Yoé 2
2
Munügü i naanegü chixexẽxẽxü̃
1-2¡Rü yima ma̱xpǘne ya Chióü̃wa peyacue ya cornéta! ¡Rü yima ma̱xpǘne ya Tupanapata nawa ngẽxmanewa rü tagaãcü peyacue ya cornéta ya ãũcümaxü̃xü̃ ixüxü̃ne! ¡Rü muü̃maxã pidu̱xrue i guxãma i pema i Yudáanewa pemaxẽxü̃! Erü Cori ya Tupanaarü ngunexü̃ rü marü ningaica. Rü ngẽma ngunexü̃ rü taxü̃ i waanexü̃ tá nixĩ. Rü tá narüxcaixane rü caixanexü̃ i pamüemaxü̃ tá nangẽxma. Rü muxũchixü̃ i munügü tá ínangugü. Rü ñoma wüxitücumü i churaragü i poraexü̃ rü muxũchixü̃rüxü̃ tá nixĩgü. Rü ñoma ngexwaca yangunegu rü guxü̃wama ma̱xpǘneétüwa nangu nax yangóonexü̃ rü ngẽxgumarüxü̃ tá nixĩgü nax guxü̃wama nangugüxü̃ i ngẽma munügü. Rü nũxcüma rü taguma ngẽxgumarüxü̃ ixĩxü̃xü̃ tadau, rü tagutáma wena nüxü̃ tadau i ta̱xacü i nangexgumaraxü̃xü̃.
3Rü ngẽma munügü rü ñoma üxüema i guxü̃ma ixaxẽẽxü̃rüxü̃ nixĩgü. Rü nape̱xewa rü ñoma üxüema i guxü̃ma ĩ̱xãchigüxẽẽxü̃rüxü̃ nixĩgü. Rü naweama rü ngẽxgumarüü̃tama nixĩ. Rü naxü̃pa nax ngéma nangugüxü̃ i ngẽma munügü rü ngẽma naane rü ñoma Edéü̃rüxü̃ namexẽchi. Natürü nawena rü wüxi i nachica i chianexü̃ nixĩ. Rü ngẽma munügü rü taxuxü̃ma ínayaxüxẽẽgü.
4Rü nanacowarugüraxü̃, rü ñoma churaragü i cowarugüétügu ĩxü̃rüxü̃ paxãma nixü.
5Rü ngẽma naga i ngẽxguma máxpü̱xanexü̃wa ínaxüãchigu rü ñoma carugü i daiwexü̃ ãgatanügurüxü̃ nixĩ i naga. Rü ñoma naixatügü i ngẽxguma üxüemawa yawocuxgu rü ipechaxü̃rüxü̃ nixĩ ga naga. Rü ñoma wüxitücumü i churaragü i poraexü̃ i wüxigu ichimaxü̃rüxü̃ nixĩgü.
6Rü duü̃xü̃gü rü muü̃maxã tá nidu̱xrue i ngẽxguma nüxü̃ nadaugügu. Rü guxü̃ma nayacho̱xõchichametügü.
7Rü ngẽma munügü rü ñoma churaragü i tama muü̃wa̱xegüxü̃ i daiwa ĩxü̃rüxü̃ ínaxüãchi. Rü ĩanearü poxeguxü̃wa naxĩgü rü we̱xgu naxĩmare. Rü tama ngextáama naxĩmare.
8Rü tama nügümaxã inarüxü, rü wüxichigü rü namaxü̃gutama nixũchigü. Rü woo duü̃xü̃gü yama̱xgügu natürü we̱xgu naxĩãma.
9Rü ĩanegu nachocu, rü norü poxeguruü̃étügu naxĩgü. Rü ĩpatagügu nichocuetanü, rü ñoma ngĩ́ta̱xagüxü̃rüxü̃ beü̃tánagüwa nichocuetanü.
10Rü ngẽma munügüpe̱xewa rü naxĩã̱xãchi i ñoma i naane rü caixanexü̃gü. Rü üa̱xcü rü tauemacü rü tá nixogü. Rü woramacurigü rü ẽxtagü rü taxũtáma ninaigü.
