YouVersion Logo
Search Icon

Lucas 22

22
Judío itenondewa reta uyemboemboe uyukaka waerä Jesús
(Mateo 26.1-5,14-16; Marcos 14.1-2,10-11; Juan 11.45-53)
1Koiño ma iko uwäe waerä pascua ara jare uyembɨpɨ waerä yemɨmandúa mbɨyape levadura mbae pewa jei chupe reta wae. 2Jare sacerdote itenondewa reta jare Moisés uikuatía wae re oporomboe wae reta ueka yureko kërái ipuere waerä uyukaka Jesús. Erëi jae reta uipota’ä uyapo opaete wae jowake, echa’ä ukɨye reta opaete tëta wasu pe ñonoï wae reta wi. Echa’ä aramoi ipuere uyembopochɨ reta ikotɨ uipɨsɨ reta yawe Jesús.
3Jayawe Satanás uike Judas Iscariote ipɨa pe. Judas ko jae Jesús doce jemimboe reta wi pëti wae. 4Jayawe Judas oë wɨari oo sacerdote itenondewa reta ñonoï wae pe. Jare joko pe ñonoï wi sɨndaro tupao wasu iyandarekoa reta. Judas uipota uyemɨngeta jae reta ndiwe uikuaa waerä kërái rupi ipuere omborɨ uipɨsɨ reta waerä Jesús. 5Kua Judas jei wae umbɨyerowia reta. Jare upɨta reta umee waerä korepoti Judas pe jae omborɨ reta waerä. 6Kua ikawi Judas pe. Jayawe umbɨpɨ ueka kërái ipuere waerä umee wɨari chupe reta Jesús.
Jesús jou tembiu pascua pewa
(Mateo 26.17-30; Marcos 14.12-26; Juan 13.21-30)
7Jayawe uwäe ara tenondewa yemɨmandúa mbɨyape levadura mbae pewa jei chupe reta wae. Jare jokua ara judío reta uyukañoi owecha pascua pewa. 8Jayawe Jesús jei Pedro jare Juan pe: “Pekua tëta wasu pe piyapo yandewe tembiu pascua pewa yau waerä,” jei chupe reta.
9Jayawe jei reta chupe: “¿Kiape pa ndipota ndoo nduyapɨkatu waerä?” jei reta.
10Jare Jesús jei chupe reta: “Mase, peo ma pewäe yawe tëta wasu pe, pëti kuimbae ɨ wɨraa oï wae outa perowäiti oï kuri,” jei chupe reta. “Peota jaɨkue jare piketa jëta pe jae ndiwe. 11Jayawe pereta tëta iya pe: ‘Oporomboe wae upɨrandu oï kiape ra ime oï o jae jou waerä tembiu pascua pewa jemimboe reta ndiwe,’ pere chupe. 12Jayawe tëta iya uechakata oï pewe pëti o tuicha wae jae joo ɨwate oï wae, opaete mbaembae yaiporuta ñaï wae rewe. Jare joko pe piyapɨkatuta yandewe yakaru waerä kuri,” jei Jesús chupe reta.
13Jayawe Pedro jare Juan yuraa uwäe tëta wasu pe. Jare uyeyapo opaete Jesús jei chupe reta wae rupi etei. Jayawe uyapo reta tembiu pascua pewa joko pe.
14Jare uwäe ma ora yawe, Jesús uwapɨ mesa pe ukaru waerä jokua doce jemimboe tenondewaete reta ndiwe. 15Jayawe jei chupe reta: “Uwäe ma ara aiporara waerä jeta mbaembae kachi wae. Jare chekɨrëɨete jau kua tembiu pascua pewa pe reta ndiwe ndei jokua uyeyapo mbowe,” jei. 16“Che tae pewe, ndarau ye ma jau kua nunga tembiu Tumpa oï rewa opaete wae imburuwicha wasurä jaeño mái pewa. Jayawe ramo opaete kua tembiu uyembɨjaanga oï jese wae opa kawita uyeyapo,” jei chupe reta.
17Jayawe Jesús uipɨsɨ copa jare umee yasurupái Tumpa pe jese. Jare jei chupe reta: “Opaete pe reta peu kua,” jei. 18“Che tae pewe, ndarau ye ma jau uva tɨkue Tumpa oï rewa opaete wae imburuwicha wasurä jaeño mái pewa,” jei chupe reta.
19Jae nunga wi Jesús uipɨsɨ mbɨyape jare uyapo wi yasurupái jese. Jayawe upɨsäa mbɨyape jare umee jemimboe reta pe, jare jei chupe reta umbɨjaanga rewe: “Kua ko jae cherete ameeta aï peré wae. Añawe wiwe peuta kua piyemɨmandúa waerä cheré,” jei chupe reta.
20Jae ramiño wi opa ma ukaru reta yawe, Jesús uipɨsɨ ye copa jare jei wi chupe reta umbɨjaanga rewe: “Kua ko jae cheruwɨ uyepɨyereta oï wae. Kua cheruwɨ pɨpe Tumpa uyapo oï pëti yemɨngeta ipɨau wae pe reta ndiwe,” jei chupe reta.
21“Erëi ime yandepɨte pe uwapɨ oï chemeeta oï cherowaicho reta pe wae,” jei. 22“Añetete ko, che kuimbaerä ayeyapo wae amano ñotái aï kërái Tumpa jei wae rami. Erëi ikuasɨ paraweteta oï jokua kuimbae chemeeta oï wae, echa’ä tuicha rupi uiporarata oï kuri,” jei Jesús chupe reta.
23Jayawe jemimboe reta umbɨpɨ upɨrandu iyupe: “¿Kía nunga yande wae reta uyapota oï jokua?” jei reta iyupe.
Kía ikota tenondewarä wae
24Jare Jesús jemimboe reta umbɨpɨ uyeaka kía ra ikawi iko waerä tenondewarä. 25Jayawe Jesús jei chupe reta: “Ɨwɨ pewa mburuwicha wasu reta uipotaete uechaka imbaepuere onoi ko jëtáɨwa reta re. Jare jae reta uipota jeräkua waerä kërái omborɨ onoi jëtáɨwa reta wae,” jei chupe reta. 26“Erëi pe reta, awɨye jukuärái piyapo. Jokua pepɨte pe tenonde oï wae tuyeyapo taɨkuewaeterä. Jare jokua pemburuwicharä iko wae tuyeyokui ïru wae reta pe,” jei chupe reta. 27“¿Mbae pa pere? ¿Kía pa ikawiete ɨwɨ pewa reta pe: jokua mesa pe uwapɨ ukaru oï wae ra, ani jokua tembiu ueru oï wae ra? ¿Jae’ä yerá jokua mesa pe uwapɨ ukaru oï wae? Erëi che aiko pepɨte pe ayeyokui waerä pewe pëti uyeyokui wae rami,” jei chupe reta Jesús.
28Jare jei wi chupe reta: “Che asa ma jeta yembɨawái reta rupi. Jare pe reta peasa ma wi jokoropi che ndiwe,” jei chupe reta. 29“Jáeramo kërái cheRu umee chewe mbaepuere aiko waerä opaete wae imburuwicha wasurä, jukuärái wi che amee aï pewe mbaepuere piko waerä mburuwicha retarä,” jei chupe reta. 30“Jare che aï ma yawe opaete wae imburuwicha wasurä jaeño mái pewa, pe reta pepuereta jekuaeño pekaru che ndiwe. Jare pewapɨta peï kuri wi wapɨa reta pe piko waerä Israel iñemoñaa reta imburuwicha retarä,” jei Jesús jemimboe reta pe.
Jesús umɨmbeu Pedro pe uikuakuta oï wae
(Mateo 26.31-35; Marcos 14.27-31; Juan 13.36-38)
31Joko wi Jesús jei Simón Pedro pe: “Simón, Simón, mase, Satanás uipota uyapo pe reta opa pesɨrɨ waerä chewi. Jáeramo jae ueka Tumpa pe Tumpa umaeño jese waerä,” jei chupe. 32“Jayawe michi pewa ndiyerowata neï chewi kuri. Erëi che ayerure ma Tumpa pe nderé nde jekuaeño nderowia waerä cheré. Jare ndiyerowa ye ma chekotɨ yawe, emɨmɨräta kua nderɨwɨ reta,” jei chupe.
33Jayawe Pedro jei Jesús pe: “CheYa, taa nde ndiwe peresorɨru pe – jare mbaetɨta peresorɨru peño. Ndipota yawe, tamano wi nde ndiwe,” jei chupe.
34Jayawe Jesús jei chupe: “Pedro, che tae ndewe, kua pɨ̈tu woi, ndei uru kuimbae uñee mbowe, mbapɨ wese ma nde chekuakuta neï kuri. Mbapɨ wese ndereta neï kuri chekuaa’ä wae,” jei chupe.
Jesús jei jemimboe reta pe uyeyapɨkatu kawi reta waerä
35Jayawe Jesús jei wi jemimboe reta pe: “Pe reta pemandúa kawi peï, jokua wese che pomondo yawe chiñee peraa waerä, amɨmbeu pewe awɨye waerä peraa korepoti, jare peurupuku, jare mokui mbɨpasa. Añawe tapɨrandu pewe: ¿Uata pa pewe jokua wese mbae?” jei chupe reta.
“Uata’ä orewe,” jei reta.
36Jayawe Jesús jei wi chupe reta: “Erëi añawe tamɨmbeu pewe kua: Ime yawe penoi korepoti jare urupuku, jayawe peraa. Jare kɨsepuku mbaetɨ penoi yawe, pewaka piñepëwaka kɨsepuku pewa waerä,” jei. 37“Echa’ä uyekuatía oï Tumpa iñeerɨru pe kuärái: ‘Jeta wae reta umae jese pëti jeko kachi wae rami.’#Isaías 53.12 Jukuärái uyekuatía oï,” jei. “Kua uyekuatía oï wae, cheré ko uyemɨngeta oï jare imeta ko uyeyapo chewe. Jare jokua ko uyeyapo oï añawe,” jei chupe reta.
38Jayawe jae reta jei chupe: “OreYa, mase, ko nonoi mokui kɨsepuku,” jei reta.
Jayawe Jesús jei chupe reta: “Jaekawiño ma ko,” jei.
Jesús oo Getsemaní pe uyerure waerä
(Mateo 26.36-46; Marcos 14.32-42)
39Jayawe Jesús oë oo tëta wasu wi ñaipe Olivorenda jee wae re kërái jeta wese jae uyapo wae rami. Jare jemimboe reta wi yuraa jae ndiwe. 40Jayawe yuraa ma uwäe yawe, Jesús jei jemimboe reta pe: “Jarei katu mii imeta penoi kɨrëɨ chererɨ̈ro waerä. Jayawe piyerure Tumpa pe jokua re awɨye waerä piñemɨamɨrika jokua kɨrëɨ pe,” jei chupe reta.
41Jayawe Jesús usɨrɨ katu chuwi reta, jare uñeñono itawa re uyerure waerä Tu pe. 42“CheRu mii,” jei. “Nde ndipota yawe, embɨasa mii chewi kua aiporarata aï wae. Erëi awɨye tuyeyapo che jae waeño. Tuyeyapo chewe nde ndere wae,” jei.
43Jayawe uyekuaa chupe pëti araɨwa umɨmɨräta waerä. 44Jesús ikuasɨ katu uiporara iko täta rupi; jáeramo jeiete uyerure Tumpa pe. Jare ipirei utɨkɨ ɨwɨ pe tuwɨ rami.
45Jare opa ma uyerure yawe, Jesús upüa jare oo ye jemimboe reta ñonoï wae pe. Jare uecha oke ñonoï reta. Echa’ä jae reta täta rupi ipɨatɨtɨ ramo opa ipɨräta ukañɨ chuwi reta. 46Jayawe Jesús umbɨsareko reta jare jei chupe reta: “¿Peke yerá peï? Pepüa, piyerure Tumpa pe awɨye waerä jarei katu mii pemaeño piyé chererɨ̈ro waerä,” jei chupe reta.
Jesús jowaicho reta yuweru uipɨsɨ
(Mateo 26.47-56; Marcos 14.43-50; Juan 18.2-11)
47Jare Jesús uyemɨngeta iko rambuewe, aramoiño uyekuaa jeta kuimbae reta. Jare Judas – jae ko Jesús jemimboe doce wae wi pëti – jae ou tenonde. Jayawe ou uwäe Jesús oï wae pe jare uyurupɨte jowa pe. 48Jayawe Jesús jei chupe: “Judas, ¿këraita pa pëti yurupɨte rupi chemee neï cherowaicho reta pe?” jei chupe.
49Jare Jesús jemimboe reta uikuaa yawe mbae uasata oï wae, upɨrandu reta Jesús pe: “OreYa, ¿nduiporuta pa kɨsepuku jese reta?” jei reta. 50Jayawe pëti wae jae reta uiporu ikɨsepuku sacerdote tenondewaete pe uyeyokui wae re, jare uyasɨa chuwi inambi iyakata kotɨwa.
51Jayawe Jesús jei chupe: “¡Joko peño ma! ¡Pemaeño ma jese reta!” jei. Jayawe uyawɨkɨ chuwi kuimbae inambi jendakue, jare ukuera.
52Yuweru wi joko pe sacerdote itenondewa reta, jare sɨndaro tupao wasu iyandarekoa reta, jare ïru judío itenondewa reta. Jare Jesús jei chupe reta: “¿Maera pa peyu chekotɨ kɨsepuku rewe jare ɨwɨra rewe? ¿Jae yerá che imonda jeko kachi wae?” jei. 53“Opa ara rupi che aiko pe reta ndiwe tupao wasu joka pe. ¿Maera pa joko pe chepɨsɨ'ä?” jei chupe reta. “Erëi añawe uwäe ma ora che aï waerä pepo pe. Kua ko jae ora Añawasu jare aña reta imbaepuere uyekuaa waerä michi pewa,” jei Jesús chupe reta.
Pedro uikuaku Jesús
(Mateo 26.57-58,69-75; Marcos 14.53-54,66-72; Juan 18.12-18,25-27)
54Jayawe uipɨsɨ reta Jesús jare wɨraa reta sacerdote tenondewaete jëta pe. Jare Pedro oo jae reta jaɨkue, erëi mbɨrɨ katu mii upɨta chuwi. 55Jare sacerdote tenondewaete joka pe sɨndaro reta uyatapɨ jare uwapɨ reta tataɨpɨ rupi. Jare Pedro uwapɨ wi jae reta ipɨte pe uyepee waerä.
56Erëi pëti kuñatái uyeyokui wae uecha Pedro uwapɨ oï tataɨpɨ pe. Jayawe jae umae ngatu jese jare jei: “Kua kuimbae iko wi Jesús ndiwe,” jei.
57Erëi Pedro uikuaku jei rewe: “Aikuaa’ä jokua kuimbae,” jei.
58Joko wi ndei ɨma mbowe, ïru wae uecha Pedro jare jei chupe: “Nde wi ko jae Jesús jemimboe,” jei chupe.
“Mbaetɨ,” jei Pedro. “Jae’ä ko che.”
59Jare pëti ora rupi ma uasa yawe, ïru kuimbae jeiete uyemɨngeta japicha ndiwe: “Añetete kua kuimbae wi ko jae Jesús ndiwe iko wae, echa’ä jae wi ko Galilea pewa,” jei.
60Erëi Pedro jei: “Aikuaa’ä mbae re ra ndiyemɨngeta neï,” jei chupe.
Jare Pedro uyemɨngeta rupiwe, uru kuimbae uñee. 61Jayawe yandeYa uyerowa umae Pedro re. Jare Pedro imandúa yandeYa jei chupe wae re: “Kua pɨ̈tu woi, ndei uru kuimbae uñee mbowe, mbapɨ wese ma nde chekuakuta neï kuri,” jei chupe. 62Jayawe Pedro oë oo joko wi, jare umbɨpɨ uyao täta rupi ipɨatɨtɨ rewe.
Uyapo reta mbaembae ikawi mbae wae Jesús pe
(Mateo 26.67-68; Marcos 14.65)
63Jayawe Jesús järoa reta oyoyai jare uinupa reta. 64Jare uesañoma reta, jare okua reta Jesús jowa re jei rewe: “Yaecha Tumpa tuikuaaka ndewe kía ra okua oï nderé wae,” jei reta chupe. 65Jare jeta mbaembae kachi wae jei reta chupe.
Jesús uyemboɨ judío imburuwicha reta jowai
(Mateo 26.59-66; Marcos 14.55-64; Juan 18.19-24)
66Jayawe köe ma yawe, uyembatɨ ye judío itenondewa reta, jare sacerdote itenondewa reta, jare Moisés uikuatía wae re oporomboe wae reta. Jare jae reta ueruruka Jesús jae reta jowai jare jei reta chupe: 67“Nde ko jae Cristo ndoe chupe wae yawe, emɨmbeu orewe sɨmi kawi rupi,” jei reta.
Jare Jesús jei chupe reta: “Che amɨmbeu pewe yawe jae ko che, ndarau chererowia. 68Jare che apɨrandu yawe pewe mbae re, ndarau pemɨmbeu chewe,” jei chupe reta. 69“Erëi che kuimbaerä ayeyapo wae añawe wiwe awapɨta Tumpa opaetei mbaepuere onoi wae iyakata kotɨ,” jei chupe reta.
70Jayawe opaete jae reta upɨrandu chupe: “Jayawe, ¿nde pa ko jae Tumpa Taɨ?” jei reta.
Jayawe Jesús jei chupe reta: “Pe reta pere rami jae ko che,” jei chupe reta.
71Jayawe jae reta jei iyupe: “¿Maera ye ra yaekata ïru wae reta umbɨjeko waerä? Echa’ä yande etei yayandu ma mbae jei iyuru pe etei wae,” jei reta.

Currently Selected:

Lucas 22: gnwPB

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy