Matiu 22
22
Cheke naba eigna gaghamu tholaghi
(Luk 14:15-24)
1Mae Jisas neke toutonu keha cheke naba ka naiknore. Mana ne cheke eghu, 2“Nafnata puhi God te funei frunidi nogna naiknore igne jateula te eni ka thoutonu igne eghu. Uve, kaisei mae funei neke tarabana kaisei gaghamu biꞌo mala tholaghi mae thugna na. 3Mae funei na ne kilodi keha naikno mala mei ka gaghamu igne. Kate tarabanahi gaghamu na, mae funei na ne kuru teidi nogna mae glokure mala chekedi naiknore mala mei ka gaghamu na. Nu mare ne tirodi mei.
4 “Aonu mae funei na neke kurudi keha mae gloku. Mana ne cheke eghu ka mare, ‘Chekedi mae teke kilodi iara ra, naugna gaghamu gne la tarabanahi. Iara falelehehi buluka te keli ra te mala ima na. Gobigna lepore la tarabanahi. Mei ka gaghamu tholaghi gne.’
5 “Nu naiknore tirodi fanomho fakeli ka mae glokure. Mare sopa tei ne edi nodi glokure. Kaisei mae tei loku ka nogna nagare na, keha na tei hiro nogna sileni. 6Eghuteuna, kehare tei ne lokidi mae glokure, ne puridi, nei falehedi. 7Aonu, mae funei na diꞌatagna fara ka mare. Mana ne cheke eghu ka nogna mae soldiare, ‘Tei ghotilo mala falehedi naikno te falehedi nogu mae gloku iara ra, nei gnubra fateo nodi namonore eghu.’ Hatimare leghuni nogna cheke mae funei na ne eni igne.
8 “Ke leghugna igne mae funei na ne cheke eghu ka nogna mae glokure, ‘Gaghamu tholaghi na tarabanahi. Iara neke kilo meidi naikno tuare, nu mare theome nabadi te mei ka gaghamu na. 9Eghume, gognarona ghotilo tei ka nabrou biꞌo are mala kilo meidi iheire ngala te filodi ghotilore. Chekedi mala mei ka nogu gaghamu igne.’ 10Mae glokure tei ka nabroure ne kafe hata mei naikno te filo dedi mare te keli ba te diꞌa. Aonu suga gaghamu tholaghi na fodu ne ngata ka naikno.
11 “Nu kate mei mae funei na te filodi naikno teke kilodi mana re, mana ne filoni kaisei mae jare te pipichi pohe te theome nabagna te mei ka gaghamu tolaghi na. 12Mae funei na ne cheke eghu ka mana, ‘Ghema kheraguo, faꞌunha ne mei agne sagho ia? Iagho theome nabamu te mei agne na, naugna iagho ne tirou pipichi pohe gaghamu tolaghi na.’ Aonu, mana ne theome tangomana te cheke tughu ka mae funei na.
13 “Mae funei na ne cheke eghu ka keha mae glokure, ‘Haru fodu khamegna ghahegna teu mae igne mala koko fakosi ka vido te romno ana. Ka vido tuana naiknore ginauna tanhi nei diꞌanagnafa fara eghu balu khabru biꞌo.’ ”
14Ke leghugna igne mae Jisas ne cheke eghu, “Uve, kmana naikno God neke kilodi. Nu keha ghu ngala teke vahidi re.”
Gusna eigna foli takis ka mae funei biꞌo lahu gna Rom
(Mak 12:13-17; Luk 20:20-26)
15Hatimare mae Farasi ne tei kokoni vido te farirhiu mae Jisas igne. Mare hara phoge mala saosagroni mae Jisas baludi kaisei gusna. 16Mare kurudi keha nodi mae fanomho thedire, nei keha mae ka tothoghei te kiloi Herodias. Aonu mae igre mei ne cheke eghu ka mana, “Mae velepuhi, ghehati lase nigho iagho kaisei mae doglo fara. Ghehati lase nigho iagho kaisei mae te farirhiu unha te tutuani eigna puhigna God. Iagho theome mhaghudi unha te cheke eimu iagho naiknore. Naikno te kmanare kaisei nanaba ngala ka iagho. 17Eghume, chekeni ka ghehati unha te ghathoni iagho na. Ba, ghema, keliu ngala te foli takis tahati ka Sisa na? Ba theo?” Sisa gne king biꞌo gna Rom.
18Nu mae Jisas lasedi mae igre fariu saosagroni kolho mana. Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo mae chaichaghi! Naugna unha site fariu saosagro ghau iara ghotilo gnea? 19Falalase ka iara sileni te mala foli takis tuana.” Mare hata ne mei ka mana kaisei sileni. 20Mana hata sileni na ne ghusna eghu ka mare, “Thotoghale gna nei nanghagna eghu mae ihei te filodi ghotilo ka sileni na igrea?”
21Mare ne cheke eghu ka mana, “Sisa.”
Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Uve, tusu fapulo ka mae Sisa unha teke nogna mae Sisa na, eghuteuna ke tusu fapulo ka God unha teke nogna God na eghu.”
