YouVersion Logo
Search Icon

Juan 19

19
1Qana'chi so' Pilato damaxasoxolégue da' qoỹaconé'uo so' Jesús, qana'chi qoỹi'uaxan. 2Qana'chi jeso'me nesoxonaqapi ỹanáỹi na' laqaic so' Jesús jaso' l'onata ỹaxat, qataxa qoỹanaỹilo saua' nouo 'me ỹátaqta ỹimalqalégue da' letóomaqa'. 3Joca'li ỹim, qana'chi qonchíi'uo jeso'me, qana'chi qoỹíitapega, qoỹiit'oi:
—¡Jéga, 'am 'me let'a na' judiopi!
Qana'chi qoỹi'uaxáatapegooue jen' latáxasoxoc.
4Qana'chi so' Pilato ỹitaxa p'áiỹi, qana'chi 'enapego' so' siỹaxadipi, 'enaaco':
—Ỹa 'auc'achiñii naỹi jeda'me, ñaqatéegue, qaidi 'auaỹáchiñiita da' jaỹim qaỹa ga' sauana lasouaxaset jeda'me.
5Qana'chi qonep'áxaneegue so' Jesús, nétaỹi qoỹin na' laqaic jaso' ỹaxat 'me n'onata, qataxa ỹáatrañi saua' nouo 'me ỹimalqalégue da' letóomaqa'. Qana'chi so' Pilato 'enapego' so' siỹaxadipi, 'enaaco':
—¡Jedójo' jeda'me siỹaxaua!
6Joca'li qoỹilá'a jeso'me, qana'chi na' lasoxola'pi na' netaxaỹáxanaxanecpi da' qodetaxaỹapégue' ñi' Dios qataxa jen'me mai'chi neuataxanaq, ỹima jeso'me ỹ'alaqaỹi. Qana'chi 'enaaco':
—¡Qoỹip'enaséguem qomle jeda'me! ¡Qoỹip'enaséguem qomle jeda'me!
Qana'chi so' Pilato 'enapego' so' siỹaxadipi, 'enaaco':
—Já'a, 'auavíquiỹiiỹi jeda'me, qana'chi mai'chi 'ap'iñiỹaséguem, qá'a jaỹim qaỹa ga' sauana huasoilégue jeda'me.
7Qaláxasa so' judiopi 'enaaco':
—Qo'mi 'uo jeda'me naqátaxac 'me qo'mi qoỹanema ca'li, jeda'me 'enaac da' ỹiuen da' qoỹalaat ga' siỹaxaua, qá'a jeda'me 'enapeela't da' lec'óxot ñi' qan'étoqo't.
8Joca'li demachíỹa dójo' so' Pilato, qana'chi ỹátaqta huosái'isa da' loqolánaxa. 9Qana'chi ỹitaxa táaue so' l'emec, qana'chi ỹitaxa ỹinatétac so' Jesús, 'enaaco':
—¿Jái'chogamaxa hua'ague ga' ỹátaqta 'auachiỹoqot'egue 'am?
Qaláxasa so' Jesús qaỹa 'te l'aqtac.
10Qana'chi so' Pilato 'enapego' jeso'me, 'enaaco':
—¿Sa jaỹim 'au'ateguet? ¿Sa 'auaỹateno' da' jaỹim 'uo da' senec da' samaxasoxolégue da' 'am qoỹip'iiséguem 'uootaxa da' 'am sesóiỹi?
11Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—'Am qaỹa ga' 'adesáaque da' 'uootaxa sa 'am ỹanem ñi' Dios ga' 'ad'añaxac, da' qaidi 'uo ga' jaỹim 'auéet'ec. Tadeeto' jega'me jaỹim 'am ỹaneuó'o, jega'me qomle ỹátaqta p'asáiỹi da' lasouaxaset, sa 'ená'am da' 'onéta.
12Huá'a, qana'chi so' Pilato nimitétaaque ga' lasoxoc, da' qaidi ỹañoxot da' ỹisóiỹi so' Jesús, qaláxasa so' judiopi ỹátaqta ỹ'alqátaỹi, 'eet'oi:
—¡Da' 'am 'auaxanéegue jeda'me, qa'chi sa 'anauotaxaua jiñi'me let'a jen' net'alpi 'me net'ague da' Roma! ¡Qá'a gamachaqaiga sétaaque da' mai'chi n'etela't da' net'a, qana'chi jega'me nep'aguénaxaua jen'me let'a jen' net'alpi!
13Qana'chi so' Pilato joca'li demachíỹa dójo', qana'chi damaxasoxolégue da' qonaqatéegue so' Jesús. Qana'chi jeso'me néta'ña jeso'me huá'ña da' qoỹí'et ga' nasouaxac, 'me qoỹimatá'ac da' lenaxat Gabata jenaa'me hebreo l'aqtaqa. Jeda'me náỹi da' napiáqa' qa'. 14Jeso'me nolo' na'chiso so' p'aỹa'aguet jeso'me nolo' 'me huétooue da' qoueenata joca'li qodíc'ai so' Egipto. Ma'le nolo' laiñi joca'li so' Pilato 'enapéga so' judiopi, 'enaaco':
—¡Jedójo' jeda'me 'adet'ai!
15Qaláxasa so' judiopi ỹ'alqátaỹi, 'enaaco':
—¡Qoỹalaat qomle jeda'me! ¡Qoỹalaat qomle jeda'me! Qataxa ¡qoỹip'enaséguem qomle!
Qana'chi so' Pilato 'enaaco':
—¿Séetapega sañoxoto' da' sep'enaséguem jeda'me 'adet'ai?
Qaláxasa jeso'me lasoxola'pi so' netaxaỹáxanaxanecpi 'enapega'to':
—Qo'mi qaỹa ga' laqáỹa qadet'a, na'chiñíta ñi'me let'a jen' net'alpi 'me net'ague da' Roma.
16Huá'ña, qana'chi so' Pilato ỹanóoue so' siỹaxadipi, da' qaidi ỹip'enaỹi jaso' nesodooso so' Jesús. Qana'chi so' siỹaxadipi ỹauec jeso'me.
Da' 'éeta joca'li qoỹip'enaséguem so' Jesús
(Mateo 27.32-44; Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43)
17Joca'li ỹim, qana'chi qodicot so' Jesús, mai'chi ỹáchi jaso' nesodooso, da' ỹic'átee'ga so' 'aléua 'me qoỹimatá'ac da' naqaic lip'inec l'acháqa', jen'me hebreo naua' l'aqtaqa ỹimatá'ac Gólgota. 18Huá'ña di'me, qana'chi qoỹip'enaỹi jaso' nesodooso jeso'me, nataq'en saua' laqáỹa' dos. Jeso' laqáỹa jesaa'me p'aiỹi da' loic qataxa so' laqáỹa p'aiỹi jen' n'emaq. Qana'chi so' Jesús huánỹi laiñi. 19Qana'chi so' Pilato damaxasoxolégue da' qoỹanaỹi so' leséenec jaso' nesodooso so' nidíisec 'me 'eet'oi: “Jesús Nazaret lé'ec, 'me let'a na' judiopi.” 20Ỹátaqta jalcote so' judiopi ỹitaxaỹaxáatac jeso'me nidíisec, qá'a jeso'me 'aléua, 'me huá'ña joca'li qoỹip'enaséguem so' Jesús, jeso'me sa qaỹáaque so' noic Jerusalén. Jeso'me nidíisec qoỹidétrañi naua' l'aqtaqa so' hebreo lé'ecpi, qataxa griego lé'ec, qataxa na' latín lé'ec. 21Chan'eesa so' lasoxola'pi na' letaxaỹáxanaxanecpi na' judiopi 'eetapego' so' Pilato, 'enaaco':
—'Ena't qomle da' 'avidíñi “jiñi'me let'a na' judiopi.” Na'chidáta da' 'avidíñi “Jiñi'me 'enapeela't da' let'a na' judiopi.”
22Qaláxasa so' Pilato 'enapego' so' nasoxola'pi, 'enaaco':
—Jeda'me sidíñi, da'me na'chi 'eeta't qomle da' qodemachíit'a.
23Joca'li so' nesoxonaqapi ỹimat da' ỹip'iiséguem so' Jesús, qana'chi qoỹaconalo saua' louo, qana'chi jesaa'me cuatro nesoxonaqa 'oonolec qoỹin ñi' qoỹanem. Qataxa qoỹacona so' lapoto, qaláxasa jeso'me qaỹa ga' letaxat, ỹima'a't jeso'me. 24Qana'chi saua' nesoxonaqa 'enapega'to':
—'Ena't qomle da' secolaxataqa'ague jena'me. Na'chidáta da' ñalítaxaỹi, qaidi saỹátenaq jái'chogamaxa ỹaconguet.
Huá'a, qana'chi ỹátaqta ỹipaquíchiilo naua' nedétrañi l'aqtaqa ñi' qan'étoqo't 'me 'eet'oi: “Qonalochiilo qomle naua' ỹiuo da' qonalichiilo, qaidi 'uo ga' ỹaconguet.” Naqaida da' 'éeta joca'li so' nesoxonaqapi.
25Jaso' nesodooso so' Jesús na'chi huéta'uo lai jaso' lat'e, qataxa jaso' laqáỹa jaso' lat'e, qataxa jaso' laqáỹa María 'me loua so' Cleofas, qataxa jaso'me María 'me lase di' Magdala. 26Qana'chi so' Jesús joca'li ỹilá'a jaso' lat'e da' nichaatétañi huaqat'aguet jeso'me lapaxaguenatac 'me ỹátaqta lauotaxat, qana'chi 'enapego' jaso' lat'e, 'enaaco':
—'Am ỹauo, jedójo' qomle da' 'ac'óxot.
27Ỹim, qataxa 'enapego' so' lapaxaguenatac, 'enaaco':
—Jadójo' qomle jada' 'adat'e.
Qana'chi chiỹoqóchii'ña so' nolo' da' jeso'me lapaxaguenatac ỹauée'uo so' l'acháqa' jaso'me.
Da' 'éeta joca'li ỹileu so' Jesús
(Mateo 27.45-56; Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49)
28Joca'li ỹim dójo', qana'chi so' Jesús ỹaỹáten da' sóxote ỹipaquíchiỹi ỹima jen'me qoỹ'axat jocalia'cho', da' qaidi ỹipaquíchiilo naua' nedétrañi n'aqtaqa. Qana'chi 'enaaco':
—Siliinquip.
29'Uo jaso' ỹómaxaqui saqáchiỹi jen' latáxa chimaxadaic. Qana'chi qoỹipet jaso' 'ená'am jan' huol, qana'chi qoỹanáỹi jaso' lepee jan' nañiise lenaxat hisopo. Qana'chi qoỹaasée'ma, qaidi nec'ouoq. 30Qana'chi so' Jesús niỹómỹi jeso' latáxa chimaxadaic. Ỹim, qana'chi 'enaaco':
—Naỹi ỹim ỹima jen'me qoỹí'etpi.
Huá'a, qana'chi naqáchiiñi jen' laqaic, qana'chi ỹileu.
So' huataxanaq lé'ec ỹisói'uo so' lai so' Jesús jaso' nemiỹoxo
31Jeso' nolo' 'me p'aiỹet so' nolo' 'me huétooue da' qoueenata joca'li qodíc'ai di' Egipto. Qana'chi so' judiopi sa ỹiỹamaxaden da' na'chi nétaỹilo saua' nesodoosol jesaa'me qoỹip'eedéuo jeso'me nolo' mataxaqui. Qá'a so' nolo' ỹátaqta p'asáiỹi da' qoỹoden. Tadeno' qoỹiỹaxanot so' Pilato, qaidi damaxasoxolégue da' qoỹinoxo'n naua' lichil saua' qoỹip'éetrauo, qana'chi qonaqchidíñi da' ló'oquiaxa'j jesaa'me. 32Qana'chi saua' nesoxonaqa jéque', qana'chi qoỹinoxo'n naua' lichil saua' nep'enaxa'u so' Jesús. 33Qaláxasa joca'li qoỹic'áta so' Jesús, qana'chi qoỹilá'a da' sóxote ỹileu, qana'chi sa qoỹinoxo'n naua' lichil.
34Qaláxasa so' 'oonolec saua' nesoxonaqa, jeso'me ỹisói'uo so' lai jeso'me jaso' nemiỹoxo, qana'chi janac jaso' letauo' qataxa so' noxop. 35Jeso'me ỹ'axat dójo', jeso'me joca'li ỹauáachiỹi qataxa ỹátaqta 'eesa dójo' 'enaac. Qá'a jeso'me ỹaỹáten da' ỹátaqta 'eesa dójo' l'aqtac, qaidi 'ami nataq'en 'au'amaqtenataxañii. 36Qá'a dójo' qouápiỹi, jeda'me di'ỹoq, qaidi ỹipaquíchiilo naua' nedétrañi n'aqtaqa 'me 'eet'oi: “Naua' lip'ináqa, qaỹa 'te ga' qoỹinoxon.” 37Qataxa di' laqáỹa nedétañi 'enaaco': “Qoỹauáachiỹi qomle jeso'me qoỹisoc.”
So' Jesús qoỹisiiñi
(Mateo 27.57-61; Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56)
38Joca'li ỹim dójo', qana'chi so' José 'me l'acháqa' di' Arimatea, jeso'me ỹiỹaxanot so' Pilato, da' qaidi ỹidóiỹi so' Jesús. Jeso' José, jeso'me quétapegue' so' Jesús, qaláxasa sa ỹátaqta naloxon, ỹasouaxat da' d'óitapega so' judiopi. Qana'chi so' Pilato ỹanem jeso'me da' ỹiỹáxane'uo, qana'chi jec so' José da' ỹidóiỹi so' Jesús. 39Nataq'en so' Nicodemo, jeso'me nec'áte'uo joca'li so' pí'ỹaq da' detaxaỹapégue' so' Jesús, jeso'me nachítac so' treinta kilos jan' qoỹalectena't 'epaq licha', lenaxat mirra qataxa áloes. 40Qana'chi so' José qataxa so' Nicodemo, jesaa'me ỹidódeegue so' Jesús. Qana'chi jeso'me qoỹaxatet'ague so' naanaxat 'me qoỹ'amenque saua' qoỹalectena't 'epaq licha' 'me jama jen' laita, qá'a jeda'me na'chi n'onataguec so' judiopi da' ỹivíta da' ỹisiiñi jen' laqatacpi. 41Jeso' 'aléua 'me huá'ña joca'li qoỹip'enaséguem so' Jesús, jeso'me 'uo so' nanaqa' jaso' nañiise 'epaq, qana'chi huáaue jaso' napa'lai't dálaxai 'me maliaxa qaỹa 'te ga' qoỹachánỹi. 42Qana'chaso 'me qoỹachánỹi so' Jesús, qá'a jaso' napa'lai't sa qaỹáaque, qataxa ỹasouaxat da' ma'le ỹamtaa'le ỹivíta so' lalóqo' so' nemataxaqui so' judiopi.

Currently Selected:

Juan 19: PLGNT93

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy