Roma 8
8
Allah Agurengge ninakla dogolik ninobabut ninat kagarigogi wene
1Yogondak nit Kristus Yesus ninom kunik werek mende Allah nen wene ninoba ʼbiluk weyagat ninabigin dek o. 2An alep, weyak kagako lagagisik ilugun oba inebe mondok watlarigogi eti mende nen kerle warogo paknarek welagike. Esigit diluk werekma, yabunggane Allah Agurengge nen Kristus Yesus ninom kunogo ʼbinanggo dogolik ninilugut ninabigogo etnogo nen kerle piyalogo ʼbanggikemo werek. 3Alep, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo, nit akoni ninobabut ninobatne dek eti paga, pano kagat ninabusak erlok dek agike. Erlok dek agikemo, nit akoni ninobabut weyak kagako werekma, Allah enggaerek aʼbut nit ndak-ndagat kagat latluk nit weyak kagarigogi mende eti wene oba ʼbiluk obatne deget duwagaluk laʼbi wagikemo obatne deget disike o. 4Alep, nit mot-mot kagako dogowagaluk, wene Allah nen ninasuk wakike mendeat ogwe, weyak kagako lagagu. Weyak kagako lagagusikmo, yabunggane nit nen akoni inobabut waganggidek dogolik Allah Agurengge obabut waganogo mot kagako lago mende at yisike kak kagako dogowagaluk, weyak kagarigogi eti arat obatne deget disike o. 5It amberek nen akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi mende inobabut waganigogi mende eti, inakla wene akoni mende oba eberigogi o. Nen, it amberek nen Allah Agurengge obabut waganigogi mende, inakla wene at mende oba eberigogi. 6Akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi mende oba ebeko dogogun kalok, ilugun oba inebe mondok watlasugun. Mende, Allah Agurengge inakla nggagalkonem kagarigogo mende oba ebeko dogogun kalok, inendainggen kambukogo iniluk mondok dogogun o. 7Akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi mende etnogo oba ebeko dogolik, Allah apma unggiluk ane kologo kagako dogusak erlok dek yiluk kologo kagarigogo dek eti paga, at inom weyak werek o. 8Akoni inobabut inikok dogolik kagarigogi mende eti kagakoat dogolik, Allah akla ambaligogo mende kagasusak erlok dek dogoligogi. 9Esigit diluk mende, kit nen Allah Agurengge eberogonat kinakla werek kalok, kinobabut akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi kak kagakidek. At te, Allah Agurengge obabut waganogo kagarigogi. Nen, ta nen Kristus Agurengge akla dek kalok, at eti ebe Kristus mende dek o. 10Esigit diluk mende, kit Kristus kinakla werek kalok, kinobabut weyak kagarigogi eti paga, kinebe sikmangge yi watlasugun mende, Allah nen wene kinoba mende nggorogo ʼbiluk yabunggane suguluk kinom kunogo ʼbinagasike eti paga, at Agurengge nen kinilugut kinabigin o. 11At Allah nen, Kristus Yesus watlagikesikmo ilugut disike etnogo, at Agurengge kinakla dogolik, kinebe kinowado watlarigogi mende yi kinilugut kinabiginat o. Eti ebe, at Agurengge nen Kristus ebe watlagikesikmo ilugut disike etnogo kinakla dogoligogo mende eti paga kinilugut kinabigin o.
12Nagarlagi nirugi o. Nit nen kagako dogusak mende werek o. Eti, ninobabut akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi kak kagako dogusak yiluk yigi ʼbuk. Dek o. 13Kit kinobabut akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi kak kagako dogogun kalok, kinebe mondok watlasugun. Mende, kinobabut esigit diluk kagasusak kagat kinakonem, Allah Agurengge ayonggo ʼbiluk, at obatne paga wat diyasi dogogun kalok, kiniluk mondok dogogun o. 14-15Allah nen Agurengge wokisiligogo eti, akoni inebe akoni amberek inanduwanengge dogolik inobabut inayuk werek kagarigogi eti kak kagat kinako dogowagaluk wokisiligogo ʼbuk. Mende, at Allah enggaerek aʼburi kagat kinabiluk, erlat kinabuwagaluk wokisiligogo. Eti paga, it akoni Allah Agurengge nen wogisek liligogo mende, inebe dombok Allah aʼburiat werek o. Esigit diluk dogolik ninebe Allah Agurengge paga panggot diluk dogolik, men yiligogi,
“Nombae Allah o. Nombae Allah o,” yiluk ninane ʼbukakogo yiligogi o. 16Esigit diluk yiligogi eti, at Allah Agurengge nen,
“Kinebe Allah aʼburi o,” yiluk yoknisasinem, nit ninendainggen oba nen esigit diluk yiligogi o. 17Nit ninebe Allah aʼburi kalok, at Kristus yi aik ndi aik kasike kak, kugun kalok, Allah nen nit Kristus ninomat pogot ninabigin eti paga, Allah nen yi mende ndi mende at aʼburi wogisagaluk abok yogisasike mende eti, at Kristus ninomat woknisamo, indewerek dogogun o.