22Hatimare nomhini unha te chekeni mae Jisas igne ne jaglo nodi fara. Aonu, mare jifla ne tei kokoni mana.
Gusna eigna kegra fapulo
(Mak 12:18-27; Luk 20:27-40)
23Ka narane tuanala keha mae Sadiusi ne mei ka mae Jisas. Mae igre theome fatutuani ni karha fapulo na. Mare mei ne ghusna eghu ka mae Jisas, 24“Ghema velepuhi, kaisei vetula teke risoni mae Moses malada tahati ia cheke eghu, ‘Jame kaisei gaꞌase lehe khetogna na, eghuteuna repa theo thudi, mae tahigna na nake tolaghi ka gaꞌase na mala ke au thugna mae tighagna teke lehe na.’ 25Puhi igne, ne khale ka hatimare fitu mae thabusigna au teu agne balumi ghehati agne re. Mae biꞌo lahu na tolaghi eghuteuna lehe. Mana theo thugna. Aonu, mae tahigna na ke tolaghi ka thau glehe kokoi na. 26Mae igne jaola ne lehe. Jaola fatilo mae na eghu ne hui fitu mae thabusigna igre. 27Aonu, leghu lahu na, thau glehe kokoi na jaola ne lehe la. 28Hatimare fitu mae thabusigna igre neke kafe tolaghi ka naꞌa. Eghume chekeni ka ghehati, ka narane mala kegra fapulo ka karha na, gaꞌase igne na khetogna mae ihei ka hatimare fitu mae thabusigna igre?”
29Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo thono jafra fara! Naugna ghotilo theome lasedi gaoghathodi grioriso te blahi igre, nei ghotilo theome laseni la nogna nolaghi God na. 30Naugna kau narane kegra fapulo na naiknore ginauna theome tolaghi. Mare ginauna jateula engel eghu kligna. 31Uve, eidi mae te kegra fapulo gre, ghotilo neke theome iu'ijuni si unha teke chekeni God ka ghotilo ia? God neke cheke eghu, 32‘Iara nogna God mae Ebraham, nogna God mae Isak, nei nogna God mae Jekop.’ Eghume, neuba naikno igre neke lehehi tifa, God neke chekeni ka mae Moses na mare karhau ngala. Naugna jame theome karha mare meuna, God jame theome neke chekeni ‘Iara nogna God mae Ebraham, nogna God mae Isak, nei nogna God mae Jekop.’ Tutuani, God igne theome nodi God naikno te lehe, nu nodi God naikno te karha kolho.”
33Kate nomhini cheke mana igne, naiknore jaglo nodi fara ka nogna farirhiu mana igre.
Vetula te biꞌo tulao
(Mak 12:28-34; Luk 10:25-28)
34Kate nomhini hatimare mae Farasi gre te theome tangomana di mae Sadiusi gre te cheke tughu ka mae Jisas na, hatimare ne kafe salo fodu mei. 35-36Aonu kaisei mae ka hatimare mae Farasi, mana laseni fara nogna vetula mae Moses. Mana mei ne saosagroni mae Jisas ne ghusna eghu ka mana, “Velepuhi, vetula aheva gne te biꞌo tulao ka nogna vetula mae Moses igre?”
37Mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Namhani Lord nou God ka nagnafamu fateo, nei ka gaoghathomu fateo, nei ka nou glalase fateo.#22:37 Diu 6:5. 38Igne vetula te biꞌo lahu na. 39Fapea vetula te biꞌo lahu jateula tuana teuna, ‘Namhani kheramu fofodu na jateula iagho te namha nigho themu eghu.’#22:39 Lev 19:8. 40Nogna vetula mae Moses nei nodi cheke hatimare mae profet teu igre lelheghu kolho ka phei vetula igre.”
Gusna eigna mae Kraes
(Mak 12:35-37; Luk 20:41-44)
41Mae Jisas figri lao ka mae Farasi te khapru teu jare igre ne ghusna eghu ka mare, 42“Unha eghu ghotilo gaoghathomi na eigna mae Kraes gne? Vikegna mae ihei si mana gnea?”
Hatimare mae Farasi ne cheke eghu ka mana, “Mae Kraes gne vikegna mae Devet.”
43Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Keli fara. Naugna unha si mae Devet te kiloni mana ‘nogu Lord’ ka nogna baubatu Tharunga te Blahi gnea? Mana neke cheke eghu,
44 “ ‘God ne cheke ranghini nogu mae funei iara na,
iagho gnokro agne fei nhetagu iara.
Naugna iara ginauna lisei soru nou naoka iagho re ke parigna nou nolaghi iagho na.’ # 22:44
Sam 110:1.
45 Mae Devet ne kiloni mae Mesia gne nogna ‘Mae funei’. Nu mae Mesia na jaola vikegna mae Devet. Faꞌunha eghu kafe tutuani si phei glepo igrea?” 46Theo kaisei mae ka hatimare mae Farasi gre te tangomana te cheke tughuni nogna gusna mae Jisas na. Aonu ke leghugna narane tuana theo kaisei mae frane te ghusnani mae Jisas.
Currently Selected:
Matiu 22: mrn
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.