11Rü nüma ya Cori ya Tupana rü nape̱xegu nixũ i ngẽma munügü i ñoma muxũchixü̃ i churaragürüxü̃ ixĩxü̃. Rü nüma ya Tupana rü tagaãcü nanamu i ngẽma munügü, rü nüma rü naga naxĩnüe. Rü ngẽma nax namuxũchixü̃ rü taxucürüwama texé tayaxugü. Rü poraãcü naxãũcüma i ngẽma ngunexü̃ i nagu Tupana tüxü̃ poxcuexü̃, rü taxúema tapora nax ítayachaxãchixẽẽxü̃.
Nüma ya Cori ya Tupana rü nüxü̃́ nangechaü̃tümüxü̃ i duü̃xü̃gü
12Natürü nüma ya Cori ya Tupana rü ñanagürü: —Ñu̱xma rü chanaxwa̱xe nax guxü̃ma i perü ngúchaü̃maxã cha̱u̱xca̱x pewoeguxü̃. ¡Rü cha̱u̱xca̱x pexaureegü rü pegümaxã pengechaxü̃gü rü pexauxe! —ñanagürü.
13Rü ngẽmaca̱x i ñu̱xma rü name nixĩ i naxca̱x pewoegu ya Cori ya Tupana. Rü natüca̱xmamare nixĩ nax perü ngechaü̃maxã pegüchirugu pegáugüexü̃. Erü ngẽma nüma nanaxwa̱xexü̃ nixĩ nax aixcüma nüxü̃ perüxoexü̃ i perü chixexü̃. Erü nüma ya Cori ya Tupana rü namecüma rü nüxü̃́ pengechaü̃tümüxü̃, rü yáxna pemaxã naxĩnü, erü pexü̃ nangechaü̃. Rü nüma rü ínamemare nax íyachaxãchixẽẽãxü̃ i ngẽma poxcu i pemaxã naxueguxü̃.
14Rü ngẽxguma aixcüma naxca̱x pewoegu̱xgu rü ngürüãchi tá ínayachaxãchi nax pexü̃ napoxcuexü̃. Rü tá pexü̃ narüngü̃xẽxẽ nax wena naxügüxü̃ca̱x i perü trigu rü úbagü nax ngẽmaãcü pexü̃́ nangẽxmaxü̃ca̱x i perü ãmaregü i tá nüxna pexãgüxü̃.
15Rü pemax, Pa Chacherdótegüx ¡yima ma̱xpǘne ya Chióü̃ ya Tupanapata nawa ngẽxmanewa peyacue ya trompetagü nax ngẽmaãcü naxca̱x pecaxü̃ca̱x i duü̃xü̃gü! ¡Rü penaxunagü nax aureãcüma nayumüxẽgüxü̃ca̱x!
16¡Rü penangutaque̱xexẽxẽ i ngẽma Tupanaarü duü̃xü̃gü, Pa Chacherdótegüx, nax Tupanape̱xewa peyamexẽxẽgüxü̃ca̱x i yaxü̃gu, rü buxü̃gü rü woo i ngẽma buxü̃gü i maiexü̃! ¡Rü ngẽxgumarüxü̃ ta i ngẽma ngexwaca ingĩgüxü̃, rü norü ucapuwa ípenachoxü̃xẽxẽ!
17¡Rü pexauxe, Pa Chacherdótegüx i Tupanaarü Puracümaxã Icua̱xgüxex, rü ãmarearü guruü̃pe̱xewa Tupanamaxã nüxü̃ pixu rü ñaperügügü nüxü̃! —¡Nüxü̃ nangechaxü̃ i ñaa curü duü̃xü̃gü, Pa Torü Corix ya Tupanax! ¡Rü taxṹ i cunangexrüxü̃ nax togü nüxü̃ cugüexü̃! ¡Rü taxṹ i cunangexrüxü̃ nax togü i nachixü̃anecüã̱xgü namaxã icuáxü̃! ¡Rü taxṹ i cunangexrüxü̃ i ngẽma tama yaxõgüxü̃ nax curü duü̃xü̃güxü̃ nacugüexü̃ ñaxü̃maxã!: “¿Ngexcü ya yimá perü Tupana?” ñaxü̃maxã nacugüexü̃ —ñaperügügü.
