Ibrani 11
11
Alebagik akoni amberek inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik, kagako laguka wene
1Inendainggen Allah oba panggot diluk dogoligogi eti ebe, yigit diluk.
“Pano asigin,” yiluk eberogonat ambigik,
“Yi mende ndi mende ninilenggen nen kigidek mendeat, eberogonat weregat o,” yiluk didigik, kagarigogi etiat o. 2It akoni alebagik inendainggen Allah oba esigit dilugat panggot diluk welaguka eti paga, Allah nen,
“It pano,” yiluk it pasik oba kondoksek welagike. 3Allah wene paga, mbogot agat yi mende ndi mende taʼbokogonat ninilenggen kiligogi yoma, nit nen,
“Ninilenggen kiligogi dek mende paga walkasikemo werek,” yiluk, ninendainggen at oba panggot diluk didusak o.
4At ap endaga Kain nen, mondok erlok dek mende Allah wogokike mende, at Habel etiat, endainggen Allah oba panggot diluk pano mende Allah wogokikemo, at Allah nen,
“Habel at, obabut mot pano kigi,” yiluk yisike. Esigit diluk yisikesikmo nen, at Habel ebe watlagike mende, endainggen Allah oba panggot diluk dogolik kagakike eti paga, at nen,
“An esigit diluk kagaki,” yiluk yoknisaligogo negen mondok werek o.
5At ap Henokh endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, ebe watlatluk dek Allah nen ilugat waganggikemo, it akoni amberek nen ebe kweyakuka mende, at ebe inilenggen kigidek. At ebe Allah nen awan waganggidek werek nggorlek,
“At kagako lagike mende pasik Allah akla arlenggen kasi lagike,” (Kej. 5:24)
yiluk Allah wene paga kolal mbalek werek o. 6Akoni inendainggen Allah oba panggot digidek kalok, it nen at akla arlenggen kausak mende kagasusak mondok erlok dek o. Nen, at oba wisuwogoluk kalok,
“Allah eberogonat werek,” yiluk ambigik,
“At ebe inilu asuwogoluk kagasugun kalok, at nen onggo ebe mende wogisaligogo,” yiluk ambigik, kagasusak o.
7At ap Nuh nen, endainggen Allah oba panggot diluk, yi wene ndi wene yabunggane kagat lasigin mende Allah nen kusumbi yogokikemo ebe ilenggen kigidek mendeat ogwe,
“Eberogonat kagat lasigin mende yokneke kigi,” yiluk Allah wene kologo dogolik, nggu omanggi at aʼburi inom ndil inabusak mende mberlakike. Esigit diluk mberlakikemo, Allah nen akoni wene inoba ʼbiluk inebe inakike mende, at Nuh etiat, endainggen Allah oba panggot disike eti paga, Allah nen,
“At pano,” yiluk ndilkike o.
8Ap Abraham, Allah nen ayonggo ʼbiluk,
“Kat o omanggi inde dogonok nen yiluk wokisik nen, lano o,” yiluk abok yogokikemo, at nen,
“Wene eti eberogonat,” yiluk endainggen Allah oba panggot diluk o nggoma ligin salek onggodek dogolik wagike. 9-10Wagikesik, o abok yogokikemo etoma arat wagikesik dogoligat,
“O yi dek o. O ninat omanggi Allah nen yalengge walkalok, o kerlaga obatneyak mende paga palkike mende omanggi werek o,” yiluk anggorlem mondok dogolik, ago o su mende ya palogo noge yigik, nda palogo noge yigik, ap kuso negen noko lagike. Eti kak, ap Ishak inom, Yakub inom, inakla nen,
“Allah nen,
Esigit diluk wokisagin, yiluk abok yisike eti, nit ninomat yoknisasikemo inde asugun,” yiluk esigit dilugat noko laguka.
11Nen, at Abraham ebe arlongga agikesik, age Sara ebe abirli welagike mendeat, at Abraham akla nen,
“Allah nen abok yoknisasike etnogo eberogonat woknisaginat o,” yiluk endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, age Sara eyak aburla asusak amot agikemo aburla agikesik endakike. 12Esigit diluk endakike eti paga, agun Abraham ebe arlongga agikesik watlasusak negen welagike mende, at ebe omanggiat mende nen endago mende inebe kusagal mbogot oba dogalegat werek eti kak inom, lelaga i laut yenggelekma yimbitla werek eti kak inom, dogalegat ininggi wenasusak mondok erlok dek wikalaguka o.