Panot ninabigin wene
18Nit o yogondak werek ya paga, yi aik ndi aik kiligogi eti, ʼbugurlagat negen. Mende, yabunggane, Allah nen ninebe ninat mende kagat ninakonem pogot ninabugun etiat mondok nggogat o. Eti paga, imbisak walkamo imbisak ndak dek yiluk, nakla ambaligogo o. 19Mbogot agat yi mende ndi mende Allah nen walkasike mende yoma nen,
“Allah aʼburi inebe ninat kagarinakonem selekma pogorinabugun eti ngginem kagat lasigin,” yiluk, arlik kiligogi. 20Mbogot agat yi mende ndi mende taʼbokogonat abusak wirlikogo dogigiluk ambalok nen, elamat lagikesik werek ʼbuk. At Allah nen,
“Yabunggane panot dik nen, elalma ake esigit diluk dogowak o,” yiluk akla ambasike paga werek o. 21Esigit diluk werek mende, yabunggane Allah nen panot digin oba werek o. Etinem, akoni kerle warek weyak werekma, kerle piyalogo ndil inabigogi kak, mbogot agat yi mende ndi mende taʼbokogonat elamat diligogo mende nen obatne paga pagisek werekma Allah nen kerle piyalogo ndilogo ʼbiyagin o. Esigit diluk ʼbiyagin eti, at aʼburi inebe ninat kagarogo ʼbiyasinem pogorinabugun eti kak, mbogot agat yi mende ndi mende esigit dilugat ninat kagarogo ʼbiyasinem pogorasugunat o. 22Kumi nen, ineyagi endaginako dogolik, ineyagi kenet weyak wako dogolik inendainggen ane yiligogi kak, mbogot agat yi mende ndi mende Allah nen walkasike mende yoma taʼbokogonat o paganeat nen kenet wako dogolik inendainggen ane yiligogiat o. 23Mbogot agat yi mende ndi mende eti arligat kenet wako dogolik, inendainggen ane yiligogi ʼbuk. Allah nen,
“Kinebe an naʼburi. Arat wokinaki o,” yiluk ninebe ninendainggen ninowado taʼbokogonat panot ninabigin mende awan dogolik, kimbiri yungguk alebagik mende endarigogi kak, at Agurengge alebagik woknisasike mende, ebe yabunggane kagat ninabigin mende eti anggorlem dogolik, kenet wako dogolik ninendainggen ane yiligogi o. 24Esigit diluk kagat ninabigin o, yiluk ninakla ambasinem, Allah nen ndil ninakikemo werek. Mende, ta kak nen,
“Yabunggane esigit diluk kagat lasigin,” yiluk akla ambasi werekma, ebe arat kagat lagonem ilenggen kalok nen, yabunggane akla ambasiat dogusak nogo? Esigit diluk amberek dogoligogi dek eti paga, nit nen,
“Yabunggane esigit diluk kagat lasigin,” yiluk ambasi lago mende eti, ebe arat kagat lagonem, ninilenggen kalok, ninakla ambasi mondogat dogusak dek o. 25Mende, ninakla nen,
“Yabunggane eberogonat esigit diluk kagat lasigin o,” yiluk ambasi lago mende ninilenggen kigidek dogolik ninobabut sebekogo anggorlem werek.
26Esigit diluk anggorlem dogolik, nit ninebe ninobatne dek werekma, Allah Agurengge nen yamak niyiligogo. Nit Allah ayonggo ʼbuwogoluk ninane ninggit diluk yuʼbuk, ninobake mbalatluk werekma, Allah Agurengge nen akoni inane paga yusak erlok dek mende, endainggen ane paga Allah ayonggo ʼbiligogo. 27Esigit diluk ayonggo ʼbisinem, at Allah nen ninendainggenma mondok mbenarigogo etnogo nen, at enggaerek akla ambiligogo mende ndak-ndagat, at Agurengge nen at aʼburi inake ayonggo ʼbisinem didiligogo. 28At Allah akla ambalok nit ninayonggo ʼbisikesik, nit at ebe ninendainggen kunik werek mende, at ninom dogolik, yi mende ndi mende pano asuwagaluk, kagat diniligogo eti nit ninilu. 29Paganeat, at Allah nen nit ninebe ilu dogolik, at aʼbuk kak asuwagaluk mik ninakike. At Yesus ebe mangguya werekma, agoromi dogalegat at ninom dogowagaluk mik ninakike o. 30Alebat Allah nen ninebe mik ninakike mende, ninayonggo ʼbisike. Esigit diluk ninayonggo ʼbisike mende, wene ninoba mende nggorogo ʼbisikesik nen, yabunggane ninom suguluk kunogo ʼbinanggikemo werek. Ninebe esigit diluk kunogo ʼbinanggike mende, at ebe pogorako mondok dogoligogo mende eti kak asuwagaluk wokninakike.
Allah nen ninebe ninaʼbuwa kiligogo wene
31Wene taʼbokogonat eti ake, nit nen ninggit diluk yugun. Allah nit werekmangge ago kalok, ta nen kai dinanusak nogo. Erlok dek o. 32At enggaerek aʼbut aʼbuwa nen pakigidek nit taʼbokogonat ninake watlasuwagaluk laʼbi wagike. At obabut pano nen esigit diluk woknisasikesik nen, yi mende ndi mende oba dulogo woknisagin dek nogo? Woknisaginat o. 33Allah nen ninebe mikogo wokninakike mende, wene ninoba mende nggorogo ʼbiluk nen, at ane ʼbukakogo,
“It inoba wene mondok dek,” yiluk yiligogo mende, yabunggane wene ta nen ninoba ʼbusak nogo. Erlok dek o. 34Nen, wene ninoba ʼbiluk nen, ta nen weyagat ninabusak nogo. At Kristus Yesus watlagikesikmo Allah nen ilugut disikemo, mbogot oba dagasikesik, at eragalilu inggi ebengge ebe nggok dogolik, nit ninake Allah ayonggo ʼbiligogo. 35At Kristus ninebe ninaʼbuwa nen ninom kunik werekma, ta nen agot ninabusak. Yi weyak ndi weyak ninoba kagat lagik, anggin mende ninoba agik, kagasugun eti paga, agot ninabusak a? Erlok dek o. Akoni nen,
“Kinebe Allah aʼburi,” yiluk weyagat ninabugun eti paga agot ninabusak a? Kimbiri no agik, niniyom yi mende ndi mende dek agik, kagat lasigin eti paga agot ninabusak a? Kusumbi yigik, ninebe ninakik, kagat lasigin, eti paga agot ninabusak a? Erlok dek o. 36Wene eti mot-mot Allah wene paga kolal mbalko dogolik, men yisuka,
“Kat kake, akoni nen dinggagane inom, kibanggone inom, ninasuwogoluk kagat ninako mondok werek o. Akoni nen domba wasuwogoluk abok mbaligogi eti kak, ninabok mbalkoat werek o,” (Mzm. 44:22=TB 44:23)
yiluk kolal mbalogo ʼbisukama werek. 37-39Esigit diluk mende, Allah ninebe ninaʼbuwa nen ninewe Endaganggok Kristus Yesus woknisasikemo ebe watlagike eti paga ninom kunik werekma ninebe watlasumo inom, niniluk dogumo inom, eti paga agot ninabusak erlok dek o. Malaikat mbogot oba yonggo liligogo mende eti inom, mbogot oba inobatne werek mende amberek inom nen, agot ninabusak erlok degat o. Yi mende ndi mende yogondak kagat larigogo mende inom, yabunggane kagat lasigin mende inom, eti nen agot ninabusak erlok dek o. Nen, obatne werek mende amberek nen agot ninabusak erlok degat o. Nen, yi mende ndi mende mbogot oba dogoligogo mende inom, wema paga dogoligogo mende inom, eti nen agot ninabusak erlok dek o. Nen, Allah nen walkasike mende ninat mende amberek nen agot ninabusak erlok degat o. At Allah nen ninebe ninaʼbuwa kasikemo, Kristus Yesus kagakike eti paga, taʼbokogonat esigit diluk weyak kagat ninakonem nit agot ninabusak erlok dek o. Mende, akoni olin ndamulogo inatluk inobatne arigogi kak, nit ninobatne arigogi yiluk didiligogi o.