Tupana rü norü duü̃xü̃güxü̃ nangãxü̃ erü nüxü̃́ nangechaü̃tümüxü̃gü
18Rü ñu̱xũchi ga nüma ga Cori ya Tupana rü nüxü̃́ nangechaü̃tümüxü̃gü ga norü duü̃xü̃gü yerü poraãcü nüxü̃ nangechaü̃.
19Rü nüma rü ñanagürü nüxü̃: —Rü tá pexna chanaxã i trigu rü bínu rü chíxü̃ ñu̱xmatáta mea pexü̃́ yangu. Rü marü taxũtáma wena pexü̃ changexrü nax tama pexü̃ nacugüexü̃ca̱x i ngẽma togü i nachixü̃anecüã̱xgü i tama choxü̃́ yaxõgüxü̃.
20Rü tá pexna chayaxĩgachixẽxẽ i ngẽma munügü ga nórtewaama ne ĩxü̃, rü tá ngextá ínachianexü̃wa chanamugü. Rü ngẽma nape̱xegu ĩxü̃ rü nataxa i ngearü maxü̃ã́xü̃wa tá chanawoü̃. Rü ngẽma wixweama ügüxü̃ rü Már i Mediteráneuwa tá chanawoü̃. Rü ngẽxma tá niyixe rü tá ngéma nayixanegü. Rü ngẽmaãcü tá poraãcü pexü̃ charüngü̃xẽxẽxü̃ —ñanagürü ga Cori ya Tupana.
21Rü ngẽmaca̱x, Pa Duü̃xü̃gü rü Guxü̃ma i Ta̱xacü i Ñoma i Naanewa Maxẽxü̃x, ¡rü petaãẽgü rü taxṹ i pemuü̃exü̃! Erü nüma ya Cori ya Tupana rü taxü̃ i mexü̃gü tá pexca̱x nango̱xẽxẽ.
22¡Rü taxṹ i pemuü̃exü̃ Pa Naeü̃güx! Erü ngẽma pebüchitaxü̃ rü tá wena narüxügü rü nabaxca. Rü ngẽma nanetügü i ori̱xgü rü tá nixo. Rü tá namuxũchi i igunecü rü úbagü.
23¡Rü petaãxẽgü, Pa Chióü̃cüã̱xgü! ¡Rü namaxã petaãẽgü ya Cori ya Tupana! Yerü pexca̱x nanapuxẽxẽ ga yexguma meama nawa nanguxgu nax mucüca̱x napuxẽẽãxü̃ rü taunecüca̱x napuxẽẽãxü̃ yema noxri mea napuxẽẽã̱xgurüxü̃.
24Rü ngẽmaãcü tá mea pexü̃́ nixo i trigu rü poraãcü tá nata ya perü bínu rü chíxü̃.
25Rü nüma ya Cori ya Tupana rü ñanagürü pexü̃: —Choma rü tá pexü̃́ chanatáeguxẽxẽ ga yema penetügü ga ñuxre ga taunecü pexü̃́ nax nangóoxü̃ ga yema munügü ga yéma chamugüxü̃.
26Rü ñu̱xma rü tá meatama pechibüe i pemax ñu̱xmatáta mea pexü̃́ yangu. Rü choxü̃ tá picua̱xüü̃gü naxca̱x ga yema taxü̃ ga mexü̃ ga pexca̱x chaxüxü̃. Rü tagutáma wena texé pexü̃ taxãneexẽxẽ Pa Chorü Duü̃xü̃güx.
27Rü pemax, Pa Iraétanüxü̃x, rü tá nüxü̃ picua̱xãchitanü nax choma ya Cori rü aixcüma petanüwa changexmaxü̃ rü chaxicatama yixĩxü̃ i perü Tupana chixĩxü̃. Rü tagutáma wena texé pexü̃ taxãneexẽxẽ, Pa Chorü Duü̃xü̃güx —ñanagürü.
Tupana rü ñoma i naanewa tá nanamu i Naãxẽ ya Üünexü̃
28Rü ñanagürü ta: —Rü nawena i ngẽma pemaxã nüxü̃ chixuxü̃ rü tá guxü̃ma i duü̃xü̃güca̱x núma chanamu i Chauãxẽ. Rü ngẽma penegü rü pexacügü rü tá chorü orexü̃ nixugüe. Rü ngẽma yaxü̃ i duü̃xü̃gü rü tá nixãnegügü. Rü ngẽma ngextü̱xüxü̃gü rü tá nüxü̃ nadaugü i ẽxü̃guxü̃ i taguma texé nüxü̃ dauxü̃.
29Rü woo i perü puracütanüxü̃ rü pexü̃taxü̃gü rü tá nüxna chananguxẽxẽ i Chauãxẽ i Üünexü̃ i ngẽma ngunexü̃gügu.
30Rü daxũwa rü tá chanango̱xẽxẽ i ta̱xacü i taguma texé nüxü̃ dauxü̃. Rü ñoma i naanewa rü tá poraãcü nagü inaba. Rü tá nixa ya ĩanegü. Rü ngéma rü tá taxü̃ i caxixü̃ naxĩnagüema.
31Rü yimá üa̱xcü rü tá nixo rü yimá tauemacü rü ñoma nagürüxü̃ tá naduema naxü̃pa i ngẽma ngunexü̃ i nagu tá chanapoxcuxü̃ i ñoma i naane. Rü ngẽma ngunexü̃ rü tá poraãcü naxãũcüma —ñanagürü.
32Natürü guxãma ya texé ya aixcüma Tupanaga ĩnüxe rü taxũtáma tapoxcue. Erü yima ma̱xpǘne ya Chióü̃ ya Yerucharéü̃wa ngẽxmanewa tá nango̱x ya yimá Maxẽxẽxẽruxü̃ yema Cori ya Tupana pemaxã inaxunetaxü̃rüxü̃. Rü yíxema nüma tüxü̃ nidexechixe rü taxũtáma tapoxcue.
Currently Selected:
Yoé 2: tcaP
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Yoé 2
2
Munügü i naanegü chixexẽxẽxü̃
1-2¡Rü yima ma̱xpǘne ya Chióü̃wa peyacue ya cornéta! ¡Rü yima ma̱xpǘne ya Tupanapata nawa ngẽxmanewa rü tagaãcü peyacue ya cornéta ya ãũcümaxü̃xü̃ ixüxü̃ne! ¡Rü muü̃maxã pidu̱xrue i guxãma i pema i Yudáanewa pemaxẽxü̃! Erü Cori ya Tupanaarü ngunexü̃ rü marü ningaica. Rü ngẽma ngunexü̃ rü taxü̃ i waanexü̃ tá nixĩ. Rü tá narüxcaixane rü caixanexü̃ i pamüemaxü̃ tá nangẽxma. Rü muxũchixü̃ i munügü tá ínangugü. Rü ñoma wüxitücumü i churaragü i poraexü̃ rü muxũchixü̃rüxü̃ tá nixĩgü. Rü ñoma ngexwaca yangunegu rü guxü̃wama ma̱xpǘneétüwa nangu nax yangóonexü̃ rü ngẽxgumarüxü̃ tá nixĩgü nax guxü̃wama nangugüxü̃ i ngẽma munügü. Rü nũxcüma rü taguma ngẽxgumarüxü̃ ixĩxü̃xü̃ tadau, rü tagutáma wena nüxü̃ tadau i ta̱xacü i nangexgumaraxü̃xü̃.
3Rü ngẽma munügü rü ñoma üxüema i guxü̃ma ixaxẽẽxü̃rüxü̃ nixĩgü. Rü nape̱xewa rü ñoma üxüema i guxü̃ma ĩ̱xãchigüxẽẽxü̃rüxü̃ nixĩgü. Rü naweama rü ngẽxgumarüü̃tama nixĩ. Rü naxü̃pa nax ngéma nangugüxü̃ i ngẽma munügü rü ngẽma naane rü ñoma Edéü̃rüxü̃ namexẽchi. Natürü nawena rü wüxi i nachica i chianexü̃ nixĩ. Rü ngẽma munügü rü taxuxü̃ma ínayaxüxẽẽgü.