13It akoni inendaga yilik wago lagi eti taʼbokogonat nen,
“At Allah eberogonat,” yiluk inendainggen at oba panggot diluk welaguka eti paga, Allah nen abok yogisasike eti, ebe waganggidek mende, akoni nen yi mende ndi mende walegat werekma inilenggen lakalok, inakla arlenggen kiligogi eti kak, it inendainggen oba nen,
“Eberogonat waganugun mende werek o, yiluk ambaligogi eti paga, o agat oba yoma it amberek inaguma olirok lalok ap kuso dogoligogi kak dogoligogi o,” yiluk ʼbukakogo yisi dogolik inebe watlarik laguka. 14It esigit diluk yisi laguka eti paga, nit ninakla nen,
“It inago ebe pano mende kweyako laguka,” yiluk enggagat kiligogi o. 15It inago alep welagukama togot diyalok dukisukama etoma oba eberek dogolepma, iniyogoba erlok witlep eti paga, o it welagukama etoma oba ebeko laguka dek o. 16It ebeko laguka eti inago ebe pano mondok mbogot oba mende pasik warlok ambasi laguka eti paga, Allah nen it inake inago arat nggarelogo ʼbiyasikemo nogo nen, at nen,
“An it inombae,” yiluk enggarli degat yiligogo o.
17-19Alebagik Allah nen Abraham yogoko dogolik,
“Kat nen endago mende wika lasugun yiluk yokikigi etnogo ebe, kaʼbut Ishak yi nen endago mende nen wika lasugun mende pasik yokikigi o,” (Kej. 21:12)
yiluk yogokike mende, yabunggane aren mbaligiluk,
“Kaʼbut ebe yi an nake watnisin,” yiluk yogokike.
“Watnisin,” yiluk yogokikemo, at Abraham endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga,
“Ishak watlasumo Allah nen yabunggane erlogat ilugut digin,” yiluk ebe warogo Allah wogisigiluk kagakike eti paga, inane dagakogo, Ishak warek mende iluk agama Abraham wagangge yiluk yusagat o.
20Nen, at Ishak eti, endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga aʼburi Yakub inom, Esau inom, yogisasi dogolik,
“Yabunggane Allah nen panot kinako dogowak o,” yiluk yogisasike. 21At Yakub endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, ebe watlasigiluk kagako dogolik, aregerluk ilugun oba kimbit diluk Allah keyagi wako dogolik, ap inebe mbere Yusuf aʼburi yomenogo yogisasi dogolik,
“Allah nen panot kinako dogowak o,” (Kej. 47:31–48:20)
yiluk yogisasikeat.
22At Yusuf nen, endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, ebe korogat watlasigiluk kagako dogolik, aʼburi Israel mende o Mesir nen dukugun mende pasik yogisigik, nen,
“An nowak nggilelek yigit diluk kagatno,” yiluk yogisigik, kagakike.
23At Musa, agoya ombae inendainggen Allah oba panggot diluk welaguka eti paga, Musa ebe endakukasik ʼbikasuka mende, elege ebe pano mondok nen, at ap nggok etoma mende nen wene wulakike mende inayuk degat elege endago eti lima ʼbiluk werek nggorlek, sut kenagan ndagalkike. 24Nen, at Musa eti ebe arat arluwe agikesik nen, endainggen Allah oba panggot diluk, men ambasike,
“An ap nggok Firaun aʼbut kwe etnogo eyak negen dogusak mondok naʼit o. 25An nebe pano dogolik, elalma ake mende, anggilukogo weyak kagako dogusak eti naʼit. It Allah aʼburi ninom yi aik ndi aik kagat ninako dogusak pano o,” yiluk akla ambasikesik,
26“Yabunggane Allah nen onggo woknisigin mende werek o,” yiluk ambasikesik nen,
“Yi mende ndi mende pano mende akoni o Mesir ininggimo mende yi nggok dek o,” yiluk, togot diyalok nen,
“Kristus ake ninebe ʼberot ninako dogusak etiat nggok o,” yiluk ambasike. 27Esigit diluk ambasikesik nen dukisikesik, endainggen Allah oba panggot diluk,
“Ap nggok Firaun akla agaga dagusak eti nayuk o,” yiluk akla ambigidegat, Allah ebe ninilenggen kiligogo dek mende eti ilenggen kasi dogolik negen,
