Matayo 22
22
Lilim lo budu yemet
1A Yesu köti jambi ko lepeŋat i lilimön adi, 2Tumatyan na Ki gwon gwoso mor logon konakiŋdya ŋuro lonyit budu yemet. 3A nye soŋdi kölipönök kanyit i luŋgu na ŋutu logon a luŋu kulo, ama a se tine ’bön po.
4Köti a nye soŋdi kulye kölipönök, a kulyani adi, Taki ta ŋutu lo luŋwe kulu adi, Mete ta, nan aje teteŋdya kinyo liŋ ajo, dwönin kwe se ko kaja kwe lopir aje ’duŋö, ŋo liŋ gwe ajo. Po ta i budu yemet. 5Ama a lepeŋat yiŋe kine kulya a ŋo kana, a iti tu, lele tu kanyit i melesen, a lele iti kanyit i kita. 6A kulye momorgi kölipönök kanyit kulo, a konakiŋdye se arabat, a tatuje se.
7A mowore woran parik; a nye soŋdi kamörök kanyit jore, a tatuje kilu katatuak, a ’yuŋe köji nase. 8A kirut lepeŋ kulyani ko kölipönök kanyit adi, Budu yemet aje tetena, ama ŋutu lo luŋwe kulo ti jukin kogwon se a lorok.
9Nyenagon iti ta i keresi ti kikolin ko luŋu ta ŋutu liŋ logon ta a ryö anyen po i budu. 10A kirut kulu kölipönök iti i kikolin a momori ŋutu liŋ logon se a ryö kulu, lo ’but ko lorok; a kadi na budu iŋge jore ko kömu.
11Ama a mor ko lupöni kadi i meddya na kömu, a nye meddi lele ŋuto logon a ko jupukiŋdya boŋgo na budu yemet. 12A nye pije lepeŋ. adi, Ju liŋ, do lupe ni ada ’bak boŋgo na budu yemet? A nye yiŋani talip. 13#Mat 8.12; 25.30; Luk 13.28Nyena a mor kulyani ko kölipönök adi, Toŋi ta lepeŋ. i könisi ko i mokosi, gubara ta lepeŋ. kapo i mudwe. A ŋutu mo gwine gwien a mo pije kala nyu. 14Kogwon ŋutu jore a luŋwe, ama ku ’dik lo wulwe.
Parusijin a pija Yesu i kulya ti ropa na usur
(Köti Marako 12.13-17; Luka 20.20-26)
15A Parusijin iti tu, a galuŋdye kapo kiko logon se lorgi Yesu i jamesi kanyit. 16A se soŋdi ŋutu kase kajujumuk ko lepeŋ. yu i pirit na geleŋ ko ŋutu lo juŋdyö Erode kulo, a kulyani adi, Katodinönit, yi a den adi do a ŋuto lo to ’diri, a todiŋdye kiko lo Ŋun ko to ’diri, a tine kujönö lele ŋuto, kogwon do ti yeyeju todumalan na ŋutu. 17Nyena do yeyeju ada? Taki yi. Saret ŋona a ruk adi Kaisar bubulö ropaki usur, kode ti bulö ropaki? 18Ama Yesu a den dumba nase, a nye pije adi, Ta kamumulukak, nyo ta möŋu nan? 19Kweki ta nan gurusutöt n ’a usur. A se jakiŋdye lepeŋ gurusutöt, 20a Yesu pije se adi, pöjinöti se ko kilo wuresi a ti pa? 21A se waddi adi, A ti Kaisar. A nye kulyani ko se adi, Nyena ropaki ta Kaisar po nagon a ti Kaisar, köti ropaki ta ŋun po nagon a ti Ŋun. 22a na yiŋge se kine kulya nu, a se söŋi söŋu, a se kö ’yi lepeŋ a iti tu.