4Rü nanacowarugüraxü̃, rü ñoma churaragü i cowarugüétügu ĩxü̃rüxü̃ paxãma nixü.
5Rü ngẽma naga i ngẽxguma máxpü̱xanexü̃wa ínaxüãchigu rü ñoma carugü i daiwexü̃ ãgatanügurüxü̃ nixĩ i naga. Rü ñoma naixatügü i ngẽxguma üxüemawa yawocuxgu rü ipechaxü̃rüxü̃ nixĩ ga naga. Rü ñoma wüxitücumü i churaragü i poraexü̃ i wüxigu ichimaxü̃rüxü̃ nixĩgü.
6Rü duü̃xü̃gü rü muü̃maxã tá nidu̱xrue i ngẽxguma nüxü̃ nadaugügu. Rü guxü̃ma nayacho̱xõchichametügü.
7Rü ngẽma munügü rü ñoma churaragü i tama muü̃wa̱xegüxü̃ i daiwa ĩxü̃rüxü̃ ínaxüãchi. Rü ĩanearü poxeguxü̃wa naxĩgü rü we̱xgu naxĩmare. Rü tama ngextáama naxĩmare.
8Rü tama nügümaxã inarüxü, rü wüxichigü rü namaxü̃gutama nixũchigü. Rü woo duü̃xü̃gü yama̱xgügu natürü we̱xgu naxĩãma.
9Rü ĩanegu nachocu, rü norü poxeguruü̃étügu naxĩgü. Rü ĩpatagügu nichocuetanü, rü ñoma ngĩ́ta̱xagüxü̃rüxü̃ beü̃tánagüwa nichocuetanü.
10Rü ngẽma munügüpe̱xewa rü naxĩã̱xãchi i ñoma i naane rü caixanexü̃gü. Rü üa̱xcü rü tauemacü rü tá nixogü. Rü woramacurigü rü ẽxtagü rü taxũtáma ninaigü.
11Rü nüma ya Cori ya Tupana rü nape̱xegu nixũ i ngẽma munügü i ñoma muxũchixü̃ i churaragürüxü̃ ixĩxü̃. Rü nüma ya Tupana rü tagaãcü nanamu i ngẽma munügü, rü nüma rü naga naxĩnüe. Rü ngẽma nax namuxũchixü̃ rü taxucürüwama texé tayaxugü. Rü poraãcü naxãũcüma i ngẽma ngunexü̃ i nagu Tupana tüxü̃ poxcuexü̃, rü taxúema tapora nax ítayachaxãchixẽẽxü̃.
Nüma ya Cori ya Tupana rü nüxü̃́ nangechaü̃tümüxü̃ i duü̃xü̃gü
12Natürü nüma ya Cori ya Tupana rü ñanagürü: —Ñu̱xma rü chanaxwa̱xe nax guxü̃ma i perü ngúchaü̃maxã cha̱u̱xca̱x pewoeguxü̃. ¡Rü cha̱u̱xca̱x pexaureegü rü pegümaxã pengechaxü̃gü rü pexauxe! —ñanagürü.
13Rü ngẽmaca̱x i ñu̱xma rü name nixĩ i naxca̱x pewoegu ya Cori ya Tupana. Rü natüca̱xmamare nixĩ nax perü ngechaü̃maxã pegüchirugu pegáugüexü̃. Erü ngẽma nüma nanaxwa̱xexü̃ nixĩ nax aixcüma nüxü̃ perüxoexü̃ i perü chixexü̃. Erü nüma ya Cori ya Tupana rü namecüma rü nüxü̃́ pengechaü̃tümüxü̃, rü yáxna pemaxã naxĩnü, erü pexü̃ nangechaü̃. Rü nüma rü ínamemare nax íyachaxãchixẽẽãxü̃ i ngẽma poxcu i pemaxã naxueguxü̃.
