Daniel 2

Nabukodonosorov san

1Druge godine Nabukodonosorove vladavine kralj usni san. Njegova duša bi uznemirena, i nije više imao sna. 2Tad kralj naredi da se dovedu mađioničari, vračevi, vidovnjaci i Kaldejci da mu otkriju njegov san. Oni dođoše i stadoše pred kralja. 3Kralj im se obrati govoreći: „Usnih san, a duša mi se uznemiri da sazna san.” 4Tad Kaldejci odgovore kralju na aramejskom: „O, kralju, živio dovijeka! Ispričaj nam svoj san, a mi ćemo ga rastumačiti.” 5Kralj odgovori Kaldejcima: „Čvrsto odlučih: ako mi ne otkrijete san i ako ga ne rastumačite, onda ću vas raščerečiti i srušit ću vam kuće. 6No, ako mi otkrijete san i ako ga rastumačite, onda ću vam podariti poklone, čast i veliki ugled. Stoga mi otkrijte san i rastumačite ga.” 7Oni odgovore po drugi put: „Neka nam kralj ispriča svoj san, a mi ćemo ga rastumačiti.” 8Tad im kralj odgovori: „Dobro, znam da odugovlačite, jer vidite da je moja odluka čvrsta. 9Snaći će vas samo jedno ako mi ne otkrijete san, jer hoćete da me obmanjujete i lažete dok ne prođe vrijeme. Stoga mi ispričajte san, a ja ću tako znati da li ga možete rastumačiti.” 10Kaldejci odvrate kralju govoreći: „Nema tog čovjeka na ovome svijetu koji može udovoljiti kraljevu zahtjevu, jer nijedan silan i moćan kralj nije tražio slično od mađioničara, vračeva ili Kaldejaca. 11Kralj traži tešku stvar, i niko to ne može otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima.” 12Kralj se potom rasrdio i naljutio, i zatim naredi da se pogube svi mudraci u Babilonu. 13Pošto je objavljena naredba da se mudraci pobiju, potraže i Daniela i njegove prijatelja da bi ih pogubili. 14Tad se Daniel obrati mudrim i razboritim riječima Arjoku, zapovjedniku kraljeve straže, koji je krenuo da pogubi babilonske mudrace. 15On reče Arjoku, kraljevom zapovjedniku: „Zašto je kraljeva odredba tako hitna?” Arjok objasni Danielu. 16A Daniel krene i zatraži da ga kralj pozove, i da će kralju rastumačiti san.

Bog otkriva Nabukodonosorov san

17Daniel ode doma i cijelu stvar predoči svojim drugovima Hananiji, Mišaelu i Azarji, 18i poruči im neka traže milost Boga nebesa u ovoj tajni, da Daniel i njegovi drugovi ne budu pogubljeni s ostalim mudracima Babilona. 19Danielu bi otkrivena tajna u noćnom viđenju, i Daniel blagoslovi Boga nebesa.

20Daniel odgovori i reče:

„Neka je blagoslovljeno ime Božije

dovijeka i za sva vremena,

ime Onoga Koji je silan i mudar.

21On mijenja vremena i godišnja doba;

On ruši i postavlja kraljeve;

mudrost daje mudrima,

znanje razumnima.

22On otkriva duboke i tajne stvari

On zna šta je u tami,

jer svjetlost je s Njime.

23Tebe hvalim, o, Bože mojih očeva,

Tebe slavim i hvalim,

jer Ti mi dade moć i mudrost;

otkrio si mi ono što sam tražio,

jer pokazao si mi kraljevu tajnu.”