Yesu a piya i kulya ti ŋien i twan
(Köti Marako 12.18-27; Luka 20.27-40)
23 #
Kon 23.8
A i pilu lor lo geleŋ lu, a kulye Sadokejin poŋdi ko Yesu ni. (Kilo ŋutu jambu adi ŋutu ti bulö pien i twan.) A se pije lepeŋ adi, 24#Nyö 25.5Katodinönit, Mose a kulya adi, ko ŋuto logon ’bak ŋwajik a twan, a luŋaser lonyit ködyö ruddye karu ’be na anyen yuŋwekiŋdyö luŋaser lonyit ŋwajik. 25Nyenagon luŋasirik buryo köju kata kayaŋ kiden. A kayu lo iŋge yemba nakwan, a ŋilo ŋuto twane twan ’bak ŋwajik, a kölökiŋdye nakwan nanyit ko luŋaser i könin. 26Nyena a loponi gwe sona, a tomusala köti gwe sona tojo ko toburyo lo. 27A i ’dutet na se liŋ a ŋina ŋuto köti iŋge twan. 28Nyena i topiyu na ŋutu lo twatwa a ŋina ŋuto mo gwe a nakwan na lon lo kilo ŋutu liŋ buryo? Kogwon se liŋ aje ’debba lepeŋ.
29A Yesu waddi lepeŋat adi, Ta a lyaŋan kogwon ta a ko den kulya ti Ŋun na wurö kune ma ’di riŋit nanyit.
30Kogwon i topiyu na ŋutu lo twatwa, a se tine yemba, kode yema, ama a se gwe gwoso malaikajin ki yu. 31Nyena i kulya ti topiyu na ŋutu lo twatwa, ta kwöŋ a ko keŋdya po nagon Ŋun a takin ta kune le? Adi, 32#Yuö 3.6Nan a Ŋun lo Abarayama, ko a Ŋun lo Yisaka, ko a Ŋun lo Yakobo. Lepeŋ ti gwon a Ŋun lo ŋutu lo twatwa, ama a Ŋun lo ŋutu lo gwon jörun. 33a na yiŋge lodir lo ŋutu kine kulya nu, a se söŋi söŋu ko todiŋdyö nanyit.
Saret logon a duma lwölwöŋgu
(Köti Marako 12.28-34)
34A Parusijin ko yiŋge adi Yesu aje te Sadokejin a gwe taliŋ nu, a se momor ji i pirit na geleŋ. 35A lele lose logon a bodo lo Saresi ti Mose pije lepeŋ ko piyet, möŋu lepeŋ adi, 36Katodinönit, lon saret logon a duma i saresi? 37#Nyö 6.5A nye waddi lepeŋ. adi, Do ködyö nyanyar MATAT Ŋun ilot ko töili ilot liŋ, ko ködudwö inot liŋ, ko yeyeesi kunök liŋ. 38Ŋilo a saret duma ko a togeleŋ.
39 #
Lew 19.18
Tomurek malo gwoso lepeŋ., adi, Do ködyö nyanyar marate ilot gwoso mugun inot. 40#Luk 10.25-28Saresi liŋ ti Mose se ko po na wur nebijin kune gwi ’dikin i kulo saresi murek.
Yesu a pija i kulya ti Masia
(Köti Marako 12.35-37; Luka 20.41-44)
41A na momoruŋdye Parusijin i pirit na geleŋ nu, a Yesu pije se adi, 42Ta yeyeju nyo i kulya ti Masia, lepeŋ a ŋuro liŋ a? A se waddi adi, Lepeŋ a ŋuro lo Dawidi. 43a nye pije se adi, Nyo nagon Dawidi a kulya ko riŋit na Mulökötyo Loke a luŋgi lepeŋ a MATAT? Adi,
44 #
Sau 110.1
MATAT Ŋun a kulya ko MATAT liŋ adi,
Si ’dakine köyö i könin lutaten, tojö ko nan a tin do i ryokakiŋdya na merok kulök kak.
45A ko Dawidi luŋgu Masia a MATAT lonyit, a Masia gwe a ŋuro lonyit ada?
46A ŋuto gwe ’bayin logon bubulö waddu lepeŋ ko lele kulyaet; suluja i ŋilu lor tojo ko ŋerot a lele ŋuto gwe ’bayin logon pija lepeŋ ko nene piyet kogwon se kukujönö.
