq rson chrij Jesús. 42Ke ko xiyitk'e' che u'anik sutaq xiyitjox che kmal nk'aj apóstol; kunjel xikto' kib' chikuch rech xkuk'aj kib' putzil chpam kk'asnmal. Jnam xik'an kch'ab'al ruk' Dios; soq echi' kiktij kwa, kunjel kikmol kib', jnam kiwa'ik.
Xa jun xik'an mnaq che xikkoj utzij Jesús
43O mas milagro rich'il nmaq taq k'utb'al xik'an nk'aj apóstol ruk' uchu'ab' Dios, xa rmal mas xkix'ej kib' mnaq che, mas xikmiyma'. 44Kunjel jumpa mnaq che xikkoj utzij Jesús, xa jun kinom. Runjel jumpa ub'itaqke olik, kikjach uwuch chikuch chikjunjnal rech jnam o ke. 45O b'welt xa kikk'ij ub'itaqke, soq kikk'ij klew, rech kikto'o chintaq o nmister chke. 46Runjel ij kikriq kib' chirchoch Dios; soq kikriq kib' chitaq kchoch ke ti kiktij kwa, rech jnam kiwa'ik; kikjach uwuch wa chikuch rech kunjel kiwa'ik. Mas ki'ktem iy'olik, mas ch'uch'uj kanma'. 47Ke xikkoj u'ij Dios; kunjel jumpa mnaq xikb'ij che ke, mas i'utzlaj taq mnaq. Runjel ij ri Qajaw xuya kich'il, jare xuya chke chintaq xyukol Qajaw.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global