24Potom Daniel ode Arjoku, čovjeku kojeg je kralj postavio da pogubi babilonske mudrace. Otišao je njemu i kazao: „Nemoj ubijati mudrace babilonske! Odvedite me kralju, i ja ću mu rastumačiti san.” 25Tad Arjok požuri i dovede Daniela pred kralja. Tad se obrati kralju govoreći: „Našao sam čovjeka među judejskim izbjeglicama. On će kralju rastumačiti san.” 26Tad kralj upita Daniela, kojeg su zvali Baltazar: „Možeš li mi otkriti san koji sam vidio i da li si kadar da ga rastumačiš?” 27Daniel odgovori kralju: „Nikakav mudrac, mađioničar, vrač ili zvjezdoznanac ne može kralju pokazati ono što traži, 28ali postoji Bog na nebesima koji otkriva tajne, a On je kralju Nabukodonosoru objavio ono što će se ubuduće desiti. Tvoj san, viđenja koja si imao dok si ležao u krevetu su ovakva: 29Tebi su, o, kralju, dok si ležao došle misli o tome što će biti poslije ovoga, a Onaj Koji otkriva tajne ti je obznanio šta će biti. 30No, ja nisam ništa mudriji od ostalih smrtnika, a ipak mi je otkrivena ova tajna zbog toga da rastumačim san kralju, da kralj spozna misli svoga uma.”

Daniel tumači san

31„Gle kralju, pazi, ugledao si golemo viđenje. Ovo silno i nadasve sjajno viđenje je stajalo pred tobom. Bilo je strašno. 32Glava ovog viđenja bi od čistog zlata, prsa i ruke srebrene, a sredina i bedra mjedena. 33Noge bijahu željezne, a stopala jednim dijelom željezna, a drugim od gline. 34Dok si gledao, nešto ni nalik ljudskoj ruci isklesa kamenicu, a potom udari viđenje po željeznim i glinenim stopalima, i polomi ih na komade. 35Željezo, glina, mjed, srebro i zlato – sve to bi polomljeno na komade, i postade kao pljeva na gumnu ljeti, i vjetar je raznese tako da joj se kasnije ne nađe ni traga. No, kamen koji je udario na viđenje postade silna planina i prekri cijelu zemlju.

36Takav bi san, a sad ćemo ga rastumačiti kralju. 37Ti, o kralju, kralju nad kraljevima, ti kojem je Bog nebesa dao kraljevstvo, silu, moć i slavu, 38u čije ruke je predao čovječije sinove, ma gdje oni živjeli, zvijeri poljske, ptice nebeske, odredivši da nad njima svima vladaš – ti si zlatna glava. 39Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, gore od tvoga, a za njim treće, mjedeno, koje će vladati svijetom. 40Za njim će se podignuti četvrto, snažno kao željezo koje sve lomi i mrvi. I kao što željezo slama, tako će i ono mrviti i gaziti. 41Noge i stopala koja si ugledao, dijelom načinjene od lončarske gline, drugim dijelom od željeza – bit će to podijeljeno kraljevstvo, ali bit će nešto željezne čvrstine u njemu, baš onako kako si vidio željezo pomiješano s glinom. 42Onako kako su noge dijelom bile od željeza, a drugim od gline, tako će i kraljevstvo u jednom dijelu biti čvrsto, a u drugom krhko. 43Kako si vidio da se željezo miješa sa glinom, tako će se i oni sastaviti u braku, ali neće ostati zajedno, isto onako kako i željezo i glina ne ostaju zajedno.

44Za vrijeme tih kraljeva će Bog nebesa osnovati kraljevstvo koje nikad neće biti uništeno, niti će to kraljevstvo ikada biti predano drugom narodu. Polomit će sva druga kraljevstva i opstat će dovijeka, 45baš onako kao i onaj kamen koji si ugledao, kojeg je iz gore izbila ruka ni nalik ljudskoj, i tako će polomiti i raskomadati željezo, mjed, srebro i zlato. Veliki Bog je kralju obznanio šta će biti nakon ovoga. San je pouzdan, a tumačenje sigurno.”

46Tad Nabukodonosor padne ničice i zahvali se Danielu, a potom naredi da se Danielu prinese žrtva i kad. 47Kralj reče Danielu: „Doista, tvoj Bog je Bog nad bogovima, Vladar nad kraljevima, Onaj Koji otkriva tajne jer je otkrio ovu tajanstvenost.”

48Tad kralj udijeli Danielu visoke časti i raskošne poklone, i učini ga vladarem jedne cijele babilonske pokrajine i upraviteljem nad svim muževima babilonskim. 49Daniel zatraži od kralja, i on postavi Šadraka, Mešaka i Abednega nad poslove ove babilonske pokrajine, a Daniel ostane na kraljevu dvoru.

Currently Selected:

Daniel 2: Bba

Highlight

Copy

Compare