“Nendainggen at oba panggot digirikmo eti dukiginat o,” yiluk o Mesir togot diyalok duki wagike o. 28Duki wagikesik nen, endainggen esigit dilugat Allah oba panggot diluk dogolik, at malaikat omanggi akoni inebe warinabigogo mende nen, akoni o Mesir mende inaʼburi mangguya endago mende inako dogolik, akoni Israel mende inasunogo yiluk, domba warogo endaga Paskah nasi dogolik, amep su kambemangge dombok warik lowagaluk yogisasike. 29Akoni Israel mende inendainggen esigit dilugat Allah oba panggot diluk dogolik, akoni agat werlelekmangge liligogi kak, i yenggelek endaga Merah eti Allah nen kiyal disikemo wundali waguka. Esigit diluk wundali wagukama, it akoni Mesir mende nen,
“Nit esigit dilugat wundaluwok o,” yiluk wundali wagonem, i nen sebel inakike. 30It akoni Israel mende esigit dilugat inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik, o Yeriko unggul ininggi 6 hari paga walinet kasi lagukasik, ininggi omanggi paga walinet kasinem, leget ʼbak leget palek mende miyak dambuk yisike. 31Esigit diluk kagat lagonem, at kwe Rahab yugunengge kagako lagike mende eti nen, endainggen Allah oba panggot diluk, it ap Israel mende wim il waganggo laguka mende yomenogo inebe pano woginakike eti paga, it akoni amberek Allah wene waganusak inaʼit mende inebe mondok inako dogolik, at kwe etiat, wakidek togot disuka o.
32An nen ap Gideon inom, Barak inom, Simson inom, Yefta inom, Daud inom, Samuel inom, it ap Allah wene yogisasi laguka mende yomenogo inom, inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik kagako laguka mende mbilelogo yokisausak mende, o erlok dek agasikmo, erlok dek o. 33It eti taʼbokogonat inendainggen Allah oba panggot diluk welaguka eti paga, it o werlekmangge mende inom wim ako dogolik, ineugi nggokndek inendaga nggok mende inobatne deget diyalok inago sebelko laguka. Inobabut motogo kagako lagukama, Allah nen,
“Kit yabunggane pano mende wokisagin,” yiluk abok yogisasike mende eti, ebe waganggo lagukaat. Yengge kelo negen singa obabut weyak mende eti ambe sebelkik, 34kindu amulok inayuk negen mende nagulogo ʼbigik, mbirok oba inasusak mende inenggaerek nen inebe ndiligik, inobatne dek mendeat, inobatne agik, wim ako dogolik inobatne atluk, sili mende inebe dogalegat mugiyigik, 35it kumi amberek ineyagi warek mende yabunggane inilugurinakonem woginakik, kagarik wago laguka. Esigit diluk kagarik wago nggorlek, it amberek,
“Ninebe yabunggane pano dogogun mende Allah nen ninilugut ninabigin mende werek o,” yiluk akoni amberek nen inebe wiyik-weyakogo kagarinako nggorlek, inowado inirli korligidek welagukaat. 36Nen, omanggi, akoni inane aik dagok yogisigik, ndugi inakik, ininggi kerle warogo nggola ʼbiyigik, 37nggit oba ndamukogo mondok minat inakik, gergaji paga inobaka ʼbogokigik, mbirok oba inakik, yi aik ndi aik kasi dogolik, iniyom, domba inom, kambing inom, owado nggarogo yikik, yi mende ndi mende dek nen ininggi dek welagik, it akoni amberek nen wiyik-weyakogo kagarinakik, kagako laguka. 38It eti taʼbokogonat inobabut pano esigit diluk kagako laguka eti paga, akoni inom agat oba yoma dogusak erlok dek o. It eti inago palek dekma, lo o limo akoni dekma inom, ndom obangge inom, noko dogolik, oilangge inom, agat elo perlelekmangge inom, welaguka. 39-40Allah nen,
“Panot kinabigin,” yiluk abok yoknisasike mende eti, it inebe taʼbokogonat eti ebe waganggidek mende, inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik pano kagarik wago laguka eti paga, at Allah nen,
“It pano,” yiluk oba kondok yisike. Esigit diluk ebe waganggidek eti, Allah nen paganeat nit ninake pano mende wenago ʼbinanggo dogolik, nit dek werek nggorlek it inarligat, pano ʼbogokogo kagarinakidek. At te, nit ninake,
“It inom omanggi pasik ʼbogokogo kagarinabigin,” yiluk abok yisikemo nogo nen, it nen ebe waganggidek welaguka o.
