YouVersion Logo
Search Icon

Luku 11

11
Mae Jisas ne farirhiu eigna tharai
(Mat 6:9-13; 7:7-11)
1Kaisei fata mae Jisas tarai neu ka kaisei vido. Kate gnafa tarai mana na, kaisei mae ka hatimare mae fanomhore ne cheke eghu, “Lord, farirhiu ghami te mala tarai na, jateula mae Jone teke farirhiudi nogna mae fanomho ra eghu.”
2Mae Jisas ne cheke eghu, “Kate tarai na, ghotilo cheke eghu,
“ ‘Mama, ghehati magnahaghei te ghatho tahuni nanghamu te blahi.
Ghehati magnahaghe nigho te mei funei fruni ghami.
3 Tusu mei ghemi gano te nabagna narane igne.
4 Hata fadeleidi tami nakhibomi gre,
eigna ghehati mala jaola hata fadelei nakhibodi iheire te fadiꞌa ranghi ghami.
Thosei snakreni kaisei glepo mala mei fariuriu ghami.’ ”
Tore koba
5-6Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Jame kaisei mae ka ghotilo tei ka sugagna mae kheragna na farihotei bongiro, na cheke eghu ka mana, ‘Ghema, kheragu iara na ne mei sigho ghau iara. Nu iara theo kaisei gano te mala faꞌimani mana na. Snakre mei thilo bret ka iara.’ 7Mae kheramu iagho te au lamna suga na mana ginauna cheke eghu, ‘Ghema! Thosei fagloku biꞌo ghau iara! Grengatha na la bobothohi, eghuteuna iara baludi thugure la thuru nomihi gognaro na. Iara theome tangomana te kegra haghe te tusu ari ka iagho kaisei gano na.’ 8Te chekeni iara ka ghotilo na, mana jame theome magnahaghei kegra te tusu ari gano ka iagho na, neubane mae kheragna thofno iagho. Nu mana ginauna na tangomana te kegra haghe te tusu ari unha te magnahagheni iagho na, naugna iagho ne theome mamaja te tore fabrahu na. Eghuteuna heta gheu iagho te theome khusu thore na.
9 “Eghume te chekeni iara ka ghotilo na, heta thosei khusu thore na, God ginauna tusu ari ka ghotilo. Thosei khusu te hiro glepo ka God na, eghuteuna ghotilo ginauna ludeni. Ghotilo mei mala kikidi ka nogna grengatha mana na, mana ginauna na tora ranghi ghami ghotilo. 10Naugna ihei te tore glepo ka God na, God ginauna na tusu ranghini mana, eghuteuna ihei te mei te hiro glepo ka God na, mana ginauna na ludeni, nei ihei te kikidi ka nogna grengatha God na, God ginauna na tora ranghini mana.
11 “Ba, ghotilo mae mama ra? Jame te tore sasa mae thumu na, iagho ginauna tusu ranghini kaisei mogo? 12Ba jame te tore ghegna nakredi ka iagho na, iagho ginauna tusu ranghini kaisei khafrasege? Theo! 13Neubane diꞌa jateula unha neu ghotilo, ghotilo tangomana te tusu lao glepo te keli ka thumire. Eghume te eghu na, mae Kmami ghotilo te au kligna na mana ginauna na tusu lao Tharunga te Blahi na ka iheire te tore ka mana.”
Nolaghi funugna kligna
(Mat 12:22-30; Mak 3:20-27)
14Kaisei fata mae Jisas ne brue teini kaisei naitu ka mae te iho cheke na. Kate jifla ka mana na, mana neke tangomana teke cheke na. Naiknore ne jaglo nodi fara. 15Nu keha naiknore ne cheke eghu, “Tore, mae Jisas gne, mana loku ka nogna nolaghi mae Satan la bruedi naitu teke au ka naiknore. Mae Satan gne mae funeidi naiture.” 16Keha naiknore magnahaghei te fariuriuni mae Jisas. Aonu mare ne toreni mana mala eni kaisei kofubobhoi mala laseni glahula mei funu ka God tutuani.
17Nu mae Jisas ne lasedi ngala gaoghathodi naiknore, ne cheke eghu ka mare, “Jame naiknogna kaisei namono magra fari thedi, namono tuana ginauna na groꞌe. Eghuteuna jame kaisei tharakna magra fari thedi, tharakna tuana ginauna theome au fakeli kolho. 18Eghume jame mae Satan nei nogna naiknore magra fari thedi meuna, mare na theome au raugha. Tuana ngala leghu lahu gna mae Satan. Iara chekeni igne naugna ghotilo te chekeni na ne bruedi iara naiture ka nogna nolaghi mae Satan eghu. 19Nu jame te loku iara ka nogna nolaghi mae Satan te bruedi naiture teuna, ka unha nolaghi si teke brue naitu nomi mae gloku ghotilo ra? Neunganu mare brue naitu la ka nogna nolaghi mae Satan. Eghume unha teke edi mare tura fagaglana gna te chaghi ghotilo na. 20Nu te loku iara ka nogna nolaghi God te brue fajifladi naiture, igne ngala fagaglana gna nogna narane God te funei frunidi nogna naiknore la meihi ka ghotilo teuna.