14Rü ngẽxguma aixcüma naxca̱x pewoegu̱xgu rü ngürüãchi tá ínayachaxãchi nax pexü̃ napoxcuexü̃. Rü tá pexü̃ narüngü̃xẽxẽ nax wena naxügüxü̃ca̱x i perü trigu rü úbagü nax ngẽmaãcü pexü̃́ nangẽxmaxü̃ca̱x i perü ãmaregü i tá nüxna pexãgüxü̃.
15Rü pemax, Pa Chacherdótegüx ¡yima ma̱xpǘne ya Chióü̃ ya Tupanapata nawa ngẽxmanewa peyacue ya trompetagü nax ngẽmaãcü naxca̱x pecaxü̃ca̱x i duü̃xü̃gü! ¡Rü penaxunagü nax aureãcüma nayumüxẽgüxü̃ca̱x!
16¡Rü penangutaque̱xexẽxẽ i ngẽma Tupanaarü duü̃xü̃gü, Pa Chacherdótegüx, nax Tupanape̱xewa peyamexẽxẽgüxü̃ca̱x i yaxü̃gu, rü buxü̃gü rü woo i ngẽma buxü̃gü i maiexü̃! ¡Rü ngẽxgumarüxü̃ ta i ngẽma ngexwaca ingĩgüxü̃, rü norü ucapuwa ípenachoxü̃xẽxẽ!
17¡Rü pexauxe, Pa Chacherdótegüx i Tupanaarü Puracümaxã Icua̱xgüxex, rü ãmarearü guruü̃pe̱xewa Tupanamaxã nüxü̃ pixu rü ñaperügügü nüxü̃! —¡Nüxü̃ nangechaxü̃ i ñaa curü duü̃xü̃gü, Pa Torü Corix ya Tupanax! ¡Rü taxṹ i cunangexrüxü̃ nax togü nüxü̃ cugüexü̃! ¡Rü taxṹ i cunangexrüxü̃ nax togü i nachixü̃anecüã̱xgü namaxã icuáxü̃! ¡Rü taxṹ i cunangexrüxü̃ i ngẽma tama yaxõgüxü̃ nax curü duü̃xü̃güxü̃ nacugüexü̃ ñaxü̃maxã!: “¿Ngexcü ya yimá perü Tupana?” ñaxü̃maxã nacugüexü̃ —ñaperügügü.
Tupana rü norü duü̃xü̃güxü̃ nangãxü̃ erü nüxü̃́ nangechaü̃tümüxü̃gü
18Rü ñu̱xũchi ga nüma ga Cori ya Tupana rü nüxü̃́ nangechaü̃tümüxü̃gü ga norü duü̃xü̃gü yerü poraãcü nüxü̃ nangechaü̃.
19Rü nüma rü ñanagürü nüxü̃: —Rü tá pexna chanaxã i trigu rü bínu rü chíxü̃ ñu̱xmatáta mea pexü̃́ yangu. Rü marü taxũtáma wena pexü̃ changexrü nax tama pexü̃ nacugüexü̃ca̱x i ngẽma togü i nachixü̃anecüã̱xgü i tama choxü̃́ yaxõgüxü̃.
20Rü tá pexna chayaxĩgachixẽxẽ i ngẽma munügü ga nórtewaama ne ĩxü̃, rü tá ngextá ínachianexü̃wa chanamugü. Rü ngẽma nape̱xegu ĩxü̃ rü nataxa i ngearü maxü̃ã́xü̃wa tá chanawoü̃. Rü ngẽma wixweama ügüxü̃ rü Már i Mediteráneuwa tá chanawoü̃. Rü ngẽxma tá niyixe rü tá ngéma nayixanegü. Rü ngẽmaãcü tá poraãcü pexü̃ charüngü̃xẽxẽxü̃ —ñanagürü ga Cori ya Tupana.
21Rü ngẽmaca̱x, Pa Duü̃xü̃gü rü Guxü̃ma i Ta̱xacü i Ñoma i Naanewa Maxẽxü̃x, ¡rü petaãẽgü rü taxṹ i pemuü̃exü̃! Erü nüma ya Cori ya Tupana rü taxü̃ i mexü̃gü tá pexca̱x nango̱xẽxẽ.
