Matiu 13
13
U cheke naba eigna sisi nei fati nafnata glose
(Mak 4:1-9; Luk 8:4-8)
1Kau narane igne mae Jisas jifla ka suga na, ne tei gnokro ka gerigna Kholo Galili. 2Kmana naikno fara mei ne khapru faligohoni mana. Mae Jisas tei ka mola na ne saghe, eghuteuna naiknore kegra neu mata. 3Mae Jisas ne farirhiudi kmana glepo kau cheke naba. Mana ne cheke eghu ka naiknore, “Igne thoutonu gna kaisei mae te joꞌu sisi na. Kaisei fata, mana tei ne joꞌu sisire ne toatofa tafri kau nagare na. 4Kate toatofa tafri mana sisire, keha sisire ne khoko soru ka nabrou. Nanghajire mei ne ghamu fateo sisire. 5Keha sisire ne soru ka glose te theome thuta, naugna ne au ke kligna thina biꞌo. Sisi igre ghosei ne kotu jare, naugna glose na ne theome tei pari. 6Nu kate brana naprai na sisire ne kafe brango ne kafe lehe, naugna glathidire ne theome soru pari. 7Keha sisire ne khoko soru ka vido aheva te au kmana glathi buburu te fachuchuru. Glathidi buburu te fachuchuru igre ne kafe gri haghe ne thafru sophore. Sophore ne theome kotu ne theo sisidi. 8Eghuteuna kehare soru ka glose te keli, aonu reꞌe ne famane kotu ne ure. Kehare thokeni kaisei gobi sisi, kehare namno salei sisi, aonu kehare tolufului sisi.” 9Gnafa teuna, mae Jisas ne cheke eghu, “Uve, ghotilo naikno te fanomho ka iara gre, hiro fakeli ghaoghathodi cheke igre!”
U gaoghathogna te facheke mae Jisas kau cheke naba
(Mak 4:10-12; Luk 8:9-10)
10Hatimare mae fanomhore mei ne ghusna eghu ka mae Jisas, “Naugna unha site cheke naba iagho ka naikno grea?”
11Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Te eni iara igne, naugna God neke tusu ari kolho ka ghotilo glalase te mala lase fakelidi thofno glepo te au poru ka nakarha God te funei frunini. Nu iara cheke ranghidi keha naiknore ka cheke naba kolho. 12Naugna mae ihei te au tagna glalase na, God ginauna nake tusu ranghini mana keha glalase te biꞌo. Nu mae ihei te theome magnahaghei lalase na, neubane au katha glalase ikoi ka mana, God ginauna nake hata fadelei ka mana. 13Naugna igne site farirhiudi iara naikno gre kau cheke naba gnea.
“Mare filo, nu mare na theome raꞌe filo glanini kaisei glepo.
Mare fanomho, nu mare na theome raꞌe laseni kaisei glepo.
14 Eghume cheke teke chekeni mae profet Isaia tifa ia thono horoghoto fara ka mare, cheke igre:
“ ‘Ghotilo ginauna fanomho e fanomho, nu ghotilo ginauna theome raꞌe laseni kaisei glepo.
Ghotilo ginauna filo e filo, nu ghotilo ginauna theome raꞌe filo glanini kaisei glepo.
15 Naikno igre bobotho nagnafadire naugna mare theome magnahaghei te raꞌe lalase.
Mare fadodofu tathadire naugna mare theome magnahaghei te raꞌe filo glanini kaisei glepo.
Mare fofotho khulidire naugna mare theome magnahaghei te raꞌe laseni kaisei glepo.
Mare edi glepo igre naugna mare theome magnahaghei teke pulo mei ka iara mala fakarhidi.’ # 13:15
Isa 6:9,10.
Igne unha teke chekeni God ka mae profet Isaia na. 16Nu ghotilo, thofno keli tami fara. Naugna ghotilo lasedi glepo te filodi ka tathamire. Naugna ghotilo lasedi glepo te nomhidi ka khulimire. 17Tutuani fara, te chekeni iara ka ghotilo na. Kmana mae profet nei kmana naikno eghu doglo ka tathagna God na, mare neke thono magnahaghedi fara te filodi glepo te filodi ghotilo gognaro igre. Nu mare neke theome tangomana te filodi glepo igre. Tutuani, kmana mae profet nei naikno te doglo eghu neke thono magnahaghei fara te nomhidi glepo te nomhidi ghotilo gognaro igre. Nu mare neke theome tangomana te nomhidi glepo igre.
Gaoghathogna cheke naba eidi sisi nei fati nafnata glose
(Mak 4:13-20; Luk 8:11-15)
18 “Famane fanomho fakeli ka gaoghathogna cheke naba eigna mae te joꞌu sisi ka nagare igne. 19Sisi te soru ka nabrou na igre eidi iheire te nomhini cheke eigna God te funei frunidi nogna naiknore, nu theome laseni kolho teu igre. Eghuteuna Satan mei hata koko sisi teke joꞌu ka nagnafagnadi re. 20Eghuteuna sisi te sukha ka glose te au ke kligna thina biꞌo igre eidi iheire te nomhini cheke na, eghuteuna ghosei hata balu gleale'a. 21Nu theome sukha pari ka nagnafagna mana na kolho, eghume theome au raugha kolho. Kate thoke mei puhi biꞌo ba naꞌau papara naugna te fatutuani ni chekegna God. 22Sisi te sukha ke lamnadi glathi buburu te fachuchuru na igre eidi iheire te nomhini chekegna God, nu cheke igne ghosei ne thafru ka unha te magnahaghedi fara ka thua nafnata dedei gna nauthoglu igne. Eghume theo kaisei sisi te karha na. 23Sisi te sukha ka glose te keli na igre eidi iheire te thofno nomhini nei lase fakelini chekegna God. Eghuteuna ure thokeni kaisei gobi sisi, namno salei sisi, nei tolufulu sisi.”
Cheke naba eidi wit ghe sokiaro
24Mae Jisas ne toutonu ranghidi naiknore keha cheke naba. Mana ne cheke eghu, “Narane God te funei frunidi nogna naiknore jateula kaisei mae te joꞌu sisi te keli te kiloi wit ka nagare naia eghu. 25Ka vido thuru teu naiknore, nogna mae naoka mana na tei ka nagare na ne joꞌu sisi sokiaro ke lamnadi wit igre. Eghuteuna gnafa teuna ke tei nogna. 26Kate kotu haghe sisi te keli igre te funu ure na, sokiaro igre jaola ne kotu haghe langau baludi.
27 “Aonu hatimare mae glokure mei ne cheke eghu ka mana, ‘Mae funei, iagho neke joꞌu sisi keli ka nou nagare ia! Aheva neke mei si sokiaro te kotu igrea?’
28 “Mana ne cheke eghu ka mare, ‘Kaisei mae naoka teke joꞌu dire.’
“Mae glokure ne cheke eghu ka mana, ‘Iagho magnahaghe ghami ghehati mala tei rarathu koko sokiarora?’
29 “Nodi mae funei mare na ne cheke eghu ka mare, ‘Theo, na rarathu koko sokiarore eghu ghotilo nu, ke rarathu la ghotilo wit are eghu. 30Keliu mala kotu fodu wit ghe sokiaro are ghilei thokeni narane te mala ghanodi wit are. Ka narane ukli na iara ginauna cheke eghu ka mae glokure: Ululahu ghotilo na salo sokiaro are mala haru fodu eghuteuna koko lao ka khaꞌaghi. Eghuteuna ukli wit are mala fafofodu nogu suga gano iara ana.’ ”
Cheke naba eidi sisi gaju te kiloi mastad nei u isi
(Mak 4:30-34; Luk 13:18-21)
31Mae Jisas ne toutonu ranghidi keha cheke naba na. Mana ne cheke eghu, “Narane God te funei frunidi nogna naiknore jateula sisi gaju mastad ia eghu. Kaisei mae neke joꞌu sisi kau nagare na. 32Sisi igne ikoi fara ka sisi te gnafare. Eghuteuna kate kotu na, gaju igne ginauna kaisei gaju biꞌo fara ke lamnagna nagare na. Eghuteuna ginauna kaisei gaju biꞌo, nabadi nanghajire te mei horo nodi gnoku ka gregegnare.”
33Mae Jisas neke toutonu ranghidi keha cheke naba na. Mana ne cheke eghu, “Nakarha God te funei frunidi nogna naiknore jateula isi te ngigno kaisei naikno biꞌo balu varadaki glimai kilo flaoa ia eghu. Isi igne na faboboni flaoa na.”
34Mae Jisas farirhiudi naiknore koba ka cheke naba kolho. 35Igne ne horoghoto ka unha teke cheke eghu kaisei mae profet tifa ia,
“Iara ginauna na toutonu ka cheke naba ranghidi naiknore unha teke theome falalase God funu ka narane teke vuavuha nauthoglu igne te ghilei mei thoke gognarogne.”#13:35 Sam 78:2.
Gaoghathogna u cheke naba eidi wit ghe sokiaro
36Mae Jisas jifla kokoni nakhapru na ne tei ruma ka suga na. Nogna mae fanomho mana re mei ne cheke eghu ka mana, “Ghema, rurutha ranghi ghami gaoghathogna cheke naba eigna sokiaro ka nagare na igne.”
37Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Iara mae teke mei funu ka God na jateula mae ihei te joꞌu wit ka nagare na ia eghu. 38Nauthoglu igne jateula nagare eghu. Naikno te funei frunidi God igre jateula sisi te keli eghu. Naikno te leghuni Satan igre jateula sokiaro eghu. 39Eghuteuna Satan jateula mae naoka te joꞌu sokiaro ia eghu. Nu narane leghu lahu gna nauthoglu igne jateula narane te mala pulei wit ra eghu. Eghuteuna nogna engel God igre jateula mae gloku te mala pulei wit ra eghu.
40 “Sokiaro te rarathu mae glokure mala gnubra kau khaꞌaghi teu igre jateula tuana eghu kate pulei naikno engel igre ka narane leghu lahu gna nauthoglu igne. 41Iara mae teke mei funu ka God na ginauna kuru fajifladi nogu engel re. Mare ginauna vavahi fadelei ka nogna naikno God igre iheire te eꞌei puhi te diꞌa ba te fariuriu batudi keha naiknore mala theome fatutuani ni God. 42Engel igre ginauna koko lao nafnata naikno igre ke lamnagna khaꞌaghi biꞌo te brana fara. Mare ginauna papara fara jare balu tanhi nei diꞌanagnafa eghu. 43Aonu naikno te kelire ginauna siasigla jateula naprai eghu kate au mare ke lamnagna nogna nauthoglu majaghani Kmadi God. Uve, ghotilo naikno te fanomho ka iara igre, hiro fakeli gaoghathodi cheke igre.”
Keha cheke naba langau eigna God te funei frunidi nogna naiknore
44Mae Jisas jaola ne cheke eghu, “Kate funei frunidi God nogna naiknore jateula kaisei glepo te keli fara teke pophoru kaisei mae ke lamna glose ia eghu. Kaisei narane kaisei mae ne filo deni glepo tuana. Aonu mana gleale'a fara! Mana ghosei ne tatafru fapulo glepo te keli tuana ne tei fofoli fahui nogna gobigna lepore, mala foli vido glose tuana.
45 “Kate funei frunidi God nogna naiknore jateula kaisei mae te hiro famane buli mala foli nogna teu ia eghu. 46Kaisei narane mana ne filo deni kaisei buli te famane keli fara. Mana tei ne fofoli fahui nogna gobigna lepore mala foli buli tuana.”
Kaisei cheke naba eigna kaisei fangna
47 “Jaola, kate funei frunidi God nogna naiknore jateula mae te ugra sasa ka fangna ia eghu. Kmana nafnata sasa khale ka fangna tuana. 48Kate fodu sasa ka fangna na, mae naugra re korho ne longa mata fangna na. Mare gnokro soru ne hohono sasa te kelire ka khara'o. Aonu mare ne koko fadelei sasa te diꞌa re. 49Ginauna na jateula igne eghu ka narane leghu lahu gna nauthoglu igne. Engel nogna God re ginauna mei mala vavahi fadelei naikno te diꞌare ka naikno te kelire ke ulugna God. 50Engel igre ginauna na koko laodi naikno te diꞌa igre ke lamnagna khaꞌaghi biꞌo te brana fara tuana. Ka vido tuana naiknore ginauna papara fara jare balu tanhi nei diꞌanagnafa fara eghu.”