21 “Jame kaisei mae thono nheta fara au nogna glepo mala magra te mala reireghini nogna suga na, ginauna theo kaisei mae te tangomana te mei te hata fadeleidi nogna glepo mana re. 22Nu jame kaisei mae ke nheta lao gna manai mei magrani mana. Mae tuana ginauna na kulu hata fadelei nogna glepo mala magra mae te nheta igne teke rouronudi mana te mala reireghini nogna suga na. Eghuteuna ke leghugna igne mae tuana ginauna hata tufa tafri nogna glepo mana re ka mae kheragnare.
23 “Tutuani, mae ihei te theome leghu ghau iara na, mana tirogna ghau iara. Eghuteuna mae ihei te tirogna togho ghau iara te mala hata meidi naiknore ka God na, mana jateula te brue fadeleidi eghu naiknore ka God.”
Nogna nolaghi mae Jisas na mei funu ka God
(Mat 12:43-45)
24Mae Jisas ne cheke eghu, “Kate brue fajifladi mare naitu teke au ka naikno na, naitu tuana ginauna tei tafri ke lamna namono te moja na mala deni vido aheva te mala au na. Aonu jame te theome deni kaisei vido na, mana na cheke eghu, ‘Iara gne nake pulo ngala ka nogu suga thegu ka mae teke tei kokoni ia.’ 25Aonu kate pulo ka naikno tuana, mana ne filoni naikno tuana jateula suga te haglu fagae te doglo hira eghu ke lamna na. 26Eghuteuna naitu na tei ne hata mei keha fitu naitu te thono diꞌa fara ke tulao gna thegnai. Mare tei ne au ke lamnagna naikno na jare. Eghuteuna gognarona nakarhagna naikno tuana thono diꞌa fara ke tulao gnai teke tifa na.”
27Kate chekedi mae Jisas glepo igre, kaisei gaꞌase te au baludi naikno te khapru teure ne eha eghu, “Gaꞌase teke fakarhi nigho nei fachuꞌu nigho teku iagho na keli tagna fara!”
28Nu mae Jisas ne cheke eghu, “Theo, iheire te nomhini chekegna God na, nei iheire te eni unha te chekedi mana re eghu ngala te tangomana te gleale'a na.”
Naiknore magnahaghei kaisei fagaglana
(Mat 12:38-42)
29Kate khapru mei naikno te kmanare, mae Jisas ne cheke eghu, “Puhimi ghotilo naikno gognaro gre thono diꞌa fara. Ghotilo toreni koba kaisei fagaglana, nu iara ginauna theome fakakhana kaisei fagaglana funugna ka God ka ghotilo. Nu fagaglana ngala te tangomana nate filoni ghotilo na fagaglana teke eni God ranghini mae profet Jona tifa ia kolho. 30Mae Jona gne jateula kaisei fagaglana funugna ka God eghu ranghidi naiknodi Ninive mala hogri nagnafa, eghume jateula tuana eghu iara mae teke mei funu ka God. Iara jateula kaisei fagaglana eghu ranghi ghami ghotilo naikno gognaro gre. 31Kau narane tuana God ginauna fatedi naikno te gnafare, nakrupe biꞌo gna Siba na kegra haghe mala cheke thakle ghami ghotilo naikno gognaro gre te thono jafra tutuani na. Naugna naꞌa neke mei funugna ka namono te gaꞌu fara mala fanomho ka nogna farirhiu te keli King Solomon. Eghuteuna te chekeni iara ka ghotilo na, kaisei mae te biꞌo uluni King Solomon na auhi agne mala toutonuni chekegna God! 32Jaola kau narane God nate fatedi naikno te gnafare, naiknodi Ninive igre ginauna kegra haghe mala cheke thakle ghami ghotilo naikno gognaro gre te thono jafra tutuani na. Naugna ka narane teke toutonu mae Jona igne mare neke tughu nagnafa! Eghuteuna te chekeni iara ka ghotilo na, kaisei mae te biꞌo uluni fara mae Jona na auhi agne!”
Nogna farirhiu mae Jisas na jateula juta eghu
(Mat 5:15; 6:22-23)
33Mae Jisas ne cheke eghu, “Theo kaisei naikno te fakasa juta na te lilisei ke pari khara'o ba ke pari sape. Theo! Mana na lilisei haghe ka vido mala lilisei juta na, mala tangomana naikno te ruma ka suga tuana te filo fakeli eigna juta na. 34Tathamu iagho na jateula kaisei juta eghu, naugna iagho tangomana te filoni naphae na. Nu te keli teu iagho tathamure, iagho ginauna kafe fodu kau naphae. Eghuteuna te diꞌa fara iagho tathamure, thinimu iagho na ginauna romno fara. 35Filo fakeli, na eghunu ne phae neuhi themu eghu iagho, nu iagho romno kolho. 36Te phae fara thinimu nei gaoghathomu, nei puhimu teu iagho na, ginauna theo kaisei vido nate romno ka iagho na, jateula kaisei juta te phae mei ka iagho ia eghu.”
