Ŋitic. 26
26
Kirwor Paulo aŋuna keŋ alokiŋaren Agripa
1Tema Agripa neni a Paulo, “Ikicamakinitae iyoŋ akirwor aŋuna kon.” Kikia Paulo akeekan, kiikiikok, kirwor aŋuna keŋ ikona:
2“Atami ayoŋ atemar ayakar arereŋu nakoloŋit na aanyun ebe erae kiŋaren kon erwosit Agripa erworor ayoŋ aŋuna kaŋ, akirwor ŋakiro daadaŋ ŋuna ekesitakinitotor ayoŋ Ŋiyudayan. 3Iyookino nu, anerae iyeni iyoŋ nooi ŋitalyo a Ŋiyudayan ka ŋiburasyo kec. Aŋun, ekelipit ayoŋ iyoŋ totitinyik, topupok ŋakiro kaŋ.
4“Eyenete Ŋiyudayan daadaŋ epite ŋolo ka akiyar kaŋ ameun ŋinapei eriŋa asorokana, anerae apolouni ayoŋ anakwap kaŋ ka alo Yerusalem. 5Eyenete ikes ŋinapei koloŋ atemar apolounit ayoŋ arae Eparisayot alopite a ŋolo ka atukot a ŋina elelakinit nooi ŋakiro ŋuna ke edin yok. Ani kecamito, epedorete akisuuda nu. 6Tokona awoi ayoŋ a ne akisitakino, aŋuna egenor ayoŋ anakiikinet a ŋina ainaki Akuj neni atapapaa yok. 7Erae na akiikinet ŋinapei igenosi ŋatekerin ŋunatomon ka ŋaarei ŋuna a Ŋisirael aanyun akisiyookino keŋ, ikwaŋina ilipyata ka agogoŋu jwi jwi. Erwosit Agripa, erae Ŋiyudayan pei ekesitakinito ayoŋ aŋuna ka akigeno a na! 8Kaanukiro egogoŋio iyes akinup atemar epedori Akuj akiteyarun ŋikatwak?
9“Abu ayoŋ elope ekiŋaren emukek atemar itemokino etiya ŋuna alalak ŋuna itepegito ekiro a Yesu a ŋolo a Nasaret. 10Erae ŋun ŋuna abu ayoŋ etiya alo Yerusalem. Anapedor a ŋikepukak ka ŋisacaradotin ŋulu apolok, abu ayoŋ oeneene alomabus ŋituŋa ŋulu ka Akuj ŋulu ewuapito Yesu. Meere ŋun bon, abu daŋ oriwo ka ŋulu atubonokinete ikes atwanare. 11Abu ayoŋ jwi jwi esican ikes alosinagogae a daadaŋ aŋuna ka akitiŋakin ikes akiŋer anupit kec; ido anyunyurikina ayoŋ ikes nooi, esican tari alotaunio a ŋulu agelaaka.
Kirwor Paulo epite ŋolo anupya iŋes Yesu
(Ŋitic. 9:1-16, 22:6-16)
12“Ŋakiro ŋun abunio ayoŋ olosyo Damasko ka acamakinet ka apedor aneni a ŋisacaradotin a ŋulu apolok. 13Erwosit Agripa, ani edoli kidiŋ apaaran, abu ayoŋ oanyua eriŋa alosi alorot akica ŋina aŋesun atipei anakuj, ŋina acai akilo akoloŋ. Tocau ekenuak ayoŋ kaapei ka ŋulu ikirukitor. 14Ani kikidau isua daadaŋ akimasakin kwap, abu eira etoil ebala neni kaŋ a Ŋaburaniyae, ‘Saulo, Saulo! Kaanukiro ikisicanitor iyoŋ ayoŋ? Erae iyoŋ iwana bon erae kirubak ikitepegi ayoŋ. Ikwaan ka neni epetepeteo esigirya ebela ŋolo icumucumuyere iŋes.’ 15Eŋit ayoŋ otema, ‘Ŋae iyoŋ, Ekapolon?’ Tema Ekapolon, ‘Arae ayoŋ Yesu ŋolo isicanit iyoŋ. 16Nai tonyou, towo. Anerae atakanu ayoŋ neni kon, akaseuni iyoŋ aruwor eketiyan kaŋ, akiteyenikin ŋituŋa ŋakiro ŋuna iŋolik iyoŋ nakoloŋit na ka ŋuna akalimokini ayoŋ iyoŋ moi alokiŋaren. 17Ekeyakiyari ayoŋ iyoŋ lotuŋa a Isirael ka neni a ŋulu nyerae Ŋiyudayan, ido euryari ayoŋ ikes nyikiwan iyoŋ. 18Iŋaari iyoŋ ŋakonyen kec, ikotere kibelekinos anakiryonut nakica ka anapedor a ŋina a Satan, pena neni ka Akuj; toryamut nai aŋuna ka anupit kec akisyonio ŋina a ŋasecisya ka akibois aneni a ŋituŋa a ŋulu eturuwo Akuj ŋulu keŋ.’
Kirwor Paulo ŋuna ke etic keŋ
19“Aŋun, erwosit Agripa, abu ayoŋ nyawou akiwuap atakanikinet ŋina anakuj. 20Nai abu esileereu nu, neni a ŋituŋa a daadaŋ akisyakin mono alo Damasko, tosodi nai alo Yerusalem ka akwap daadaŋ ŋina a Yudeya tari lobukui ŋulu nyerae Ŋiyudayan. Abu olimonok atemar itemokino ikes tokiwa ŋakecesecisya kibelekinos neni ka Akuj, kitiyata ŋuna itoodiunete atemar kekiwa ikes. 21Ŋakiro ŋun ikes ekekamuniata ayoŋ Ŋiyudayan alo Kai ka Akuj ekekatakinito akiar. 22Akitodol nakoloŋit na, ekeŋarakinit Akuj ayoŋ a ŋun, awoi ayoŋ a ne akiteyenun nu neni a daadaŋ, neni a ŋulu caryo kaapei ka ŋulu arwok. Nyerworo ayoŋ ŋace, nai ŋuna abasi ŋikadwarak ka Moses etakanunete. 23Abasi ikes ebe itemokino Kristo kisicanae ka toruwor ŋolo ke ekiŋaren ayarun alokatwak, kiserau nai akica ŋina ka aiuno neni a Ŋiyudayan ka ŋulu nyerae Ŋiyudayan daŋ.”
24Ani irworikini Paulo aŋuna keŋ alopite a lo, kiŋenyak Pesto iŋes tema, “Ikikerepikinit iyoŋ Paulo! Kikimunaiya iyoŋ asyomit kon ŋina apolon!”
25Nai tema Paulo, “Ekapolon Pesto, nyekekerepikinit ayoŋ! Nai erworo ayoŋ ŋakiro ŋuna a kire ŋuna ecayete. 26Eyeni tari erwosit ŋakiro ŋun ka erworo ayoŋ neni keŋ emam akuryanu. Ayeni kire atemar emam ŋakiro ŋun ŋuna ebucara aneni keŋ, anerae nyetakanuna ŋakiro nu anakimunono. 27Erwosit Agripa, inupit iyoŋ ŋuna irworosi ŋikadwarak a? Ayeni ayoŋ atemar inupit iyoŋ!”
28Tema Agripa neni a Paulo, “Emam ŋuna alalak ŋuna ebucara anakiro kon akituruwor ayoŋ Ekristoit!”
29Tema Paulo, “Kerae ŋuna alalak kori ŋuna ekudyoko, elipit ayoŋ Akuj atemar meere ayoŋ bon anupi Kristo, nai tari daadaŋ ŋulu epupete ŋakiro kaŋ nakoloŋit na, itemokino ikes kikokis ayoŋ--alemar nyitemokino toenae!”
30Tonyout nai erwosit ka Pesto ekepukan ka Berenike ta ŋituŋa ŋuluce daadaŋ, 31torotokis kirworikinos make temasi, “Emam ŋakiro itiyat ekile lo, ŋuna itemokino toarere kori kiwuakinere mabus.” 32Tema nai Agripa neni a Pesto, “Kelacakinitae ekile lo, kerae nyiŋitakinit alosit neni ke ekepukan a Roma.”
Currently Selected:
Ŋitic. 26: NIB2008
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Ŋitic. 26
26
Kirwor Paulo aŋuna keŋ alokiŋaren Agripa
1Tema Agripa neni a Paulo, “Ikicamakinitae iyoŋ akirwor aŋuna kon.” Kikia Paulo akeekan, kiikiikok, kirwor aŋuna keŋ ikona:
2“Atami ayoŋ atemar ayakar arereŋu nakoloŋit na aanyun ebe erae kiŋaren kon erwosit Agripa erworor ayoŋ aŋuna kaŋ, akirwor ŋakiro daadaŋ ŋuna ekesitakinitotor ayoŋ Ŋiyudayan. 3Iyookino nu, anerae iyeni iyoŋ nooi ŋitalyo a Ŋiyudayan ka ŋiburasyo kec. Aŋun, ekelipit ayoŋ iyoŋ totitinyik, topupok ŋakiro kaŋ.
4“Eyenete Ŋiyudayan daadaŋ epite ŋolo ka akiyar kaŋ ameun ŋinapei eriŋa asorokana, anerae apolouni ayoŋ anakwap kaŋ ka alo Yerusalem. 5Eyenete ikes ŋinapei koloŋ atemar apolounit ayoŋ arae Eparisayot alopite a ŋolo ka atukot a ŋina elelakinit nooi ŋakiro ŋuna ke edin yok. Ani kecamito, epedorete akisuuda nu. 6Tokona awoi ayoŋ a ne akisitakino, aŋuna egenor ayoŋ anakiikinet a ŋina ainaki Akuj neni atapapaa yok. 7Erae na akiikinet ŋinapei igenosi ŋatekerin ŋunatomon ka ŋaarei ŋuna a Ŋisirael aanyun akisiyookino keŋ, ikwaŋina ilipyata ka agogoŋu jwi jwi. Erwosit Agripa, erae Ŋiyudayan pei ekesitakinito ayoŋ aŋuna ka akigeno a na! 8Kaanukiro egogoŋio iyes akinup atemar epedori Akuj akiteyarun ŋikatwak?
9“Abu ayoŋ elope ekiŋaren emukek atemar itemokino etiya ŋuna alalak ŋuna itepegito ekiro a Yesu a ŋolo a Nasaret. 10Erae ŋun ŋuna abu ayoŋ etiya alo Yerusalem. Anapedor a ŋikepukak ka ŋisacaradotin ŋulu apolok, abu ayoŋ oeneene alomabus ŋituŋa ŋulu ka Akuj ŋulu ewuapito Yesu. Meere ŋun bon, abu daŋ oriwo ka ŋulu atubonokinete ikes atwanare. 11Abu ayoŋ jwi jwi esican ikes alosinagogae a daadaŋ aŋuna ka akitiŋakin ikes akiŋer anupit kec; ido anyunyurikina ayoŋ ikes nooi, esican tari alotaunio a ŋulu agelaaka.
Kirwor Paulo epite ŋolo anupya iŋes Yesu
(Ŋitic. 9:1-16, 22:6-16)
12“Ŋakiro ŋun abunio ayoŋ olosyo Damasko ka acamakinet ka apedor aneni a ŋisacaradotin a ŋulu apolok. 13Erwosit Agripa, ani edoli kidiŋ apaaran, abu ayoŋ oanyua eriŋa alosi alorot akica ŋina aŋesun atipei anakuj, ŋina acai akilo akoloŋ. Tocau ekenuak ayoŋ kaapei ka ŋulu ikirukitor. 14Ani kikidau isua daadaŋ akimasakin kwap, abu eira etoil ebala neni kaŋ a Ŋaburaniyae, ‘Saulo, Saulo! Kaanukiro ikisicanitor iyoŋ ayoŋ? Erae iyoŋ iwana bon erae kirubak ikitepegi ayoŋ. Ikwaan ka neni epetepeteo esigirya ebela ŋolo icumucumuyere iŋes.’ 15Eŋit ayoŋ otema, ‘Ŋae iyoŋ, Ekapolon?’ Tema Ekapolon, ‘Arae ayoŋ Yesu ŋolo isicanit iyoŋ. 16Nai tonyou, towo. Anerae atakanu ayoŋ neni kon, akaseuni iyoŋ aruwor eketiyan kaŋ, akiteyenikin ŋituŋa ŋakiro ŋuna iŋolik iyoŋ nakoloŋit na ka ŋuna akalimokini ayoŋ iyoŋ moi alokiŋaren. 17Ekeyakiyari ayoŋ iyoŋ lotuŋa a Isirael ka neni a ŋulu nyerae Ŋiyudayan, ido euryari ayoŋ ikes nyikiwan iyoŋ. 18Iŋaari iyoŋ ŋakonyen kec, ikotere kibelekinos anakiryonut nakica ka anapedor a ŋina a Satan, pena neni ka Akuj; toryamut nai aŋuna ka anupit kec akisyonio ŋina a ŋasecisya ka akibois aneni a ŋituŋa a ŋulu eturuwo Akuj ŋulu keŋ.’
Kirwor Paulo ŋuna ke etic keŋ
19“Aŋun, erwosit Agripa, abu ayoŋ nyawou akiwuap atakanikinet ŋina anakuj. 20Nai abu esileereu nu, neni a ŋituŋa a daadaŋ akisyakin mono alo Damasko, tosodi nai alo Yerusalem ka akwap daadaŋ ŋina a Yudeya tari lobukui ŋulu nyerae Ŋiyudayan. Abu olimonok atemar itemokino ikes tokiwa ŋakecesecisya kibelekinos neni ka Akuj, kitiyata ŋuna itoodiunete atemar kekiwa ikes. 21Ŋakiro ŋun ikes ekekamuniata ayoŋ Ŋiyudayan alo Kai ka Akuj ekekatakinito akiar. 22Akitodol nakoloŋit na, ekeŋarakinit Akuj ayoŋ a ŋun, awoi ayoŋ a ne akiteyenun nu neni a daadaŋ, neni a ŋulu caryo kaapei ka ŋulu arwok. Nyerworo ayoŋ ŋace, nai ŋuna abasi ŋikadwarak ka Moses etakanunete. 23Abasi ikes ebe itemokino Kristo kisicanae ka toruwor ŋolo ke ekiŋaren ayarun alokatwak, kiserau nai akica ŋina ka aiuno neni a Ŋiyudayan ka ŋulu nyerae Ŋiyudayan daŋ.”
24Ani irworikini Paulo aŋuna keŋ alopite a lo, kiŋenyak Pesto iŋes tema, “Ikikerepikinit iyoŋ Paulo! Kikimunaiya iyoŋ asyomit kon ŋina apolon!”
25Nai tema Paulo, “Ekapolon Pesto, nyekekerepikinit ayoŋ! Nai erworo ayoŋ ŋakiro ŋuna a kire ŋuna ecayete. 26Eyeni tari erwosit ŋakiro ŋun ka erworo ayoŋ neni keŋ emam akuryanu. Ayeni kire atemar emam ŋakiro ŋun ŋuna ebucara aneni keŋ, anerae nyetakanuna ŋakiro nu anakimunono. 27Erwosit Agripa, inupit iyoŋ ŋuna irworosi ŋikadwarak a? Ayeni ayoŋ atemar inupit iyoŋ!”
28Tema Agripa neni a Paulo, “Emam ŋuna alalak ŋuna ebucara anakiro kon akituruwor ayoŋ Ekristoit!”
29Tema Paulo, “Kerae ŋuna alalak kori ŋuna ekudyoko, elipit ayoŋ Akuj atemar meere ayoŋ bon anupi Kristo, nai tari daadaŋ ŋulu epupete ŋakiro kaŋ nakoloŋit na, itemokino ikes kikokis ayoŋ--alemar nyitemokino toenae!”
30Tonyout nai erwosit ka Pesto ekepukan ka Berenike ta ŋituŋa ŋuluce daadaŋ, 31torotokis kirworikinos make temasi, “Emam ŋakiro itiyat ekile lo, ŋuna itemokino toarere kori kiwuakinere mabus.” 32Tema nai Agripa neni a Pesto, “Kelacakinitae ekile lo, kerae nyiŋitakinit alosit neni ke ekepukan a Roma.”
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.