Tutuani majaghani nei tiatifa
51Mae Jisas ne ghusna eghu ka nogna mae fanomhore, “Ba, ghotilo laseni eigna nakarha te funei frunini God teke farirhiu ghami iara igne?”
Hatimare ne cheke eghu ka mana, “Uve, ghehati laseni.”
52Aonu mae Jisas neke cheke eghu ka mare, “Hatimare mae velepuhigna vetula nogna mae Moses gre au fari hoteidi naikno God te funei frunidire. Mare jateula mae khoto suga te hata fajifla glepo te majaghani ba glepo te tiatifa ka nogna chogho te au nogna glepo te keli ra eghu.”
Naiknodi Nasaret te tirodi fatutuani ni mae Jisas
(Mak 6:1-6; Luk 4:16-30)
53Kate toutonu te gnafa cheke naba igre, mae Jisas ne tei kokoni vido tuana. 54Mana neke pulo ka thofno nogna namono teke biꞌo haghe na. Mana ne farirhiudi naiknore ka nodi suga tharai mae Jiure. Eghuteuna mare jaglo nodi fara ka mana ne cheke eghu fari thedi, “Icho idomi, neke hata aheva si mana glalase nei nolaghi eghu te edi kofubobhoi igrea? 55Tahati laseni mae igne. Mana kaisei mae kolho, mana neke theome mei funu ka God. Mana thugna ngala mae kapenta. Idogna na Meri. Mae thabusigna mana re igre, mae Jemes, mae Josep, mae Simon ghe mae Judas. 56Eghuteuna greghagna mana re au teu ngala agne baluda tahati igre. Neke hata ngala aheva si mana glalase igrea?” 57Aonu naiknore ne filo faparini kolho mana.
Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Kmana naikno heva te heva na ghatho tahuni nogna mae profet God na. Nu iheire te au ka namonogna nei vikegna teu thegna mana re tirodi ghatho tahuni mana.”
58Naiknodi Nasaret gre ne tirodi fatutuani ni mae Jisas. Naugna igne mae Jisas ne theome edi kmana kofubobhoi jare.
Currently Selected:
Matiu 13: mrn
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Matiu 13
13
U cheke naba eigna sisi nei fati nafnata glose
(Mak 4:1-9; Luk 8:4-8)
1Kau narane igne mae Jisas jifla ka suga na, ne tei gnokro ka gerigna Kholo Galili. 2Kmana naikno fara mei ne khapru faligohoni mana. Mae Jisas tei ka mola na ne saghe, eghuteuna naiknore kegra neu mata. 3Mae Jisas ne farirhiudi kmana glepo kau cheke naba. Mana ne cheke eghu ka naiknore, “Igne thoutonu gna kaisei mae te joꞌu sisi na. Kaisei fata, mana tei ne joꞌu sisire ne toatofa tafri kau nagare na. 4Kate toatofa tafri mana sisire, keha sisire ne khoko soru ka nabrou. Nanghajire mei ne ghamu fateo sisire. 5Keha sisire ne soru ka glose te theome thuta, naugna ne au ke kligna thina biꞌo. Sisi igre ghosei ne kotu jare, naugna glose na ne theome tei pari. 6Nu kate brana naprai na sisire ne kafe brango ne kafe lehe, naugna glathidire ne theome soru pari. 7Keha sisire ne khoko soru ka vido aheva te au kmana glathi buburu te fachuchuru. Glathidi buburu te fachuchuru igre ne kafe gri haghe ne thafru sophore. Sophore ne theome kotu ne theo sisidi. 8Eghuteuna kehare soru ka glose te keli, aonu reꞌe ne famane kotu ne ure. Kehare thokeni kaisei gobi sisi, kehare namno salei sisi, aonu kehare tolufului sisi.” 9Gnafa teuna, mae Jisas ne cheke eghu, “Uve, ghotilo naikno te fanomho ka iara gre, hiro fakeli ghaoghathodi cheke igre!”
U gaoghathogna te facheke mae Jisas kau cheke naba
(Mak 4:10-12; Luk 8:9-10)
10Hatimare mae fanomhore mei ne ghusna eghu ka mae Jisas, “Naugna unha site cheke naba iagho ka naikno grea?”
11Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Te eni iara igne, naugna God neke tusu ari kolho ka ghotilo glalase te mala lase fakelidi thofno glepo te au poru ka nakarha God te funei frunini. Nu iara cheke ranghidi keha naiknore ka cheke naba kolho. 12Naugna mae ihei te au tagna glalase na, God ginauna nake tusu ranghini mana keha glalase te biꞌo. Nu mae ihei te theome magnahaghei lalase na, neubane au katha glalase ikoi ka mana, God ginauna nake hata fadelei ka mana. 13Naugna igne site farirhiudi iara naikno gre kau cheke naba gnea.
“Mare filo, nu mare na theome raꞌe filo glanini kaisei glepo.
Mare fanomho, nu mare na theome raꞌe laseni kaisei glepo.
14 Eghume cheke teke chekeni mae profet Isaia tifa ia thono horoghoto fara ka mare, cheke igre:
“ ‘Ghotilo ginauna fanomho e fanomho, nu ghotilo ginauna theome raꞌe laseni kaisei glepo.
Ghotilo ginauna filo e filo, nu ghotilo ginauna theome raꞌe filo glanini kaisei glepo.
15 Naikno igre bobotho nagnafadire naugna mare theome magnahaghei te raꞌe lalase.
Mare fadodofu tathadire naugna mare theome magnahaghei te raꞌe filo glanini kaisei glepo.
Mare fofotho khulidire naugna mare theome magnahaghei te raꞌe laseni kaisei glepo.
Mare edi glepo igre naugna mare theome magnahaghei teke pulo mei ka iara mala fakarhidi.’ # 13:15
Isa 6:9,10.
Igne unha teke chekeni God ka mae profet Isaia na. 16Nu ghotilo, thofno keli tami fara. Naugna ghotilo lasedi glepo te filodi ka tathamire. Naugna ghotilo lasedi glepo te nomhidi ka khulimire. 17Tutuani fara, te chekeni iara ka ghotilo na. Kmana mae profet nei kmana naikno eghu doglo ka tathagna God na, mare neke thono magnahaghedi fara te filodi glepo te filodi ghotilo gognaro igre. Nu mare neke theome tangomana te filodi glepo igre. Tutuani, kmana mae profet nei naikno te doglo eghu neke thono magnahaghei fara te nomhidi glepo te nomhidi ghotilo gognaro igre. Nu mare neke theome tangomana te nomhidi glepo igre.
Gaoghathogna cheke naba eidi sisi nei fati nafnata glose
(Mak 4:13-20; Luk 8:11-15)
18 “Famane fanomho fakeli ka gaoghathogna cheke naba eigna mae te joꞌu sisi ka nagare igne. 19Sisi te soru ka nabrou na igre eidi iheire te nomhini cheke eigna God te funei frunidi nogna naiknore, nu theome laseni kolho teu igre. Eghuteuna Satan mei hata koko sisi teke joꞌu ka nagnafagnadi re. 20Eghuteuna sisi te sukha ka glose te au ke kligna thina biꞌo igre eidi iheire te nomhini cheke na, eghuteuna ghosei hata balu gleale'a. 21Nu theome sukha pari ka nagnafagna mana na kolho, eghume theome au raugha kolho. Kate thoke mei puhi biꞌo ba naꞌau papara naugna te fatutuani ni chekegna God. 22Sisi te sukha ke lamnadi glathi buburu te fachuchuru na igre eidi iheire te nomhini chekegna God, nu cheke igne ghosei ne thafru ka unha te magnahaghedi fara ka thua nafnata dedei gna nauthoglu igne. Eghume theo kaisei sisi te karha na. 23Sisi te sukha ka glose te keli na igre eidi iheire te thofno nomhini nei lase fakelini chekegna God. Eghuteuna ure thokeni kaisei gobi sisi, namno salei sisi, nei tolufulu sisi.”
Cheke naba eidi wit ghe sokiaro
24Mae Jisas ne toutonu ranghidi naiknore keha cheke naba. Mana ne cheke eghu, “Narane God te funei frunidi nogna naiknore jateula kaisei mae te joꞌu sisi te keli te kiloi wit ka nagare naia eghu. 25Ka vido thuru teu naiknore, nogna mae naoka mana na tei ka nagare na ne joꞌu sisi sokiaro ke lamnadi wit igre. Eghuteuna gnafa teuna ke tei nogna. 26Kate kotu haghe sisi te keli igre te funu ure na, sokiaro igre jaola ne kotu haghe langau baludi.
27 “Aonu hatimare mae glokure mei ne cheke eghu ka mana, ‘Mae funei, iagho neke joꞌu sisi keli ka nou nagare ia! Aheva neke mei si sokiaro te kotu igrea?’
28 “Mana ne cheke eghu ka mare, ‘Kaisei mae naoka teke joꞌu dire.’
“Mae glokure ne cheke eghu ka mana, ‘Iagho magnahaghe ghami ghehati mala tei rarathu koko sokiarora?’
29 “Nodi mae funei mare na ne cheke eghu ka mare, ‘Theo, na rarathu koko sokiarore eghu ghotilo nu, ke rarathu la ghotilo wit are eghu. 30Keliu mala kotu fodu wit ghe sokiaro are ghilei thokeni narane te mala ghanodi wit are. Ka narane ukli na iara ginauna cheke eghu ka mae glokure: Ululahu ghotilo na salo sokiaro are mala haru fodu eghuteuna koko lao ka khaꞌaghi. Eghuteuna ukli wit are mala fafofodu nogu suga gano iara ana.’ ”
Cheke naba eidi sisi gaju te kiloi mastad nei u isi
(Mak 4:30-34; Luk 13:18-21)
31Mae Jisas ne toutonu ranghidi keha cheke naba na. Mana ne cheke eghu, “Narane God te funei frunidi nogna naiknore jateula sisi gaju mastad ia eghu. Kaisei mae neke joꞌu sisi kau nagare na. 32Sisi igne ikoi fara ka sisi te gnafare. Eghuteuna kate kotu na, gaju igne ginauna kaisei gaju biꞌo fara ke lamnagna nagare na. Eghuteuna ginauna kaisei gaju biꞌo, nabadi nanghajire te mei horo nodi gnoku ka gregegnare.”
33Mae Jisas neke toutonu ranghidi keha cheke naba na. Mana ne cheke eghu, “Nakarha God te funei frunidi nogna naiknore jateula isi te ngigno kaisei naikno biꞌo balu varadaki glimai kilo flaoa ia eghu. Isi igne na faboboni flaoa na.”
34Mae Jisas farirhiudi naiknore koba ka cheke naba kolho. 35Igne ne horoghoto ka unha teke cheke eghu kaisei mae profet tifa ia,
“Iara ginauna na toutonu ka cheke naba ranghidi naiknore unha teke theome falalase God funu ka narane teke vuavuha nauthoglu igne te ghilei mei thoke gognarogne.”#13:35 Sam 78:2.
Gaoghathogna u cheke naba eidi wit ghe sokiaro
36Mae Jisas jifla kokoni nakhapru na ne tei ruma ka suga na. Nogna mae fanomho mana re mei ne cheke eghu ka mana, “Ghema, rurutha ranghi ghami gaoghathogna cheke naba eigna sokiaro ka nagare na igne.”
37Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Iara mae teke mei funu ka God na jateula mae ihei te joꞌu wit ka nagare na ia eghu. 38Nauthoglu igne jateula nagare eghu. Naikno te funei frunidi God igre jateula sisi te keli eghu. Naikno te leghuni Satan igre jateula sokiaro eghu. 39Eghuteuna Satan jateula mae naoka te joꞌu sokiaro ia eghu. Nu narane leghu lahu gna nauthoglu igne jateula narane te mala pulei wit ra eghu. Eghuteuna nogna engel God igre jateula mae gloku te mala pulei wit ra eghu.
40 “Sokiaro te rarathu mae glokure mala gnubra kau khaꞌaghi teu igre jateula tuana eghu kate pulei naikno engel igre ka narane leghu lahu gna nauthoglu igne. 41Iara mae teke mei funu ka God na ginauna kuru fajifladi nogu engel re. Mare ginauna vavahi fadelei ka nogna naikno God igre iheire te eꞌei puhi te diꞌa ba te fariuriu batudi keha naiknore mala theome fatutuani ni God. 42Engel igre ginauna koko lao nafnata naikno igre ke lamnagna khaꞌaghi biꞌo te brana fara. Mare ginauna papara fara jare balu tanhi nei diꞌanagnafa eghu. 43Aonu naikno te kelire ginauna siasigla jateula naprai eghu kate au mare ke lamnagna nogna nauthoglu majaghani Kmadi God. Uve, ghotilo naikno te fanomho ka iara igre, hiro fakeli gaoghathodi cheke igre.”