Mae Jisas ne cheke faheta ka mae Farasire
(Mat 23:1-36; Mak 12:38-40)
37Ke leghugna te cheke te gnafa mae Jisas na, kaisei mae Farasi toreni mae Jisas mala tei ghamu ka nogna suga na. Aonu mae Jisas ne tei balugna mana ne gnokro soru ne ima. 38Nu mae Farasi igne ne jaglo nogna fara kate filoni mae Jisas te theome leghuni nodi puhi mae Jiu te mala titihi khame te ima na.
39Mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Ghotilo mae Farasi gre nanga nomini kolho te mala fagagae ke kosidi kapu nei tapera teu gre. Nu ke lamnadi nagnafamire, ghotilo fodu ka mamagna nei gaoghatho te diꞌa. 40Ghotilo thono meomekro fara! God mae ihei teke eni khamegna naikno te nanga nomini ghotilo te mala titihi fagae igne, mana jaola neke eni nagnafagna naikno te theome nanga nomini ghotilo te mala fagae igne. 41Tutuani, ghotilo mala tufa ka naikno te kumare gano teke au ke lamnadi tapera re, eghuteuna God ginauna thono fagae ghami la ghotilo.
42 “Puhi biꞌo ka ghotilo, mae Farasi ra! Naugna ghotilo tangomana te tusu lao ka God kaisei ka fabothodi ghemi khuromu te kilodi mint, nei ruꞌu, nei keha glepo ikoi langau teke hata ka nomi nagare re. Nu ghotilo ghatho ihodi te mala toghodi naiknore nei ghatho iho nila te mala namhani God. Glepo te ikodi igre te mala edi ghotilo re, nu ghotilo thosei ghatho dila glepo te biꞌo are.
43 “Puhi biꞌo ka ghotilo, mae Farasi ra! Naugna te tei ghotilo ke lamna suga tharai na, ghotilo magnahaghei fara te gnokro ka sape nafnakno. Eghuteuna te tei ka maket na, ghotilo magnahaghedi fara naiknore te ghatho tahu ghami na.
44 “Puhi biꞌo ka ghotilo, mae Farasi ra! Naugna ghotilo jateula beku te theome fagaglana te theome laseni te tathapla naikno ra eghu.”
45Kaisei mae ka hatimare mae velepuhigna vetula nogna mae Moses na ne nomhini mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Ghema, velepuhi, kate cheke eghu iagho igre, iagho jaola cheke fapari ghami ghehati mae velepuhigna vetula gre.”
46Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Puhi biꞌo ka ghotilo, mae velepuhigna vetula nogna mae Moses gre! Naugna ghotilo ne edi kmana vetula te ninhigrana fara te mala leghudi naiknore. Nu ghotilo themi na theome fariuriu leghudi kolho vetula igre!
47 “Puhi biꞌo ka ghotilo! Naugna ghotilo ne hohoro tuthuana te keli fara ke klignadi bekudi hatimare mae profet ra. Nu ghotilo theome ghathoni igne ne cheke eghu, ‘Mae kuꞌeda tifa ra neke falehedi mae profet igre!’ 48Eghuteuna gognarona ghotilo fakakhana puhimi te diꞌare ne nanaba fara ka puhidi mae ku'emi tifa ra. Naugna mare neke falehedi mae profet tifa ra, nu gognarona ghotilo edi fabrahu tuthuana ke klignadi bekudire mala ghatho tahudi! 49Naugna igne, ka nogna glalase na, God ne cheke eghu, ‘Iara ginauna na kuru teidi nogu mae profet nei nogu mae mala hata nonomhore eghu ka naiknore. Eghuteuna mare ginauna na falelehe kehare nei fakokhoanadi kehare.’ 50Eghume ghotilo naikno te karha teu gognaro gre, God ginauna fate ghami ghotilo eidi glehedi mae profet teke falelehe mare funu ka narane teke vuvuhagna nauthoglu igne. 51Tutuani fara, God ginauna fate ghami ghotilo eidi glehedi mae blahi tifa ra, fufunu ka glehegna mae Ebol mei posa ka glehegna mae Sekaraea teke falehe mare rhegna olta gna nogna Sugablahi God.
52 “Puhi biꞌo ka ghotilo, mae velepuhigna vetula nogna mae Moses ra! Naugna ghotilo ne pophoru ki gna suga te mala filo glanini puhigna God na. Eghuteuna ghotilo themi na theome nanga nomi kolho la te mala ruma ka suga tuana, nei ghotilo fanogradi naikno te fariuriu ruma lamna.”
53Kate jifla mae Jisas na, hatimare mae velepuhigna vetula nogna mae Moses nei hatimare mae Farasi eghu ne funu cheke faparini fara mana, nei ghusna kmana nafnata gusna ka mana. 54Mare ne fariuriu saosagroni mae Jisas mala cheke fajafra mana.

Currently Selected:

Luku 11: mrn

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy