Matayo 26
26
Ŋutu ga ’yu tatuja Yesu
(Köti Marako 14.1-2; Luka 22.1-2; Yoane 11.45-53)
1A Yesu ko tutuŋge jambu kilo kulyaesi liŋ, a nye kulyani ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo adi, 2#Yuö 12.1-27Ta a den adi i mukök na perok murek ŋesaka mo gwon kata, a nan ŋuro lo ŋuto mo pakine ko merok i konisi anyen ’bikiki i ködini na görö.
3A i ŋinu diŋit a koanejin temejik se ko temejik ti jur momoruŋdye ko koane duma i ’baŋ. logon a Kayapa.
4A se ga ’yi kiko logon se morgi Yesu a lwön anyen tatuja lepeŋ. 5Kogwon se a kulya adi, Ti yi gwe ti mok lepeŋ i diŋit na rorwe, an ŋutu pikin i woŋon.
Nene ŋuto a we ’ya Yesu Betania yu
(Köti Marako 14.3-9; Yoane 12.1-8)
6Nyena na gwoŋdi Yesu Betania i kadi na Simona logon a moka rimajin lo, 7#Luk 7.37, 38a nene ŋuto poŋdi ko lepeŋ. ni joŋdya lupunit logon a ŋurupit lo lupu a alabasata. Ŋilo lupunit a jore ko welet na mon ’bura nagon gwörö go. A ŋina ŋuto ’bukökiŋdye ŋina welet ko Yesu i kwe, na gwoŋdi nye i nyesu nu. 8Ama a na meddi ŋutu kajujumuk kine kulya nu, a se wore woran, a se pije adi, Nyo ŋina welet körö sona?
9Kogwon ŋina welet ködyö gwöröji ko gurut jore, a kine gurut ködyö kokorakine lomerika. 10a Yesu iŋge den kine kulya, a pije se adi, Nyo ta yöyöŋgu na ŋuto? Nye aje konakin nan ŋo na ’but parik. 11#Nyö 15.11Kogwon ta ŋupi si ’da ko ŋutu lomerika, ama nan mo ti si ’da ko ta ŋupi. 12Kogwon na ’bukökiŋdye nye na welet köyö i mugun na, nye koŋdya sona anyen tetenakiŋdya mugun nio i nuka. 13’Diri nan takiŋdya ta adi, i piritön liŋ ti kak ’bukuluŋ nagon lo Loŋe Lo ’but a tokuöji kata kunu, po nagon ŋina ŋuto aje kon na mo jajama, anyen yeyeori lepeŋ.
Yuda a ruggö tiŋdu Yesu i tatua
(Köti Marako 14.10-11; Luka 22.3-6)
14A kirut lele lo ŋutu kajujumuk puök wot murek lo lupu a Yuda Isikariota lo iti ko kiŋanejin temejik yu, 15#Jak 11.12a pije adi, Ta de tiŋdu nan nyo ko nan a tikin Yesu kasu i könisi? A se temakiŋdye lepeŋ. pödöjin merya musala. 16Suluja i ŋinu diŋit a nye ga ’yi diŋit na ’but nagon wukiŋdye Yesu i tatua.
Yesu se ko kajujumuk kanyit a nyesu Pasaka
(Köti Marako 14.12-21; Luka 22.7-14, 21-23; Yoane 13.21-30)
17A i lor suluet lo rorwe lo Ambata nagon ’bak Kape, a ŋutu kajujumuk kulo poŋdi ko Yesu ni, a pije adi, Do ’dek yi tetenakiŋdya do po liŋ ajo ya anyen do böŋö nyesu rorwe lo Pasaka? 18a nye waddi se adi, Iti ta köji i lele ŋuto, ko taki ta lepeŋ. adi, Katodinönit lo kulya adi, Diŋit nio gwe nyona. Nan se ko ŋutu kwe kajujumuk de nyesu rorwe lo Pasaka konut kadi. 19a ŋutu kajujumuk kulo iŋge koŋdya gwoso na takiŋdye Yesu se nu, a se teteŋdi kinyo lo Pasaka.