Currently Selected:
Ibrani 11: DNA
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ibrani 11
11
Alebagik akoni amberek inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik, kagako laguka wene
1Inendainggen Allah oba panggot diluk dogoligogi eti ebe, yigit diluk.
“Pano asigin,” yiluk eberogonat ambigik,
“Yi mende ndi mende ninilenggen nen kigidek mendeat, eberogonat weregat o,” yiluk didigik, kagarigogi etiat o. 2It akoni alebagik inendainggen Allah oba esigit dilugat panggot diluk welaguka eti paga, Allah nen,
“It pano,” yiluk it pasik oba kondoksek welagike. 3Allah wene paga, mbogot agat yi mende ndi mende taʼbokogonat ninilenggen kiligogi yoma, nit nen,
“Ninilenggen kiligogi dek mende paga walkasikemo werek,” yiluk, ninendainggen at oba panggot diluk didusak o.
4At ap endaga Kain nen, mondok erlok dek mende Allah wogokike mende, at Habel etiat, endainggen Allah oba panggot diluk pano mende Allah wogokikemo, at Allah nen,
“Habel at, obabut mot pano kigi,” yiluk yisike. Esigit diluk yisikesikmo nen, at Habel ebe watlagike mende, endainggen Allah oba panggot diluk dogolik kagakike eti paga, at nen,
“An esigit diluk kagaki,” yiluk yoknisaligogo negen mondok werek o.
5At ap Henokh endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, ebe watlatluk dek Allah nen ilugat waganggikemo, it akoni amberek nen ebe kweyakuka mende, at ebe inilenggen kigidek. At ebe Allah nen awan waganggidek werek nggorlek,
“At kagako lagike mende pasik Allah akla arlenggen kasi lagike,” (Kej. 5:24)
yiluk Allah wene paga kolal mbalek werek o. 6Akoni inendainggen Allah oba panggot digidek kalok, it nen at akla arlenggen kausak mende kagasusak mondok erlok dek o. Nen, at oba wisuwogoluk kalok,
“Allah eberogonat werek,” yiluk ambigik,
“At ebe inilu asuwogoluk kagasugun kalok, at nen onggo ebe mende wogisaligogo,” yiluk ambigik, kagasusak o.
7At ap Nuh nen, endainggen Allah oba panggot diluk, yi wene ndi wene yabunggane kagat lasigin mende Allah nen kusumbi yogokikemo ebe ilenggen kigidek mendeat ogwe,
“Eberogonat kagat lasigin mende yokneke kigi,” yiluk Allah wene kologo dogolik, nggu omanggi at aʼburi inom ndil inabusak mende mberlakike. Esigit diluk mberlakikemo, Allah nen akoni wene inoba ʼbiluk inebe inakike mende, at Nuh etiat, endainggen Allah oba panggot disike eti paga, Allah nen,
“At pano,” yiluk ndilkike o.
8Ap Abraham, Allah nen ayonggo ʼbiluk,
“Kat o omanggi inde dogonok nen yiluk wokisik nen, lano o,” yiluk abok yogokikemo, at nen,
“Wene eti eberogonat,” yiluk endainggen Allah oba panggot diluk o nggoma ligin salek onggodek dogolik wagike. 9-10Wagikesik, o abok yogokikemo etoma arat wagikesik dogoligat,
“O yi dek o. O ninat omanggi Allah nen yalengge walkalok, o kerlaga obatneyak mende paga palkike mende omanggi werek o,” yiluk anggorlem mondok dogolik, ago o su mende ya palogo noge yigik, nda palogo noge yigik, ap kuso negen noko lagike. Eti kak, ap Ishak inom, Yakub inom, inakla nen,
“Allah nen,
Esigit diluk wokisagin, yiluk abok yisike eti, nit ninomat yoknisasikemo inde asugun,” yiluk esigit dilugat noko laguka.
11Nen, at Abraham ebe arlongga agikesik, age Sara ebe abirli welagike mendeat, at Abraham akla nen,
“Allah nen abok yoknisasike etnogo eberogonat woknisaginat o,” yiluk endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, age Sara eyak aburla asusak amot agikemo aburla agikesik endakike. 12Esigit diluk endakike eti paga, agun Abraham ebe arlongga agikesik watlasusak negen welagike mende, at ebe omanggiat mende nen endago mende inebe kusagal mbogot oba dogalegat werek eti kak inom, lelaga i laut yenggelekma yimbitla werek eti kak inom, dogalegat ininggi wenasusak mondok erlok dek wikalaguka o.
13It akoni inendaga yilik wago lagi eti taʼbokogonat nen,
“At Allah eberogonat,” yiluk inendainggen at oba panggot diluk welaguka eti paga, Allah nen abok yogisasike eti, ebe waganggidek mende, akoni nen yi mende ndi mende walegat werekma inilenggen lakalok, inakla arlenggen kiligogi eti kak, it inendainggen oba nen,
“Eberogonat waganugun mende werek o, yiluk ambaligogi eti paga, o agat oba yoma it amberek inaguma olirok lalok ap kuso dogoligogi kak dogoligogi o,” yiluk ʼbukakogo yisi dogolik inebe watlarik laguka. 14It esigit diluk yisi laguka eti paga, nit ninakla nen,
“It inago ebe pano mende kweyako laguka,” yiluk enggagat kiligogi o. 15It inago alep welagukama togot diyalok dukisukama etoma oba eberek dogolepma, iniyogoba erlok witlep eti paga, o it welagukama etoma oba ebeko laguka dek o. 16It ebeko laguka eti inago ebe pano mondok mbogot oba mende pasik warlok ambasi laguka eti paga, Allah nen it inake inago arat nggarelogo ʼbiyasikemo nogo nen, at nen,
“An it inombae,” yiluk enggarli degat yiligogo o.
17-19Alebagik Allah nen Abraham yogoko dogolik,
“Kat nen endago mende wika lasugun yiluk yokikigi etnogo ebe, kaʼbut Ishak yi nen endago mende nen wika lasugun mende pasik yokikigi o,” (Kej. 21:12)
yiluk yogokike mende, yabunggane aren mbaligiluk,
“Kaʼbut ebe yi an nake watnisin,” yiluk yogokike.
“Watnisin,” yiluk yogokikemo, at Abraham endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga,
“Ishak watlasumo Allah nen yabunggane erlogat ilugut digin,” yiluk ebe warogo Allah wogisigiluk kagakike eti paga, inane dagakogo, Ishak warek mende iluk agama Abraham wagangge yiluk yusagat o.
20Nen, at Ishak eti, endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga aʼburi Yakub inom, Esau inom, yogisasi dogolik,
“Yabunggane Allah nen panot kinako dogowak o,” yiluk yogisasike. 21At Yakub endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, ebe watlasigiluk kagako dogolik, aregerluk ilugun oba kimbit diluk Allah keyagi wako dogolik, ap inebe mbere Yusuf aʼburi yomenogo yogisasi dogolik,
“Allah nen panot kinako dogowak o,” (Kej. 47:31–48:20)
yiluk yogisasikeat.
22At Yusuf nen, endainggen Allah oba panggot diluk welagike eti paga, ebe korogat watlasigiluk kagako dogolik, aʼburi Israel mende o Mesir nen dukugun mende pasik yogisigik, nen,
“An nowak nggilelek yigit diluk kagatno,” yiluk yogisigik, kagakike.
23At Musa, agoya ombae inendainggen Allah oba panggot diluk welaguka eti paga, Musa ebe endakukasik ʼbikasuka mende, elege ebe pano mondok nen, at ap nggok etoma mende nen wene wulakike mende inayuk degat elege endago eti lima ʼbiluk werek nggorlek, sut kenagan ndagalkike. 24Nen, at Musa eti ebe arat arluwe agikesik nen, endainggen Allah oba panggot diluk, men ambasike,
“An ap nggok Firaun aʼbut kwe etnogo eyak negen dogusak mondok naʼit o. 25An nebe pano dogolik, elalma ake mende, anggilukogo weyak kagako dogusak eti naʼit. It Allah aʼburi ninom yi aik ndi aik kagat ninako dogusak pano o,” yiluk akla ambasikesik,
26“Yabunggane Allah nen onggo woknisigin mende werek o,” yiluk ambasikesik nen,
“Yi mende ndi mende pano mende akoni o Mesir ininggimo mende yi nggok dek o,” yiluk, togot diyalok nen,
“Kristus ake ninebe ʼberot ninako dogusak etiat nggok o,” yiluk ambasike. 27Esigit diluk ambasikesik nen dukisikesik, endainggen Allah oba panggot diluk,
“Ap nggok Firaun akla agaga dagusak eti nayuk o,” yiluk akla ambigidegat, Allah ebe ninilenggen kiligogo dek mende eti ilenggen kasi dogolik negen,