22¡Rü taxṹ i pemuü̃exü̃ Pa Naeü̃güx! Erü ngẽma pebüchitaxü̃ rü tá wena narüxügü rü nabaxca. Rü ngẽma nanetügü i ori̱xgü rü tá nixo. Rü tá namuxũchi i igunecü rü úbagü.
23¡Rü petaãxẽgü, Pa Chióü̃cüã̱xgü! ¡Rü namaxã petaãẽgü ya Cori ya Tupana! Yerü pexca̱x nanapuxẽxẽ ga yexguma meama nawa nanguxgu nax mucüca̱x napuxẽẽãxü̃ rü taunecüca̱x napuxẽẽãxü̃ yema noxri mea napuxẽẽã̱xgurüxü̃.
24Rü ngẽmaãcü tá mea pexü̃́ nixo i trigu rü poraãcü tá nata ya perü bínu rü chíxü̃.
25Rü nüma ya Cori ya Tupana rü ñanagürü pexü̃: —Choma rü tá pexü̃́ chanatáeguxẽxẽ ga yema penetügü ga ñuxre ga taunecü pexü̃́ nax nangóoxü̃ ga yema munügü ga yéma chamugüxü̃.
26Rü ñu̱xma rü tá meatama pechibüe i pemax ñu̱xmatáta mea pexü̃́ yangu. Rü choxü̃ tá picua̱xüü̃gü naxca̱x ga yema taxü̃ ga mexü̃ ga pexca̱x chaxüxü̃. Rü tagutáma wena texé pexü̃ taxãneexẽxẽ Pa Chorü Duü̃xü̃güx.
27Rü pemax, Pa Iraétanüxü̃x, rü tá nüxü̃ picua̱xãchitanü nax choma ya Cori rü aixcüma petanüwa changexmaxü̃ rü chaxicatama yixĩxü̃ i perü Tupana chixĩxü̃. Rü tagutáma wena texé pexü̃ taxãneexẽxẽ, Pa Chorü Duü̃xü̃güx —ñanagürü.
Tupana rü ñoma i naanewa tá nanamu i Naãxẽ ya Üünexü̃
28Rü ñanagürü ta: —Rü nawena i ngẽma pemaxã nüxü̃ chixuxü̃ rü tá guxü̃ma i duü̃xü̃güca̱x núma chanamu i Chauãxẽ. Rü ngẽma penegü rü pexacügü rü tá chorü orexü̃ nixugüe. Rü ngẽma yaxü̃ i duü̃xü̃gü rü tá nixãnegügü. Rü ngẽma ngextü̱xüxü̃gü rü tá nüxü̃ nadaugü i ẽxü̃guxü̃ i taguma texé nüxü̃ dauxü̃.
29Rü woo i perü puracütanüxü̃ rü pexü̃taxü̃gü rü tá nüxna chananguxẽxẽ i Chauãxẽ i Üünexü̃ i ngẽma ngunexü̃gügu.
30Rü daxũwa rü tá chanango̱xẽxẽ i ta̱xacü i taguma texé nüxü̃ dauxü̃. Rü ñoma i naanewa rü tá poraãcü nagü inaba. Rü tá nixa ya ĩanegü. Rü ngéma rü tá taxü̃ i caxixü̃ naxĩnagüema.
31Rü yimá üa̱xcü rü tá nixo rü yimá tauemacü rü ñoma nagürüxü̃ tá naduema naxü̃pa i ngẽma ngunexü̃ i nagu tá chanapoxcuxü̃ i ñoma i naane. Rü ngẽma ngunexü̃ rü tá poraãcü naxãũcüma —ñanagürü.
32Natürü guxãma ya texé ya aixcüma Tupanaga ĩnüxe rü taxũtáma tapoxcue. Erü yima ma̱xpǘne ya Chióü̃ ya Yerucharéü̃wa ngẽxmanewa tá nango̱x ya yimá Maxẽxẽxẽruxü̃ yema Cori ya Tupana pemaxã inaxunetaxü̃rüxü̃. Rü yíxema nüma tüxü̃ nidexechixe rü taxũtáma tapoxcue.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.