Currently Selected:
Matayo 22: BBE
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Matayo 22
22
Lilim lo budu yemet
1A Yesu köti jambi ko lepeŋat i lilimön adi, 2Tumatyan na Ki gwon gwoso mor logon konakiŋdya ŋuro lonyit budu yemet. 3A nye soŋdi kölipönök kanyit i luŋgu na ŋutu logon a luŋu kulo, ama a se tine ’bön po.
4Köti a nye soŋdi kulye kölipönök, a kulyani adi, Taki ta ŋutu lo luŋwe kulu adi, Mete ta, nan aje teteŋdya kinyo liŋ ajo, dwönin kwe se ko kaja kwe lopir aje ’duŋö, ŋo liŋ gwe ajo. Po ta i budu yemet. 5Ama a lepeŋat yiŋe kine kulya a ŋo kana, a iti tu, lele tu kanyit i melesen, a lele iti kanyit i kita. 6A kulye momorgi kölipönök kanyit kulo, a konakiŋdye se arabat, a tatuje se.
7A mowore woran parik; a nye soŋdi kamörök kanyit jore, a tatuje kilu katatuak, a ’yuŋe köji nase. 8A kirut lepeŋ kulyani ko kölipönök kanyit adi, Budu yemet aje tetena, ama ŋutu lo luŋwe kulo ti jukin kogwon se a lorok.
9Nyenagon iti ta i keresi ti kikolin ko luŋu ta ŋutu liŋ logon ta a ryö anyen po i budu. 10A kirut kulu kölipönök iti i kikolin a momori ŋutu liŋ logon se a ryö kulu, lo ’but ko lorok; a kadi na budu iŋge jore ko kömu.
11Ama a mor ko lupöni kadi i meddya na kömu, a nye meddi lele ŋuto logon a ko jupukiŋdya boŋgo na budu yemet. 12A nye pije lepeŋ. adi, Ju liŋ, do lupe ni ada ’bak boŋgo na budu yemet? A nye yiŋani talip. 13#Mat 8.12; 25.30; Luk 13.28Nyena a mor kulyani ko kölipönök adi, Toŋi ta lepeŋ. i könisi ko i mokosi, gubara ta lepeŋ. kapo i mudwe. A ŋutu mo gwine gwien a mo pije kala nyu. 14Kogwon ŋutu jore a luŋwe, ama ku ’dik lo wulwe.
Parusijin a pija Yesu i kulya ti ropa na usur
(Köti Marako 12.13-17; Luka 20.20-26)
15A Parusijin iti tu, a galuŋdye kapo kiko logon se lorgi Yesu i jamesi kanyit. 16A se soŋdi ŋutu kase kajujumuk ko lepeŋ. yu i pirit na geleŋ ko ŋutu lo juŋdyö Erode kulo, a kulyani adi, Katodinönit, yi a den adi do a ŋuto lo to ’diri, a todiŋdye kiko lo Ŋun ko to ’diri, a tine kujönö lele ŋuto, kogwon do ti yeyeju todumalan na ŋutu. 17Nyena do yeyeju ada? Taki yi. Saret ŋona a ruk adi Kaisar bubulö ropaki usur, kode ti bulö ropaki? 18Ama Yesu a den dumba nase, a nye pije adi, Ta kamumulukak, nyo ta möŋu nan? 19Kweki ta nan gurusutöt n ’a usur. A se jakiŋdye lepeŋ gurusutöt, 20a Yesu pije se adi, pöjinöti se ko kilo wuresi a ti pa? 21A se waddi adi, A ti Kaisar. A nye kulyani ko se adi, Nyena ropaki ta Kaisar po nagon a ti Kaisar, köti ropaki ta ŋun po nagon a ti Ŋun. 22a na yiŋge se kine kulya nu, a se söŋi söŋu, a se kö ’yi lepeŋ a iti tu.