“Nendainggen at oba panggot digirikmo eti dukiginat o,” yiluk o Mesir togot diyalok duki wagike o. 28Duki wagikesik nen, endainggen esigit dilugat Allah oba panggot diluk dogolik, at malaikat omanggi akoni inebe warinabigogo mende nen, akoni o Mesir mende inaʼburi mangguya endago mende inako dogolik, akoni Israel mende inasunogo yiluk, domba warogo endaga Paskah nasi dogolik, amep su kambemangge dombok warik lowagaluk yogisasike. 29Akoni Israel mende inendainggen esigit dilugat Allah oba panggot diluk dogolik, akoni agat werlelekmangge liligogi kak, i yenggelek endaga Merah eti Allah nen kiyal disikemo wundali waguka. Esigit diluk wundali wagukama, it akoni Mesir mende nen,
“Nit esigit dilugat wundaluwok o,” yiluk wundali wagonem, i nen sebel inakike. 30It akoni Israel mende esigit dilugat inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik, o Yeriko unggul ininggi 6 hari paga walinet kasi lagukasik, ininggi omanggi paga walinet kasinem, leget ʼbak leget palek mende miyak dambuk yisike. 31Esigit diluk kagat lagonem, at kwe Rahab yugunengge kagako lagike mende eti nen, endainggen Allah oba panggot diluk, it ap Israel mende wim il waganggo laguka mende yomenogo inebe pano woginakike eti paga, it akoni amberek Allah wene waganusak inaʼit mende inebe mondok inako dogolik, at kwe etiat, wakidek togot disuka o.
32An nen ap Gideon inom, Barak inom, Simson inom, Yefta inom, Daud inom, Samuel inom, it ap Allah wene yogisasi laguka mende yomenogo inom, inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik kagako laguka mende mbilelogo yokisausak mende, o erlok dek agasikmo, erlok dek o. 33It eti taʼbokogonat inendainggen Allah oba panggot diluk welaguka eti paga, it o werlekmangge mende inom wim ako dogolik, ineugi nggokndek inendaga nggok mende inobatne deget diyalok inago sebelko laguka. Inobabut motogo kagako lagukama, Allah nen,
“Kit yabunggane pano mende wokisagin,” yiluk abok yogisasike mende eti, ebe waganggo lagukaat. Yengge kelo negen singa obabut weyak mende eti ambe sebelkik, 34kindu amulok inayuk negen mende nagulogo ʼbigik, mbirok oba inasusak mende inenggaerek nen inebe ndiligik, inobatne dek mendeat, inobatne agik, wim ako dogolik inobatne atluk, sili mende inebe dogalegat mugiyigik, 35it kumi amberek ineyagi warek mende yabunggane inilugurinakonem woginakik, kagarik wago laguka. Esigit diluk kagarik wago nggorlek, it amberek,
“Ninebe yabunggane pano dogogun mende Allah nen ninilugut ninabigin mende werek o,” yiluk akoni amberek nen inebe wiyik-weyakogo kagarinako nggorlek, inowado inirli korligidek welagukaat. 36Nen, omanggi, akoni inane aik dagok yogisigik, ndugi inakik, ininggi kerle warogo nggola ʼbiyigik, 37nggit oba ndamukogo mondok minat inakik, gergaji paga inobaka ʼbogokigik, mbirok oba inakik, yi aik ndi aik kasi dogolik, iniyom, domba inom, kambing inom, owado nggarogo yikik, yi mende ndi mende dek nen ininggi dek welagik, it akoni amberek nen wiyik-weyakogo kagarinakik, kagako laguka. 38It eti taʼbokogonat inobabut pano esigit diluk kagako laguka eti paga, akoni inom agat oba yoma dogusak erlok dek o. It eti inago palek dekma, lo o limo akoni dekma inom, ndom obangge inom, noko dogolik, oilangge inom, agat elo perlelekmangge inom, welaguka. 39-40Allah nen,
“Panot kinabigin,” yiluk abok yoknisasike mende eti, it inebe taʼbokogonat eti ebe waganggidek mende, inendainggen Allah oba panggot diluk dogolik pano kagarik wago laguka eti paga, at Allah nen,
“It pano,” yiluk oba kondok yisike. Esigit diluk ebe waganggidek eti, Allah nen paganeat nit ninake pano mende wenago ʼbinanggo dogolik, nit dek werek nggorlek it inarligat, pano ʼbogokogo kagarinakidek. At te, nit ninake,
“It inom omanggi pasik ʼbogokogo kagarinabigin,” yiluk abok yisikemo nogo nen, it nen ebe waganggidek welaguka o.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in