20A nagon kak gwe a sömukö nu, a nye si ’dakine i nyesu ko ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo i pirit na geleŋ. 21a na gwoŋdi se i nyesu nu, a nye kulyani adi, ’Diri nan takiŋdya ta adi, lele losu mo titikin nan i tatua. 22A se delyani delya parik, a se liŋ geleŋ geleŋ suluje pipija lepeŋ adi, MATAT, ŋona a nan lo tiŋdu do i tatua le? 23#Sau 41.9A nye waddi adi, Ŋuto lo nye ’ya ko nan i kalaba lo, nye mo lo tiŋdu nan i tatua. 24lye, nan Ŋuro lo ŋuto tutu i na kak gwoso na wuröri kulya kwe nu, ama gwon a delya i ŋuto logon a tiŋdu nan Ŋuro lo ŋuto i tatua lo! Ködyö a na ’but ko ŋilo ŋuto köju a ko yuŋwe.
25A Yuda lo tiŋdu lepeŋ i tatua lo pije lepeŋ adi, Katodinönit, ŋona a nan lo tiŋdu do i tatua le? A Yesu waddi adi, Do aje tuk.
Nyeŋ na MATAT likaŋ
(Köli Marako 14.22-26; Luka 22.15-20; 1 Korinto 11.23-26)
26A nagon se nyenyesu nu, a Yesu ’dumuŋdye ambata, a ’boroji ’boroja a pipiŋdye pipiŋdya, a tiŋdi ŋutu kanyit kajujumuk, a kulyani adi, Wuji ta, nyesi ta; ŋina a mugun nio. 27a nye ’dumuŋdye koŋo, a nagon nye aje tiŋdu Ŋun tinate nu, a nye tikiŋdye lepeŋat, a kulyani adi, Moji ta kine, ta liŋ; 28#Yuö 24.8; Yer 31.31-34kogwon kine a rima kwe ti tomoret nagon tomor a Ŋun ko ŋutu kanyit, nagon mo ’bukwe kaŋo kogwon kulya ti ŋutu jore i lalaju na toronjin.
29Nan takiŋdya ta adi, nan koti mo ti möju kine pioŋ ti ludweki ti binyo tojo ko ŋilu lor logon nan, mo möji binyo ludukö ko ta i pirit na geleŋ ko Baba i Tumatyan lu.
Yesu a jambu adi Petero mo rerenya nye
(Köli Marako 14.27-31; Luka 22.31-34; Yoane 13.36-38)
30A se yo ’yi koli, a kirut a se lupuŋdye kaŋo, a iti i Mere lo Jeitun. 31#Jak 13.7A kirut Yesu kulyani ko lepeŋat adi, I lo tukwaje ta liŋ mo kukutörö bot kogwon kulya kwe; kogwon a wurö adi, Ŋun mo gwutökin kayukunit kak, a teŋ na yidin mo reki rekin. 32#Mat 28.16Nyena i mukök nagon nan aje toŋiyu i twan nu, a nan mo iti Galilaya kasu ŋerot, a kokwe nagon ta a ko nyuŋ tu nyu. 33A Petero waddi lepeŋ adi, Ma ’di kodyö lepeŋat liŋ kukutörö bot kogwon kulya kunök, ama nan mo ti kukutörö bot kwöŋ.
34A Yesu kulyani ko lepeŋ adi, ’Diri nan takiŋdya do adi, i lo tukwaje, i ŋerot nagon sukuri a ko nyuŋ sira nu, do de rerenya nan daŋin musala adi do a ko den nan. 35a Petero kulyani ko lepeŋ adi, Ma ’di ködyö ko nan tatua ko do i pirit na geleŋ, nan mo ti renya do kwöŋ. A ŋutu kajujumuk liŋ kulyani jojo.
Yesu a momo ’yu Ŋun Getesemane yu
(Köli Marako 14.32-42; Luka 22.39-46)
36Nyena a Yesu iti ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo i pirit na luŋu a Getesemane, a nye kulyani ko se adi, Mönuŋdye ta ni leru, ama nan lu tu yu i kwakwaddu. 37A nye joŋgi Petero se ko ŋwajik ti Jebedayo murek, a nye suluje delya ko dudurwe. 38a nye kulyani ko se adi, Töili liŋ ’be ’beleŋo ko delya, gwe nyona ko tatuja na nan. Mönuŋdye ta ni, ko ti konyen kasu gwe ŋa ko nan i pirit na geleŋ. 39A nye iti ŋerot madaŋ, a nye gubakiŋdye mugun kak rupu, a kwakwaddi adi, A, pon Baba, ko bubulö ti ŋilo kopo lo ŋoŋga wusajine kaŋo köyö; ama ti gwe ti gwon gwoso ’deket nio, ama ti gwe gwoso na ’deggi do na. 40a nye yitwene ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo ni, a ryeji se i doto, a nye pije Petero adi, Ada lolor nagon ta ti bulo möŋdu ko konyen ŋa ko nan i pirit na geleŋ ko saa geleŋ ka ’de? 41Gwe ta ko konyen ŋa, ko kwakwaddi ta kwakwaddu, anyen möriesi böŋö gwon ti pokin kasu ki; töilyet ti ŋutu ’diri ’de ’dikan kwakwaddu ama mugunya a namunyak. 42Köti a nye yitöni i kwakwaddu daŋ tomurek, adi. A pon Baba, ko ŋina ŋoŋga böŋö ti wusaji kaŋo ake ko nan a ŋoŋga, a ti gwe gwoso na ’deggi do na. 43nye koti yitwene yitwe, a ryeji lepeŋat i doto, kogwon konyen kase lulur. 44a nye köti kö ’yi lepeŋat, a iti i kwakwaddu daŋ tomusala, a nye jambi kulyaesi lo geleŋ kilo. 45a kirut nye yitwene ko ŋutu kanyit kajujumuk ni, a pije se adi, Ta nyuŋ dodoto ko yuyukan? Mete ta, diŋit gwe nyona ko ’dur, nagon nan Ŋuro lo ŋuto papaki ko ŋutu katoronyak i könisi. 46Ŋine ta ki, ti yi iti ta; meddi ta, ŋuto lo tiŋdu nan i tatua lo gwe nyona ko ’dur.
Moka na Yesu
(Köli Marako 14.43-50; Luka 22.47-53; Yoane 18.2-11)
47A nagon Yesu nyuŋ kukulya nu, a Yuda lo ’dure logon a lele lo ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo. A lodir lo ŋutu jore parik lo gwon ko baŋdujin se ko turya lobot kulo moruŋdye ko lepeŋ i pirit na geleŋ; kiŋanejin temejik se ko ŋutu temejik ti jur lo sunyuŋdyö lepeŋat.
48Nyena a ŋuto logon tiŋdu lepeŋ i tatua lo aje tiŋdu lepeŋat kweyet adi, Ŋuto logon nan de roman ko lepeŋ ko ’bi ’biyet lo nye ŋilo ŋuto ŋilo; moke ta lepeŋ. 49a Yuda iti ko Yesu yu ’de ’de, a rome adi, Madaŋ koi Katodinönit! a ’biyuŋdye lepeŋ. 50a Yesu waddi lepeŋ adi, Ju liŋ, koŋdi ŋo nagon do a po ni i koŋdya na. A kirut kilo ŋutu poŋdi i morga na Yesu, a joŋgi lepeŋ. 51A i ŋina, a lele lo ŋutu lo gwon ko Yesu i pirit na geleŋ kulo, morgi baŋdu lonyit a ’dutuŋdye kaŋo, a tukuŋdye kaŋo swöt lo ’dupiet lo kijane duma. 52a kirut Yesu kulyani ko lepeŋ adi, Suki baŋdu ilot kanyit i pirit, kogwon ŋutu liŋ logon a ’dumundya baŋdujin kulo mo tatua ko baŋdujin. 53Do yeyeju adi nan ti bulö mo ’yu Baba, a ’de ’de nye de sunyukiŋdye nan teŋon ti malaikajin lwölwöŋ puök wot murek le? 54Ama ko sona, a kulya ti Ŋun na wurö kune mo temakindye ada adi agu ködyö kokona? 55#Luk 19.47; 21.37A i ŋinu diŋit a Yesu pije lodir lo ŋutu adi, Ta po ko baŋdujin ko turya lobot i morga na nan, gwoso nagon nan a karyakanit le? Perok liŋ nan si ’da i Kadi na Ŋun totodiŋdyö, a ta gwe a ko mok nan. 56Ama kine ŋo liŋ a kona anyen temakiŋdya i ŋo na wur nebijin köju kunu. A kirut ŋutu kanyit liŋ kajujumuk kulo kö ’yi lepeŋ, a se wöki wökön.
Yesu i komor na momoret na ŋutu kaliliyak lokukwön
(Köti Marako 14.53-65; Luka 22.54-55, 63-71; Yoane 18.12-14, 19-24)
57Nyena a ŋutu lo morga Yesu kulo nyömöddi lepeŋ ko Kayapa medelogon a kijane duma, i pirit nagon katodinök ti Saresi ti Mose se ko temejik aje momorakiŋdya kata nu.
58Ama a Petero kepoddi lepeŋ wörö pajo, tojo ko kijane duma i ’baŋ, a lupöni lukata. a nye si ’dani ko köliŋönök i pirit na geleŋ i meddya na ’dutet na kulya. 59a kiŋanejin temejik se ko momoret liŋ na ŋutu temejik möŋi galuŋdya ŋo na ŋöki ’e Yesu anyentatatua, 60ama a se tine ryö, ma ’di ködyö katökorok ’burönök jore a po. A i ’dutet, a kulye murek lo poŋdi,
61 #
Yoa 2.19
a kulyani adi, Lo ŋuto a kulya adi, Nan bubulö dukakiŋdya Kadi na Ŋun kak, a i perok musala a nan mo nyöggi ’duggö. 62a kijane duma ŋine ki, a pije Yesu adi, Do ti waddu nene ŋo? Ŋo a nyo nagon kulo ŋutu ŋökiŋdye do? 63Ama a Yesu yiŋani taliŋ. Köti a kijane duma kulyani ko lepeŋ adi, Nan tiŋdu do i milyeju i ’diŋdya na Ŋun lo gwon jörun lo adi, tuköki yi ko do a Masia Ŋuro lo Ŋun. 64#Dan 7.13A yesu waddi lepeŋ adi, Do aje tuk. Ama nan takiŋdya ta adi, Suluja i na diŋit tojo ko ŋerot, ta mo memet nan Ŋuro lo ŋuto sisi ’da i könin lutaten lo Loriŋit, po i ’dikolo ti ki. 65#Lew 24.16A kirut kijane duma kekereŋdi boŋgwat kanyit kune, a kulyani adi, Lepeŋ aje lauŋdya Ŋun. Nyo yi ’dek kulye ŋutu logon tökoŋu kulya ti lepeŋ? Ta soŋinana aje yiŋ lepeŋ i lauŋdya na Ŋun. 66Ta ŋona yeyeju ada? A se waddi adi, Lepeŋ jujukin i tatua. 67#Yis 50.6Nyena a se yakakiŋdye kamulak ko lepeŋ i komor, a jojoköji lepeŋ, a kulye nanaŋaji lepeŋ, 68kulya adi, Do Masia, kiki yi koi! Ŋa lo gwuddyö do?
Petero a renya adi nye a ko den Yesu
(Köti Marako 14.66-72; Luka 22.56-62; Yoane 18.15-18, 25-27)
69Nyena a Petero si ’dani kaŋo i lukata na ’baŋ, a nene köliŋönit ’diet poŋdi ko lepeŋ. ni, a kulyani adi, Do köti gwon ko Yesu ŋuto lo Galilaya.
70Ama a Petero renyani renya kase i komor liŋ adi, Nan ti den ko do jambu nyo. 71A nye iti i kötumit, a nene ŋuro meddi lepeŋ, a takiŋdye ŋutu lo gwo ’dan nyona kulo adi, ŋilo ŋuto gwon ko Yesu lo Najareta. 72Köti a nye renyani renya, a milyeji milyeju adi, ’Diri ’diri nan a ko den ŋilo ŋuto. 73A i mukök na diŋit a na ’dit, a ŋutu lo gwo ’dan nyona kulo lo poŋdi, a kulyani ko Petero adi, ’Diri do köti a lele lose, kogwon jamesi kulök lo kwekiŋdya.
74A kirut nye suluje milyeju ko mugun adi, ’Diri ’diri ti Ŋun konakiŋdye nan nene po ko nan jambu ’burönö; nan ti den lo ŋuto. A ’de ’de a sukuri lo sirani.
75A Petero iŋge yeyeoro kulya na jam Yesu kune adi, A kokwe nagon sukuri a ko nyuŋ sira nu, do de rerenya nan daŋin musala adi do a ko den nan. A Petero lupöni kaŋo, a gwine gwien parik.
Currently Selected:
Matayo 26: BBE
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Matayo 26
26
Ŋutu ga ’yu tatuja Yesu
(Köti Marako 14.1-2; Luka 22.1-2; Yoane 11.45-53)
1A Yesu ko tutuŋge jambu kilo kulyaesi liŋ, a nye kulyani ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo adi, 2#Yuö 12.1-27Ta a den adi i mukök na perok murek ŋesaka mo gwon kata, a nan ŋuro lo ŋuto mo pakine ko merok i konisi anyen ’bikiki i ködini na görö.
3A i ŋinu diŋit a koanejin temejik se ko temejik ti jur momoruŋdye ko koane duma i ’baŋ. logon a Kayapa.
4A se ga ’yi kiko logon se morgi Yesu a lwön anyen tatuja lepeŋ. 5Kogwon se a kulya adi, Ti yi gwe ti mok lepeŋ i diŋit na rorwe, an ŋutu pikin i woŋon.
Nene ŋuto a we ’ya Yesu Betania yu
(Köti Marako 14.3-9; Yoane 12.1-8)
6Nyena na gwoŋdi Yesu Betania i kadi na Simona logon a moka rimajin lo, 7#Luk 7.37, 38a nene ŋuto poŋdi ko lepeŋ. ni joŋdya lupunit logon a ŋurupit lo lupu a alabasata. Ŋilo lupunit a jore ko welet na mon ’bura nagon gwörö go. A ŋina ŋuto ’bukökiŋdye ŋina welet ko Yesu i kwe, na gwoŋdi nye i nyesu nu. 8Ama a na meddi ŋutu kajujumuk kine kulya nu, a se wore woran, a se pije adi, Nyo ŋina welet körö sona?
9Kogwon ŋina welet ködyö gwöröji ko gurut jore, a kine gurut ködyö kokorakine lomerika. 10a Yesu iŋge den kine kulya, a pije se adi, Nyo ta yöyöŋgu na ŋuto? Nye aje konakin nan ŋo na ’but parik. 11#Nyö 15.11Kogwon ta ŋupi si ’da ko ŋutu lomerika, ama nan mo ti si ’da ko ta ŋupi. 12Kogwon na ’bukökiŋdye nye na welet köyö i mugun na, nye koŋdya sona anyen tetenakiŋdya mugun nio i nuka. 13’Diri nan takiŋdya ta adi, i piritön liŋ ti kak ’bukuluŋ nagon lo Loŋe Lo ’but a tokuöji kata kunu, po nagon ŋina ŋuto aje kon na mo jajama, anyen yeyeori lepeŋ.
Yuda a ruggö tiŋdu Yesu i tatua
(Köti Marako 14.10-11; Luka 22.3-6)
14A kirut lele lo ŋutu kajujumuk puök wot murek lo lupu a Yuda Isikariota lo iti ko kiŋanejin temejik yu, 15#Jak 11.12a pije adi, Ta de tiŋdu nan nyo ko nan a tikin Yesu kasu i könisi? A se temakiŋdye lepeŋ. pödöjin merya musala. 16Suluja i ŋinu diŋit a nye ga ’yi diŋit na ’but nagon wukiŋdye Yesu i tatua.
Yesu se ko kajujumuk kanyit a nyesu Pasaka
(Köti Marako 14.12-21; Luka 22.7-14, 21-23; Yoane 13.21-30)
17A i lor suluet lo rorwe lo Ambata nagon ’bak Kape, a ŋutu kajujumuk kulo poŋdi ko Yesu ni, a pije adi, Do ’dek yi tetenakiŋdya do po liŋ ajo ya anyen do böŋö nyesu rorwe lo Pasaka? 18a nye waddi se adi, Iti ta köji i lele ŋuto, ko taki ta lepeŋ. adi, Katodinönit lo kulya adi, Diŋit nio gwe nyona. Nan se ko ŋutu kwe kajujumuk de nyesu rorwe lo Pasaka konut kadi. 19a ŋutu kajujumuk kulo iŋge koŋdya gwoso na takiŋdye Yesu se nu, a se teteŋdi kinyo lo Pasaka.
20A nagon kak gwe a sömukö nu, a nye si ’dakine i nyesu ko ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo i pirit na geleŋ. 21a na gwoŋdi se i nyesu nu, a nye kulyani adi, ’Diri nan takiŋdya ta adi, lele losu mo titikin nan i tatua. 22A se delyani delya parik, a se liŋ geleŋ geleŋ suluje pipija lepeŋ adi, MATAT, ŋona a nan lo tiŋdu do i tatua le? 23#Sau 41.9A nye waddi adi, Ŋuto lo nye ’ya ko nan i kalaba lo, nye mo lo tiŋdu nan i tatua. 24lye, nan Ŋuro lo ŋuto tutu i na kak gwoso na wuröri kulya kwe nu, ama gwon a delya i ŋuto logon a tiŋdu nan Ŋuro lo ŋuto i tatua lo! Ködyö a na ’but ko ŋilo ŋuto köju a ko yuŋwe.
25A Yuda lo tiŋdu lepeŋ i tatua lo pije lepeŋ adi, Katodinönit, ŋona a nan lo tiŋdu do i tatua le? A Yesu waddi adi, Do aje tuk.
Nyeŋ na MATAT likaŋ
(Köli Marako 14.22-26; Luka 22.15-20; 1 Korinto 11.23-26)
26A nagon se nyenyesu nu, a Yesu ’dumuŋdye ambata, a ’boroji ’boroja a pipiŋdye pipiŋdya, a tiŋdi ŋutu kanyit kajujumuk, a kulyani adi, Wuji ta, nyesi ta; ŋina a mugun nio. 27a nye ’dumuŋdye koŋo, a nagon nye aje tiŋdu Ŋun tinate nu, a nye tikiŋdye lepeŋat, a kulyani adi, Moji ta kine, ta liŋ; 28#Yuö 24.8; Yer 31.31-34kogwon kine a rima kwe ti tomoret nagon tomor a Ŋun ko ŋutu kanyit, nagon mo ’bukwe kaŋo kogwon kulya ti ŋutu jore i lalaju na toronjin.
29Nan takiŋdya ta adi, nan koti mo ti möju kine pioŋ ti ludweki ti binyo tojo ko ŋilu lor logon nan, mo möji binyo ludukö ko ta i pirit na geleŋ ko Baba i Tumatyan lu.
Yesu a jambu adi Petero mo rerenya nye
(Köli Marako 14.27-31; Luka 22.31-34; Yoane 13.36-38)
30A se yo ’yi koli, a kirut a se lupuŋdye kaŋo, a iti i Mere lo Jeitun. 31#Jak 13.7A kirut Yesu kulyani ko lepeŋat adi, I lo tukwaje ta liŋ mo kukutörö bot kogwon kulya kwe; kogwon a wurö adi, Ŋun mo gwutökin kayukunit kak, a teŋ na yidin mo reki rekin. 32#Mat 28.16Nyena i mukök nagon nan aje toŋiyu i twan nu, a nan mo iti Galilaya kasu ŋerot, a kokwe nagon ta a ko nyuŋ tu nyu. 33A Petero waddi lepeŋ adi, Ma ’di kodyö lepeŋat liŋ kukutörö bot kogwon kulya kunök, ama nan mo ti kukutörö bot kwöŋ.
34A Yesu kulyani ko lepeŋ adi, ’Diri nan takiŋdya do adi, i lo tukwaje, i ŋerot nagon sukuri a ko nyuŋ sira nu, do de rerenya nan daŋin musala adi do a ko den nan. 35a Petero kulyani ko lepeŋ adi, Ma ’di ködyö ko nan tatua ko do i pirit na geleŋ, nan mo ti renya do kwöŋ. A ŋutu kajujumuk liŋ kulyani jojo.
Yesu a momo ’yu Ŋun Getesemane yu
(Köli Marako 14.32-42; Luka 22.39-46)
36Nyena a Yesu iti ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo i pirit na luŋu a Getesemane, a nye kulyani ko se adi, Mönuŋdye ta ni leru, ama nan lu tu yu i kwakwaddu. 37A nye joŋgi Petero se ko ŋwajik ti Jebedayo murek, a nye suluje delya ko dudurwe. 38a nye kulyani ko se adi, Töili liŋ ’be ’beleŋo ko delya, gwe nyona ko tatuja na nan. Mönuŋdye ta ni, ko ti konyen kasu gwe ŋa ko nan i pirit na geleŋ. 39A nye iti ŋerot madaŋ, a nye gubakiŋdye mugun kak rupu, a kwakwaddi adi, A, pon Baba, ko bubulö ti ŋilo kopo lo ŋoŋga wusajine kaŋo köyö; ama ti gwe ti gwon gwoso ’deket nio, ama ti gwe gwoso na ’deggi do na. 40a nye yitwene ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo ni, a ryeji se i doto, a nye pije Petero adi, Ada lolor nagon ta ti bulo möŋdu ko konyen ŋa ko nan i pirit na geleŋ ko saa geleŋ ka ’de? 41Gwe ta ko konyen ŋa, ko kwakwaddi ta kwakwaddu, anyen möriesi böŋö gwon ti pokin kasu ki; töilyet ti ŋutu ’diri ’de ’dikan kwakwaddu ama mugunya a namunyak. 42Köti a nye yitöni i kwakwaddu daŋ tomurek, adi. A pon Baba, ko ŋina ŋoŋga böŋö ti wusaji kaŋo ake ko nan a ŋoŋga, a ti gwe gwoso na ’deggi do na. 43nye koti yitwene yitwe, a ryeji lepeŋat i doto, kogwon konyen kase lulur. 44a nye köti kö ’yi lepeŋat, a iti i kwakwaddu daŋ tomusala, a nye jambi kulyaesi lo geleŋ kilo. 45a kirut nye yitwene ko ŋutu kanyit kajujumuk ni, a pije se adi, Ta nyuŋ dodoto ko yuyukan? Mete ta, diŋit gwe nyona ko ’dur, nagon nan Ŋuro lo ŋuto papaki ko ŋutu katoronyak i könisi. 46Ŋine ta ki, ti yi iti ta; meddi ta, ŋuto lo tiŋdu nan i tatua lo gwe nyona ko ’dur.
Moka na Yesu
(Köli Marako 14.43-50; Luka 22.47-53; Yoane 18.2-11)
47A nagon Yesu nyuŋ kukulya nu, a Yuda lo ’dure logon a lele lo ŋutu kanyit kajujumuk puök wot murek kulo. A lodir lo ŋutu jore parik lo gwon ko baŋdujin se ko turya lobot kulo moruŋdye ko lepeŋ i pirit na geleŋ; kiŋanejin temejik se ko ŋutu temejik ti jur lo sunyuŋdyö lepeŋat.
48Nyena a ŋuto logon tiŋdu lepeŋ i tatua lo aje tiŋdu lepeŋat kweyet adi, Ŋuto logon nan de roman ko lepeŋ ko ’bi ’biyet lo nye ŋilo ŋuto ŋilo; moke ta lepeŋ. 49a Yuda iti ko Yesu yu ’de ’de, a rome adi, Madaŋ koi Katodinönit! a ’biyuŋdye lepeŋ. 50a Yesu waddi lepeŋ adi, Ju liŋ, koŋdi ŋo nagon do a po ni i koŋdya na. A kirut kilo ŋutu poŋdi i morga na Yesu, a joŋgi lepeŋ. 51A i ŋina, a lele lo ŋutu lo gwon ko Yesu i pirit na geleŋ kulo, morgi baŋdu lonyit a ’dutuŋdye kaŋo, a tukuŋdye kaŋo swöt lo ’dupiet lo kijane duma. 52a kirut Yesu kulyani ko lepeŋ adi, Suki baŋdu ilot kanyit i pirit, kogwon ŋutu liŋ logon a ’dumundya baŋdujin kulo mo tatua ko baŋdujin. 53Do yeyeju adi nan ti bulö mo ’yu Baba, a ’de ’de nye de sunyukiŋdye nan teŋon ti malaikajin lwölwöŋ puök wot murek le? 54Ama ko sona, a kulya ti Ŋun na wurö kune mo temakindye ada adi agu ködyö kokona? 55#Luk 19.47; 21.37A i ŋinu diŋit a Yesu pije lodir lo ŋutu adi, Ta po ko baŋdujin ko turya lobot i morga na nan, gwoso nagon nan a karyakanit le? Perok liŋ nan si ’da i Kadi na Ŋun totodiŋdyö, a ta gwe a ko mok nan. 56Ama kine ŋo liŋ a kona anyen temakiŋdya i ŋo na wur nebijin köju kunu. A kirut ŋutu kanyit liŋ kajujumuk kulo kö ’yi lepeŋ, a se wöki wökön.
Yesu i komor na momoret na ŋutu kaliliyak lokukwön
(Köti Marako 14.53-65; Luka 22.54-55, 63-71; Yoane 18.12-14, 19-24)
57Nyena a ŋutu lo morga Yesu kulo nyömöddi lepeŋ ko Kayapa medelogon a kijane duma, i pirit nagon katodinök ti Saresi ti Mose se ko temejik aje momorakiŋdya kata nu.
58Ama a Petero kepoddi lepeŋ wörö pajo, tojo ko kijane duma i ’baŋ, a lupöni lukata. a nye si ’dani ko köliŋönök i pirit na geleŋ i meddya na ’dutet na kulya. 59a kiŋanejin temejik se ko momoret liŋ na ŋutu temejik möŋi galuŋdya ŋo na ŋöki ’e Yesu anyentatatua, 60ama a se tine ryö, ma ’di ködyö katökorok ’burönök jore a po. A i ’dutet, a kulye murek lo poŋdi,
61 #
Yoa 2.19
a kulyani adi, Lo ŋuto a kulya adi, Nan bubulö dukakiŋdya Kadi na Ŋun kak, a i perok musala a nan mo nyöggi ’duggö. 62a kijane duma ŋine ki, a pije Yesu adi, Do ti waddu nene ŋo? Ŋo a nyo nagon kulo ŋutu ŋökiŋdye do? 63Ama a Yesu yiŋani taliŋ. Köti a kijane duma kulyani ko lepeŋ adi, Nan tiŋdu do i milyeju i ’diŋdya na Ŋun lo gwon jörun lo adi, tuköki yi ko do a Masia Ŋuro lo Ŋun. 64#Dan 7.13A yesu waddi lepeŋ adi, Do aje tuk. Ama nan takiŋdya ta adi, Suluja i na diŋit tojo ko ŋerot, ta mo memet nan Ŋuro lo ŋuto sisi ’da i könin lutaten lo Loriŋit, po i ’dikolo ti ki. 65#Lew 24.16A kirut kijane duma kekereŋdi boŋgwat kanyit kune, a kulyani adi, Lepeŋ aje lauŋdya Ŋun. Nyo yi ’dek kulye ŋutu logon tökoŋu kulya ti lepeŋ? Ta soŋinana aje yiŋ lepeŋ i lauŋdya na Ŋun. 66Ta ŋona yeyeju ada? A se waddi adi, Lepeŋ jujukin i tatua. 67#Yis 50.6Nyena a se yakakiŋdye kamulak ko lepeŋ i komor, a jojoköji lepeŋ, a kulye nanaŋaji lepeŋ, 68kulya adi, Do Masia, kiki yi koi! Ŋa lo gwuddyö do?
Petero a renya adi nye a ko den Yesu
(Köti Marako 14.66-72; Luka 22.56-62; Yoane 18.15-18, 25-27)
69Nyena a Petero si ’dani kaŋo i lukata na ’baŋ, a nene köliŋönit ’diet poŋdi ko lepeŋ. ni, a kulyani adi, Do köti gwon ko Yesu ŋuto lo Galilaya.
70Ama a Petero renyani renya kase i komor liŋ adi, Nan ti den ko do jambu nyo. 71A nye iti i kötumit, a nene ŋuro meddi lepeŋ, a takiŋdye ŋutu lo gwo ’dan nyona kulo adi, ŋilo ŋuto gwon ko Yesu lo Najareta. 72Köti a nye renyani renya, a milyeji milyeju adi, ’Diri ’diri nan a ko den ŋilo ŋuto. 73A i mukök na diŋit a na ’dit, a ŋutu lo gwo ’dan nyona kulo lo poŋdi, a kulyani ko Petero adi, ’Diri do köti a lele lose, kogwon jamesi kulök lo kwekiŋdya.
74A kirut nye suluje milyeju ko mugun adi, ’Diri ’diri ti Ŋun konakiŋdye nan nene po ko nan jambu ’burönö; nan ti den lo ŋuto. A ’de ’de a sukuri lo sirani.
75A Petero iŋge yeyeoro kulya na jam Yesu kune adi, A kokwe nagon sukuri a ko nyuŋ sira nu, do de rerenya nan daŋin musala adi do a ko den nan. A Petero lupöni kaŋo, a gwine gwien parik.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.