Yesu a piya i kulya ti ŋien i twan
(Köti Marako 12.18-27; Luka 20.27-40)
23 #
Kon 23.8
A i pilu lor lo geleŋ lu, a kulye Sadokejin poŋdi ko Yesu ni. (Kilo ŋutu jambu adi ŋutu ti bulö pien i twan.) A se pije lepeŋ adi, 24#Nyö 25.5Katodinönit, Mose a kulya adi, ko ŋuto logon ’bak ŋwajik a twan, a luŋaser lonyit ködyö ruddye karu ’be na anyen yuŋwekiŋdyö luŋaser lonyit ŋwajik. 25Nyenagon luŋasirik buryo köju kata kayaŋ kiden. A kayu lo iŋge yemba nakwan, a ŋilo ŋuto twane twan ’bak ŋwajik, a kölökiŋdye nakwan nanyit ko luŋaser i könin. 26Nyena a loponi gwe sona, a tomusala köti gwe sona tojo ko toburyo lo. 27A i ’dutet na se liŋ a ŋina ŋuto köti iŋge twan. 28Nyena i topiyu na ŋutu lo twatwa a ŋina ŋuto mo gwe a nakwan na lon lo kilo ŋutu liŋ buryo? Kogwon se liŋ aje ’debba lepeŋ.
29A Yesu waddi lepeŋat adi, Ta a lyaŋan kogwon ta a ko den kulya ti Ŋun na wurö kune ma ’di riŋit nanyit.
30Kogwon i topiyu na ŋutu lo twatwa, a se tine yemba, kode yema, ama a se gwe gwoso malaikajin ki yu. 31Nyena i kulya ti topiyu na ŋutu lo twatwa, ta kwöŋ a ko keŋdya po nagon Ŋun a takin ta kune le? Adi, 32#Yuö 3.6Nan a Ŋun lo Abarayama, ko a Ŋun lo Yisaka, ko a Ŋun lo Yakobo. Lepeŋ ti gwon a Ŋun lo ŋutu lo twatwa, ama a Ŋun lo ŋutu lo gwon jörun. 33a na yiŋge lodir lo ŋutu kine kulya nu, a se söŋi söŋu ko todiŋdyö nanyit.
Saret logon a duma lwölwöŋgu
(Köti Marako 12.28-34)
34A Parusijin ko yiŋge adi Yesu aje te Sadokejin a gwe taliŋ nu, a se momor ji i pirit na geleŋ. 35A lele lose logon a bodo lo Saresi ti Mose pije lepeŋ ko piyet, möŋu lepeŋ adi, 36Katodinönit, lon saret logon a duma i saresi? 37#Nyö 6.5A nye waddi lepeŋ. adi, Do ködyö nyanyar MATAT Ŋun ilot ko töili ilot liŋ, ko ködudwö inot liŋ, ko yeyeesi kunök liŋ. 38Ŋilo a saret duma ko a togeleŋ.
39 #
Lew 19.18
Tomurek malo gwoso lepeŋ., adi, Do ködyö nyanyar marate ilot gwoso mugun inot. 40#Luk 10.25-28Saresi liŋ ti Mose se ko po na wur nebijin kune gwi ’dikin i kulo saresi murek.
Yesu a pija i kulya ti Masia
(Köti Marako 12.35-37; Luka 20.41-44)
41A na momoruŋdye Parusijin i pirit na geleŋ nu, a Yesu pije se adi, 42Ta yeyeju nyo i kulya ti Masia, lepeŋ a ŋuro liŋ a? A se waddi adi, Lepeŋ a ŋuro lo Dawidi. 43a nye pije se adi, Nyo nagon Dawidi a kulya ko riŋit na Mulökötyo Loke a luŋgi lepeŋ a MATAT? Adi,
44 #
Sau 110.1
MATAT Ŋun a kulya ko MATAT liŋ adi,
Si ’dakine köyö i könin lutaten, tojö ko nan a tin do i ryokakiŋdya na merok kulök kak.
45A ko Dawidi luŋgu Masia a MATAT lonyit, a Masia gwe a ŋuro lonyit ada?
46A ŋuto gwe ’bayin logon bubulö waddu lepeŋ ko lele kulyaet; suluja i ŋilu lor tojo ko ŋerot a lele ŋuto gwe ’bayin logon pija lepeŋ ko nene piyet kogwon se kukujönö.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.