YouVersion Logo
Search Icon

YIDNAK YIDNAK WENE 21

21
Paulus-e Yerusalem mbirid wene
21:1-16
1Nir-e it endam-nen siri mbara penggera keya unpurug-e, e koma arem mborogolar-e, nok nok Kos wok yige-o. Nene luk, kup-nen-e Ororus wok luk, iri me-nen-e Patara wok yige-o. 2Iri me-nen-e Penesia mbururak e koma mbi karug-e iri yidnak e koma arem ngguruk, mbirige-o. 3Mborogolar-e, Siperus-e ninnggi kware nggwe nenlengen nak yik karug-e, keya buruk Siria nggwe nok nok mborogolar-e, Tirus wok yige-o. Iri me-nen-e e koma arem waruk mbiridnak silobulo kenangga ligik piga-o. 4Iri me-ge Yesus ene wanugwi nap erep eneyarug-e, it inmin-e tuju nene yige-o. Konak Indi-nen enmendam tak posola, it-nen Paulus na yak togolar-e: ”Yerusalem mbururak pug-o” luk yak togolat woraiga-o. 5Alat nde, nit wolmomtak yidnak na woraruk, ndak yosola-ge, nit na mburugwi iri na-t mbirige-o. Mborogola-ge, it pidsa onkwe la inmin-e o siri leget ombol nggwe ndimirik ninpil mbiriga-o. Mbirigerig-e, yi koma eyak pem wok yogolar-e, nendaru yunggusa kore luk, tepan yige-o. 6Tepan yuruk, wa yak kerak mburug-e, nit na e koma arem nggogola-ge, it na enma mbiriga-o.
7Tirus-nen e koma arem mborogolar-e, Tolemais wok yige-o. Iri me-ge nennggamirak tak inpidnak nap na wa yak unduruk, inmin misiget nene yige-o. 8Nene luk, kup mborogolar-e, Kaisaria wok yige-o. Wok yogolar-e, aid wene yoso nap Pilipus ama ngguruk, at imin woraige-o. Nde, Yerusalem-nen ap tuju len inpiga na misig-e at Pilipus yur-o. 9At eli kwami-ge ap wanigit lak kweyap ndugum empat iri-nen-e Mbal Pem Nagawan-nen yidnak wene yogolat woraiga-o. 10Nir-e iri me woragolat, siyak woraigerik pem-e, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap Agapus iri-ge Yurea-nen lobok yij-o. 11At iri-ge nit nendam lobok yosolar-e, Paulus esani are wanosolug-e, at ambikpebe inggi ijok kamarosolat-nen yosolar-e: ”Konak Indi-nen yu nggal yusu-o: ”Yerusalem-nen tani are yu ombo-ge Yawuri nap-nen iniksa-t kamat uburuk, kegera enlem nin nap ininggem puwa-o’ ” luk yij-o. 12Nde, nir-e wene iri kologolug-e, nit-nen na irit, ereba me woragwi nap pidsa-nen na irit Paulus emengen mbarogolar-e: ”Nab-o. Yerusalem mbururak pug-o” luk emengen mbarogolat woraige-o. 13Alat nde, Paulus-nen yosolar-e: ”Kir-e noluk yip togolat-nen an nindi pidnak mborok tak puwokluk yili-o? Yerusalem-nen Nagawan Indo Yesus unu bem ala, kere kamat nuburak nag-e lag-o. Are, mondok wat momtak na ob-er-o” luk yij-o. 14Yosoloma-ge, nit-nen yidnak wene ar-e kuligit lak ala-ge, nir-e larok yogolat-nen yogolar-e: ”Nagawan Indo indi-n pidnak irit kwat mag-o” luk yige-o.
15Nde, iri me worarug-e, nit nenarengge lid lud tak puruk, Yerusalem laige-o. 16Lagola-ge, Yesus ene wanugwi nap Kaisaria woragwi nap ereb-e nit ninmin lagolar-e, nit wolmomtak sa Siperus nap Menason ama ninpil mbiriga-o. Nde, Menason iri-ge nanduk-net Yesus ene wanidnak nab-o.