Currently Selected:
Roma 8: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Roma 8
8
Allah Agurengge ninakla dogolik ninobabut ninat kagarigogi wene
1Yogondak nit Kristus Yesus ninom kunik werek mende Allah nen wene ninoba ʼbiluk weyagat ninabigin dek o. 2An alep, weyak kagako lagagisik ilugun oba inebe mondok watlarigogi eti mende nen kerle warogo paknarek welagike. Esigit diluk werekma, yabunggane Allah Agurengge nen Kristus Yesus ninom kunogo ʼbinanggo dogolik ninilugut ninabigogo etnogo nen kerle piyalogo ʼbanggikemo werek. 3Alep, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo, nit akoni ninobabut ninobatne dek eti paga, pano kagat ninabusak erlok dek agike. Erlok dek agikemo, nit akoni ninobabut weyak kagako werekma, Allah enggaerek aʼbut nit ndak-ndagat kagat latluk nit weyak kagarigogi mende eti wene oba ʼbiluk obatne deget duwagaluk laʼbi wagikemo obatne deget disike o. 4Alep, nit mot-mot kagako dogowagaluk, wene Allah nen ninasuk wakike mendeat ogwe, weyak kagako lagagu. Weyak kagako lagagusikmo, yabunggane nit nen akoni inobabut waganggidek dogolik Allah Agurengge obabut waganogo mot kagako lago mende at yisike kak kagako dogowagaluk, weyak kagarigogi eti arat obatne deget disike o. 5It amberek nen akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi mende inobabut waganigogi mende eti, inakla wene akoni mende oba eberigogi o. Nen, it amberek nen Allah Agurengge obabut waganigogi mende, inakla wene at mende oba eberigogi. 6Akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi mende oba ebeko dogogun kalok, ilugun oba inebe mondok watlasugun. Mende, Allah Agurengge inakla nggagalkonem kagarigogo mende oba ebeko dogogun kalok, inendainggen kambukogo iniluk mondok dogogun o. 7Akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi mende etnogo oba ebeko dogolik, Allah apma unggiluk ane kologo kagako dogusak erlok dek yiluk kologo kagarigogo dek eti paga, at inom weyak werek o. 8Akoni inobabut inikok dogolik kagarigogi mende eti kagakoat dogolik, Allah akla ambaligogo mende kagasusak erlok dek dogoligogi. 9Esigit diluk mende, kit nen Allah Agurengge eberogonat kinakla werek kalok, kinobabut akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi kak kagakidek. At te, Allah Agurengge obabut waganogo kagarigogi. Nen, ta nen Kristus Agurengge akla dek kalok, at eti ebe Kristus mende dek o. 10Esigit diluk mende, kit Kristus kinakla werek kalok, kinobabut weyak kagarigogi eti paga, kinebe sikmangge yi watlasugun mende, Allah nen wene kinoba mende nggorogo ʼbiluk yabunggane suguluk kinom kunogo ʼbinagasike eti paga, at Agurengge nen kinilugut kinabigin o. 11At Allah nen, Kristus Yesus watlagikesikmo ilugut disike etnogo, at Agurengge kinakla dogolik, kinebe kinowado watlarigogi mende yi kinilugut kinabiginat o. Eti ebe, at Agurengge nen Kristus ebe watlagikesikmo ilugut disike etnogo kinakla dogoligogo mende eti paga kinilugut kinabigin o.
12Nagarlagi nirugi o. Nit nen kagako dogusak mende werek o. Eti, ninobabut akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi kak kagako dogusak yiluk yigi ʼbuk. Dek o. 13Kit kinobabut akoni inobabut inikogat dogolik kagarigogi kak kagako dogogun kalok, kinebe mondok watlasugun. Mende, kinobabut esigit diluk kagasusak kagat kinakonem, Allah Agurengge ayonggo ʼbiluk, at obatne paga wat diyasi dogogun kalok, kiniluk mondok dogogun o. 14-15Allah nen Agurengge wokisiligogo eti, akoni inebe akoni amberek inanduwanengge dogolik inobabut inayuk werek kagarigogi eti kak kagat kinako dogowagaluk wokisiligogo ʼbuk. Mende, at Allah enggaerek aʼburi kagat kinabiluk, erlat kinabuwagaluk wokisiligogo. Eti paga, it akoni Allah Agurengge nen wogisek liligogo mende, inebe dombok Allah aʼburiat werek o. Esigit diluk dogolik ninebe Allah Agurengge paga panggot diluk dogolik, men yiligogi,
“Nombae Allah o. Nombae Allah o,” yiluk ninane ʼbukakogo yiligogi o. 16Esigit diluk yiligogi eti, at Allah Agurengge nen,
“Kinebe Allah aʼburi o,” yiluk yoknisasinem, nit ninendainggen oba nen esigit diluk yiligogi o. 17Nit ninebe Allah aʼburi kalok, at Kristus yi aik ndi aik kasike kak, kugun kalok, Allah nen nit Kristus ninomat pogot ninabigin eti paga, Allah nen yi mende ndi mende at aʼburi wogisagaluk abok yogisasike mende eti, at Kristus ninomat woknisamo, indewerek dogogun o.
Panot ninabigin wene
18Nit o yogondak werek ya paga, yi aik ndi aik kiligogi eti, ʼbugurlagat negen. Mende, yabunggane, Allah nen ninebe ninat mende kagat ninakonem pogot ninabugun etiat mondok nggogat o. Eti paga, imbisak walkamo imbisak ndak dek yiluk, nakla ambaligogo o. 19Mbogot agat yi mende ndi mende Allah nen walkasike mende yoma nen,
“Allah aʼburi inebe ninat kagarinakonem selekma pogorinabugun eti ngginem kagat lasigin,” yiluk, arlik kiligogi. 20Mbogot agat yi mende ndi mende taʼbokogonat abusak wirlikogo dogigiluk ambalok nen, elamat lagikesik werek ʼbuk. At Allah nen,
“Yabunggane panot dik nen, elalma ake esigit diluk dogowak o,” yiluk akla ambasike paga werek o. 21Esigit diluk werek mende, yabunggane Allah nen panot digin oba werek o. Etinem, akoni kerle warek weyak werekma, kerle piyalogo ndil inabigogi kak, mbogot agat yi mende ndi mende taʼbokogonat elamat diligogo mende nen obatne paga pagisek werekma Allah nen kerle piyalogo ndilogo ʼbiyagin o. Esigit diluk ʼbiyagin eti, at aʼburi inebe ninat kagarogo ʼbiyasinem pogorinabugun eti kak, mbogot agat yi mende ndi mende esigit dilugat ninat kagarogo ʼbiyasinem pogorasugunat o. 22Kumi nen, ineyagi endaginako dogolik, ineyagi kenet weyak wako dogolik inendainggen ane yiligogi kak, mbogot agat yi mende ndi mende Allah nen walkasike mende yoma taʼbokogonat o paganeat nen kenet wako dogolik inendainggen ane yiligogiat o. 23Mbogot agat yi mende ndi mende eti arligat kenet wako dogolik, inendainggen ane yiligogi ʼbuk. Allah nen,
“Kinebe an naʼburi. Arat wokinaki o,” yiluk ninebe ninendainggen ninowado taʼbokogonat panot ninabigin mende awan dogolik, kimbiri yungguk alebagik mende endarigogi kak, at Agurengge alebagik woknisasike mende, ebe yabunggane kagat ninabigin mende eti anggorlem dogolik, kenet wako dogolik ninendainggen ane yiligogi o. 24Esigit diluk kagat ninabigin o, yiluk ninakla ambasinem, Allah nen ndil ninakikemo werek. Mende, ta kak nen,
“Yabunggane esigit diluk kagat lasigin,” yiluk akla ambasi werekma, ebe arat kagat lagonem ilenggen kalok nen, yabunggane akla ambasiat dogusak nogo? Esigit diluk amberek dogoligogi dek eti paga, nit nen,
“Yabunggane esigit diluk kagat lasigin,” yiluk ambasi lago mende eti, ebe arat kagat lagonem, ninilenggen kalok, ninakla ambasi mondogat dogusak dek o. 25Mende, ninakla nen,
“Yabunggane eberogonat esigit diluk kagat lasigin o,” yiluk ambasi lago mende ninilenggen kigidek dogolik ninobabut sebekogo anggorlem werek.
26Esigit diluk anggorlem dogolik, nit ninebe ninobatne dek werekma, Allah Agurengge nen yamak niyiligogo. Nit Allah ayonggo ʼbuwogoluk ninane ninggit diluk yuʼbuk, ninobake mbalatluk werekma, Allah Agurengge nen akoni inane paga yusak erlok dek mende, endainggen ane paga Allah ayonggo ʼbiligogo. 27Esigit diluk ayonggo ʼbisinem, at Allah nen ninendainggenma mondok mbenarigogo etnogo nen, at enggaerek akla ambiligogo mende ndak-ndagat, at Agurengge nen at aʼburi inake ayonggo ʼbisinem didiligogo. 28At Allah akla ambalok nit ninayonggo ʼbisikesik, nit at ebe ninendainggen kunik werek mende, at ninom dogolik, yi mende ndi mende pano asuwagaluk, kagat diniligogo eti nit ninilu. 29Paganeat, at Allah nen nit ninebe ilu dogolik, at aʼbuk kak asuwagaluk mik ninakike. At Yesus ebe mangguya werekma, agoromi dogalegat at ninom dogowagaluk mik ninakike o. 30Alebat Allah nen ninebe mik ninakike mende, ninayonggo ʼbisike. Esigit diluk ninayonggo ʼbisike mende, wene ninoba mende nggorogo ʼbisikesik nen, yabunggane ninom suguluk kunogo ʼbinanggikemo werek. Ninebe esigit diluk kunogo ʼbinanggike mende, at ebe pogorako mondok dogoligogo mende eti kak asuwagaluk wokninakike.
Allah nen ninebe ninaʼbuwa kiligogo wene
31Wene taʼbokogonat eti ake, nit nen ninggit diluk yugun. Allah nit werekmangge ago kalok, ta nen kai dinanusak nogo. Erlok dek o. 32At enggaerek aʼbut aʼbuwa nen pakigidek nit taʼbokogonat ninake watlasuwagaluk laʼbi wagike. At obabut pano nen esigit diluk woknisasikesik nen, yi mende ndi mende oba dulogo woknisagin dek nogo? Woknisaginat o. 33Allah nen ninebe mikogo wokninakike mende, wene ninoba mende nggorogo ʼbiluk nen, at ane ʼbukakogo,
“It inoba wene mondok dek,” yiluk yiligogo mende, yabunggane wene ta nen ninoba ʼbusak nogo. Erlok dek o. 34Nen, wene ninoba ʼbiluk nen, ta nen weyagat ninabusak nogo. At Kristus Yesus watlagikesikmo Allah nen ilugut disikemo, mbogot oba dagasikesik, at eragalilu inggi ebengge ebe nggok dogolik, nit ninake Allah ayonggo ʼbiligogo. 35At Kristus ninebe ninaʼbuwa nen ninom kunik werekma, ta nen agot ninabusak. Yi weyak ndi weyak ninoba kagat lagik, anggin mende ninoba agik, kagasugun eti paga, agot ninabusak a? Erlok dek o. Akoni nen,
“Kinebe Allah aʼburi,” yiluk weyagat ninabugun eti paga agot ninabusak a? Kimbiri no agik, niniyom yi mende ndi mende dek agik, kagat lasigin eti paga agot ninabusak a? Kusumbi yigik, ninebe ninakik, kagat lasigin, eti paga agot ninabusak a? Erlok dek o. 36Wene eti mot-mot Allah wene paga kolal mbalko dogolik, men yisuka,
“Kat kake, akoni nen dinggagane inom, kibanggone inom, ninasuwogoluk kagat ninako mondok werek o. Akoni nen domba wasuwogoluk abok mbaligogi eti kak, ninabok mbalkoat werek o,” (Mzm. 44:22=TB 44:23)
yiluk kolal mbalogo ʼbisukama werek. 37-39Esigit diluk mende, Allah ninebe ninaʼbuwa nen ninewe Endaganggok Kristus Yesus woknisasikemo ebe watlagike eti paga ninom kunik werekma ninebe watlasumo inom, niniluk dogumo inom, eti paga agot ninabusak erlok dek o. Malaikat mbogot oba yonggo liligogo mende eti inom, mbogot oba inobatne werek mende amberek inom nen, agot ninabusak erlok degat o. Yi mende ndi mende yogondak kagat larigogo mende inom, yabunggane kagat lasigin mende inom, eti nen agot ninabusak erlok dek o. Nen, obatne werek mende amberek nen agot ninabusak erlok degat o. Nen, yi mende ndi mende mbogot oba dogoligogo mende inom, wema paga dogoligogo mende inom, eti nen agot ninabusak erlok dek o. Nen, Allah nen walkasike mende ninat mende amberek nen agot ninabusak erlok degat o. At Allah nen ninebe ninaʼbuwa kasikemo, Kristus Yesus kagakike eti paga, taʼbokogonat esigit diluk weyak kagat ninakonem nit agot ninabusak erlok dek o. Mende, akoni olin ndamulogo inatluk inobatne arigogi kak, nit ninobatne arigogi yiluk didiligogi o.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in