Aqoaqo 28
28
I Malta
1Mi kalina igami ami tsaralonga dou sui i one, te ami rongomia laka na momoru ia i Malta nogo. 2Migira na tinoni ni tana ara dou sosongo vanigami. E tuturiga tumu na usa me bisi, migira ara tsoko vanigami na lake mara maviginigami. 3A Paulo e ba tsakoa kesa na ivogo na gai, me tsonia i laona na lake, ma na paparana na lake te e rutsu mai kesa na muata me virigia na limana a Paulo. 4Migira na tinoni na vera ia ara reia na muata e tsautsau i limana a Paulo mara tsaria, “!Na mane iani e tau ngatsu utu ti ke dona na matesi tinoni! Me atsa moa te e matepitsa nogo i tasi, mi kalina ia sauba nomoa ke redogana na tidao.” 5Ma Paulo e sidivagini baa na muata i laona na lake, me tau lelee vatsangia sa omea ke laba. 6Mara pipitu laka ti kara reia ke tsomo na konina, se ke tavongani puka me ke mate. Ara pitu oka, mara tau goto reia sa omea ke guania, te e oli niqira papada mara tsaria, “!Tugamuna, ma na god nomoa na mane ia!”
7Me tau ao tania na nauna ia ara totu visana na uta, nina uta nogo a Publius na taovia tana momoru ia. Maia e gini maviginigami dou sosongo, me tolu na dani popono ami totu i valena. 8Na tamana a Publius e lobogu loki sosongo me tsaro i valena. E masagi loki me gadovigotoa na liuliu. Ma Paulo e sage tana vokina me lotu vania me molo limana i konina me maurisia. 9Kalina igira ara reia e laba na omea vaga ia, me pipi sui na tinoni lobogu tana momoru ia ara mai, ma Paulo e maurisigira. 10Ara vangalaka sosongo vanigami, mi kalina ami aligiritugua na vano, migira ara lutsangi vanigami na mutsa gana i sautu.
Tu i Malta me Tsau i Roma
11Ami totu tolu na vula i tana, mi muri mami sage kesa tana vaka e talu i Aleksadria, me mai tsoboravi nogo tana momoru ia kalina e loki na bisi. Ma na asana na vaka ia “Na Tidao Batso.” 12Igami ami votu mami ba tsau tana verabau i Sirakuse, mami totu tana e tolu na dani. 13Tuu tana, mami votutugua, mami ba tsipu i Regium. Mi tana dani ngana, me maitugua na guguri ni ata, mami vovotu ruka na dani te ami tsau tana verabau ni Puteoli. 14Ami tsodogira tana visana na tinoni tutuni, mara nongigami kami totu kolugira ke vitu na dani. Mi muri moa ti ami ba tsau i Roma. 15Mi kalina igira na tinoni tutuni ara totu i Roma ara rongomia laka igami ami maimai nogo i sautu, te ara tuu mara mai valalegami, mara mai tsau tana Vera na Maketi i Apius mi Luma Tolu. Mi kalina a Paulo e reigira e gini dou sosongo tobana me soadoua God.
I Roma
16Mi kalina ami tsau i Roma, migira na taovia ni tana ara tamivania a Paulo ke totu segenina kolua kesa moa na malagai ke matalia. 17Putsi tolu na dani, ma Paulo e soasaigira igira niqira ida na Tsiu ara totu tana. Mi kalina ara maisai sui, maia e tsarivanigira, “!Igamu na kulaqu! Kamu reia, e atsa moa ti inau au tau nausekolia sa omea vanigira nida tinoni, se kau sekolia sa omea i laona nida sasaga ni sau ara tusumai vanigita igira na mumuada, migira ara tsoniau moa tana vale sosori i Jerusalem, mara livuau i limaqira na Roma. 18Migira na Roma ara torogoko i koniqu, mara ngaoa kara nusiau rongona ara tau tsodoa laka kau naua sa omea e tugua kau gini mate. 19Mi kalina moa igira na Tsiu ara tongoa na nusiaqu, te au gini nongivisutugua na pede i konina na Sesar, atsa moa ti inau kau tau tamanina sa rongona kau gini keli vanigira niqu tinoni. 20Aia nogo na rongona te au soagamu kamu mai, ma kau gini goko kolugamu. Igamu amu reigira nogo na itai tapala girani igira ara soriginiau. Eo, ara soriginiau na itai tapala, tana rongona nogo aia kesa igira na tinoni ni Israel ara amesi okanogoa laka sauba ke mai.”
21Migira ara tuu, mara tsarivania a Paulo, “Igami e tau laba sa leta i konimami ke talu i Judea tana rongomu igoe. Me tau goto labamai sa tasida ke talumai i tana me ke adimaia sa turupatu se sa goko ke seko tana rongomu igoe. 22Migami ami padangaoa kami rongomia ti nagua nimu papada igoe. Ami dona moa laka pipi tana nauna sui igira na tinoni ara gini goko kapusia moa na lotu vaolu aia igoe o totu i laona.”
23Migira ara titi danina kolua a Paulo, mara danga baa na tinoni ara saimai tana vale tana e totu a Paulo. Me tuu tana matsaraka me poi e tsau tana bongi, ma Paulo e tsaritutugua vanigira moa na turupatuna tana rongona na Verana God. Me adikaea vanigira na gokona nina Ketsa a Moses ma niqira mamare na propete, me tovoa ke naua ma kara gini tutunina a Iesu. 24Me visana vidaqira ara tutunina rago nina goko, mara visana tavosi ara tau nomoa tutunina. 25Te ara tuu na tinoni mara tavota, mara gini vaimangasuguradigi segeniqira murina kalina ara rongomia a Paulo e tsaria na goko vaga iani: “!Mi tana nogo e gado saikesa nina goko na Tarunga Tabu vaga e katemainogoa a Isaia na propete vanigira na mumuamui! 26Aia e tsaria:
‘Ko baa, mo ko tsarivanigira na tinoni girani:
Eo, igamu sauba kamu rorongovata, ma kamu rorongovata, me utu moa kamu padagadovia,
me sauba kamu momoro, ma kamu momoro, me utu moa kamu reigadovia,
27rongona e pono sosongo na tobaqira na tinoni girani,
mara ponotia na kuliqira,
mara maturukapusia na mataqira.
Ara nauvaganana ia, rongona ara tau ngaoa kara morosiginia na mataqira,
ma kara rongomiginia na kuliqira,
ma kara padagadoviginia na tobaqira,
ti kara gini pilovisumai i koniqu, e tsaria God,
minau kau maurisigira.’ ”
28Mi tana a Paulo e suilavaginia nina goko me tsaria: “Me vaga ia, migamu nogo kamu dona laka na turupatu dou tana rongona na mauri saliu e talu i konina God e laba nogo vanigira na tinoni ni veratavosi. !Migira nogo sauba kara tamidou na rongomiana!” 29Mi murina a Paulo e tsaria na goko vaga ia, mara tavota igira na Tsiu mara vaipetsakoegi segeniqira.#28:29 Visana tana mamare tavosi ara tau moloa na buto 29.
30A Paulo e totu ruka na ngalitupa popono tana vale e voli segenina nogo, mi tana e gini mage na goko koluaqira igira sui ara mai na tsigoviana. 31E turupatuna vanigira tana rongona na Verana God, me sasanigira tana rongona na Taovia Iesu Kristo. Me pipi sui tana nina goko e tau goto matagu, me tagara goto ke kesa ke tovoa na tukapusiana.
Currently Selected:
Aqoaqo 28: gri
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 1998, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.