Paulus na Yakobus kil mbiridnak wene
21:17-26
17Nir-e Yerusalem wok yogola-ge, nennggamirak-nen-e kijik kijak min-et wok ninpiga-o. 18Nene luk, kub-e Paulus-e ninmin tak puruk, Yakobus kil mbirigenggal-e, ogore yidnak nap pidsa iri me worakmu, mbirige-o. 19Nde, Paulus na-nen-e wa yak ondosoluk yarig-e, enlem nin nap ennggendumu eyabu wanosola, Mbal Pem Nagawan-nen kwaridnak wene na kwara ndindera yak indij-o. 20Yak ondosoloma, kuluruk yigarig-e, ir-e Mbal Pem Nagawan erembel waniga-o. Wanuruk, it-nen at yak togolar-e: ”Nab-o. Yik ki-o. Yawuri nap ap kwarat-nen inndi angin tubu yogolar-e, it pidsa-nen-e imiri mbarak pidnak wene na-ge kwara parugu worali-o. 21It-nen-e kat-nen mul indigen wene obok kuliganggal-e, kat-nen-e enlem nin nap ennggendumu worali Yawuri nap pidsa yak ondosolar-e: ’Musa-nen yidnak yidnak keya ber-o. Kit kinlirak iniye ambasap waburak pug-o. Kenlawingga-nen yidnak yidnak kwarurak pug-o’ luk yoso irit kuliga-o. 22Iri bem-e, yawo ngge nde kwat ma-o? It iri-ge kat wok yigen kobok na kuluwar-o. 23Iri bem-e, nit-nen yak kitli yu-t kwarugun na-e. Owak mbaridnak nap empar-e nit nennggendumu yu me worali-o. 24Kar-e naptak yu inmin mburugundik, it inmin-et korak konpogolat, it enanggulsu mbaruwaklug-e, tol-e enmanggim kat-nen pugun-o. Iri nggal kwarugunmu-ge, kat kebem pidnak wene iri-ge enesiget wene-o luk ap pidsa enaru ma-o. Nde, kat-nen na imiri mbarak pidnak wene-nen yidnak yidnag-et kwarusu-o luk enaru ma-o. 25Alat nde, enlem nin nap inndi angin tubu yidnak nap enmanggim-e nit-nen mbarige wene na engga bem mbara wirik pogolar-e: ’Nunggwi mende kugi amanggim pidnak min eyabi min pip ndonggoksa wat yidnak ino min mbabi yugwi min mondok keya burag-o’ luk engga mbarige-o” luk yiga-o. 26Nene luk, kub-e Paulus na-ge ap empat iri na inmin mberarig-e, it inmin lambuksa at-nen at ambikpebe korak puruk, Mbal Pem Nagawan ama nggwigarik, at-nen yak ondosolar-e: ”Nir-e iri tarem-et korak ninpidnak wulmulndig-e, iri na tarem-et nit nondomok tak nenmanggim Mbal Pem Nagawan amanggim pugwi mende pul-o” luk tul paga yak indij-o.