Keha cheke naba langau eigna God te funei frunidi nogna naiknore
44Mae Jisas jaola ne cheke eghu, “Kate funei frunidi God nogna naiknore jateula kaisei glepo te keli fara teke pophoru kaisei mae ke lamna glose ia eghu. Kaisei narane kaisei mae ne filo deni glepo tuana. Aonu mana gleale'a fara! Mana ghosei ne tatafru fapulo glepo te keli tuana ne tei fofoli fahui nogna gobigna lepore, mala foli vido glose tuana.
45 “Kate funei frunidi God nogna naiknore jateula kaisei mae te hiro famane buli mala foli nogna teu ia eghu. 46Kaisei narane mana ne filo deni kaisei buli te famane keli fara. Mana tei ne fofoli fahui nogna gobigna lepore mala foli buli tuana.”
Kaisei cheke naba eigna kaisei fangna
47 “Jaola, kate funei frunidi God nogna naiknore jateula mae te ugra sasa ka fangna ia eghu. Kmana nafnata sasa khale ka fangna tuana. 48Kate fodu sasa ka fangna na, mae naugra re korho ne longa mata fangna na. Mare gnokro soru ne hohono sasa te kelire ka khara'o. Aonu mare ne koko fadelei sasa te diꞌa re. 49Ginauna na jateula igne eghu ka narane leghu lahu gna nauthoglu igne. Engel nogna God re ginauna mei mala vavahi fadelei naikno te diꞌare ka naikno te kelire ke ulugna God. 50Engel igre ginauna na koko laodi naikno te diꞌa igre ke lamnagna khaꞌaghi biꞌo te brana fara tuana. Ka vido tuana naiknore ginauna papara fara jare balu tanhi nei diꞌanagnafa fara eghu.”
Tutuani majaghani nei tiatifa
51Mae Jisas ne ghusna eghu ka nogna mae fanomhore, “Ba, ghotilo laseni eigna nakarha te funei frunini God teke farirhiu ghami iara igne?”
Hatimare ne cheke eghu ka mana, “Uve, ghehati laseni.”
52Aonu mae Jisas neke cheke eghu ka mare, “Hatimare mae velepuhigna vetula nogna mae Moses gre au fari hoteidi naikno God te funei frunidire. Mare jateula mae khoto suga te hata fajifla glepo te majaghani ba glepo te tiatifa ka nogna chogho te au nogna glepo te keli ra eghu.”
Naiknodi Nasaret te tirodi fatutuani ni mae Jisas
(Mak 6:1-6; Luk 4:16-30)
53Kate toutonu te gnafa cheke naba igre, mae Jisas ne tei kokoni vido tuana. 54Mana neke pulo ka thofno nogna namono teke biꞌo haghe na. Mana ne farirhiudi naiknore ka nodi suga tharai mae Jiure. Eghuteuna mare jaglo nodi fara ka mana ne cheke eghu fari thedi, “Icho idomi, neke hata aheva si mana glalase nei nolaghi eghu te edi kofubobhoi igrea? 55Tahati laseni mae igne. Mana kaisei mae kolho, mana neke theome mei funu ka God. Mana thugna ngala mae kapenta. Idogna na Meri. Mae thabusigna mana re igre, mae Jemes, mae Josep, mae Simon ghe mae Judas. 56Eghuteuna greghagna mana re au teu ngala agne baluda tahati igre. Neke hata ngala aheva si mana glalase igrea?” 57Aonu naiknore ne filo faparini kolho mana.
Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Kmana naikno heva te heva na ghatho tahuni nogna mae profet God na. Nu iheire te au ka namonogna nei vikegna teu thegna mana re tirodi ghatho tahuni mana.”
58Naiknodi Nasaret gre ne tirodi fatutuani ni mae Jisas. Naugna igne mae Jisas ne theome edi kmana kofubobhoi jare.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.