Paulus-e Mbal Pem Nagawan ama-nen tenagaidnak wene
21:27-36
27Nde, tuju rak puwokluk yukmu-ge, Asia woragwi Yawuri nap erep-nen-e Paulus-e Mbal Pem Nagawan ama worasoma karug-e, ap kwarat ereba na enarem woraikarik, Paulus na tenaburuk-nen 28enne ngguloksa yogolar-e: ”Isarael nap wa-e! Yongga nender-o! At yu-ge o nin me wok, nin me wok, ap pidsa mul ondosolar-e, nit Yawuri nap nonpok posolat, imiri mbarak pidnak wene obok posolat, Mbal Pem Nagawan uwi ya na obok poso-o. Nde, yawo na Yunani nap ereb-e Mbal Pem Nagawan ama yu me inmin ngguwasolar-e, marak uwi yu-ge emben to rak pij-o” luk yiga-o. 29Iri yiga iri-ge Epesus nap Teropimus iri-ge Paulus enmberek o silmu yik eneyarug-e, it inndi-nen peragolar-e: ”Paulus-e nap iri enmberek Mbal Pem Nagawan ama nggwij-o” luk peraiga-o. 30Perarug-e, o siri pidsa-nen lek lek kagolar-e, ap kwarat ereba na lobok yogolar-e, Paulus na tenaiga-o. Tenaguruk, Mbal Pem Nagawan ama-nen lit kuruk, mbepme pil mborogolar-e, Mbal Pem Nagawan wi tumende pidsa lerak piga-o. 31Nde, ar-e mondok wetleb-et nde, Yerusalem pidsa nari wari mbili wene-ge Oroma nap san winde wari mendak pidnak nap-nen kulij-o. 32Kuluruk ereya na-net ap wari iri-nen-e san winde erep min it enanggul pem wari erep min nggubunuruk, ap kwarat iri na endam puburak mbiriga-o. Mborogoloma-ge, ap kwarat iri-nen ap wari iri min san winde ereba min yik eneyarug-e, Paulus witli na yong ndong mbiga-o. 33Mbogola-ge, wari na-ge Paulus eram wok yosolar-e, tenagaij-o. Tenaburuk, posid kere mberen lomboksa kamarer-o yak unduruk, kin wok onposolar-e: ”Ap yu-ge ta-o? Nde, ar-e no kwarij-o?” luk kin wok inpij-o. 34Kin wok onposoloma-ge, ap kwarat ereba na ennggendumu ap erep-nen-e enne nggulok pem: ”Yu nggal-o” yogola, nde, ap erep-nen-e: ”Iri nggal-o” yogola-ge, iri nggal kwarogolar-e, unsune iri nggal nari wari mbogolar-e, san winde wari iri-nen-e wene na elem kwara aru yurag-e meya alama-ge, ”Paulus iri-ge nit san winde nenma waruk mberer-o” luk yak indij-o. 35Nde, at waruk tu ndanggi ereba na bem wok yukmu-ge, ap kwarat na onmon mon kondogola-ge, it san winde-nen Paulus na kud tiga-o. 36Ap kwarat ereba na-ge nggigirik inmbirik lobok yogolat-nen enne nggoksa yogolar-e: ”Mondok werer-o” luk yiga-o.
Paulus-nen-e ”Iri nggal-e lag-o” luk yak indidnak wene
21:37–22:5
37Nde, Paulus na-ge san winde enma pil ngguwokluk yogola, at-nen san winde wari na yak tosolar-e: ”An-e wene mbi yak kururag-e op, lak?” yosoloma-ge, at-nen yosolar-e: ”Kar-e Yunani wene karu-a? 38Iri ala-ge, woraige nggal ereya pemerinta inmin wim ngaruwokluk ensan worak ap undugwi nap empat ribu (4,000) iri-ge karu me ereba lit unpuruk mbirid Mesira nap na-ge kar-a?” luk yij-o. 39Yosoloma-ge, Paulus-nen onggo yosolar-e: ”Lag-o! An-e Yawuri nab-o. Nde, nelem na o Tatus iri-ge Kilikia nggweyak pem o siri unu worag-o. Nde, ap kwarat yu an-nen wene mbi yak undurag-e op, lak?” luk nggi yij-o. 40Nde, san winde wari-nen-e ”Wene yi-o” luk yak tosoloma-ge, Paulus na-ge tu ndanggi bem men luk, at inggi warok pem ”Kenne meyog-o” yak ondosoloma-ge, ap kwarat na unsune mondok lak yogolikma-ge, Iberani wene bem at-nen it yak ondosolar-e.

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in