KAU FAKAMAAU 1
1
Ko Hono Puke Pōpula ‘e he Ongo Matakali Siuta mo Simioné ‘a ‘Ātonai-Pīseki
1PEA hili ‘a e pekia ‘a Siosiua, na‘e fakafehu‘i ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova, ‘o pehē, Ko hai ‘e fuofua ‘alu hake ma‘amautolu ki ha‘a Kēnani ke fai tau ki ai?
2Pea folofola ‘a Sihova, Ko Siuta ‘e ‘alu: vakai, kuo u tuku ‘a e fonua ki hono nima.
3Pea lea ‘a Siuta kia Simione ko hono tokoua, ‘Alu hake ke tau ō mo au ki hoku tofi‘a, ke tau tau‘i ‘a ha‘a Kēnani: pea te u ‘alu foki mo au, ‘o kau mo koe ‘i ho tofi‘a. 4Pea na‘e ō mo ia ‘a Simione. Pea ‘alu hake ‘a ha‘a Siuta, pea na‘e tuku ki honau nima ‘e Sihova ‘a ha‘a Kēnani mo ha‘a Pēlisi: pea na‘a nau taa‘i kinautolu ‘i Pīseki, ‘o tō ai ha toko taha mano. 5Pea na‘a nau ‘ilo ‘i Pīseki ‘a ‘Ātonai-Pīseki, ‘o nau fai tau mo ia; pea nau taa‘i ‘a ha‘a Kēnani mo ha‘a Pēlisi. 6Ka ka hola ‘a ‘Ātonai-Pīseki; ka na‘a nau tuli kiate ia, ‘o nau ma‘u, ‘o nau tu‘usi hono ongo motu‘a nima mo hono ongo motu‘a va‘e. 7Pea pehē ‘e ‘Ātonai-Pīseki, Ko e tu‘i ‘e toko fitungofulu na‘e tufi ‘i hoku lalo tēpile, kuo tu‘usi honau motu‘a nima mo e motu‘a va‘e: hangē ko ‘eku fai, kuo pehē ‘a e totongi ‘a e ‘Otua kiate au. Pea na‘a nau ‘ave ia ki Selusalema, ‘o ne pekia ai.
8Pea tau‘i ‘e ha‘a Siuta ‘a Selusalema, ‘o nau kapa ia, ‘o nau tā ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, pea nau tuku ‘a e kolo ke fakamomofi. 9Pea hili ia na‘e ‘alu hifo ‘a ha‘a Siuta ke tau‘i ‘a ha‘a Kēnani na‘e nofo ‘i he fonua mo‘unga, mo e feitu‘u ko Tonga, mo e Sēfela‘a. 10Pea fai ‘e Siuta ki ha‘a Kēnani na‘e nofo ‘i Hepeloni: (pea ko e hingoa ‘o Hepeloni ‘i mu‘a ko Kiliati-A‘apa) pea na‘a nau taa‘i ‘i Sesai, mo ‘Ahimani, mo Talimai.
Ko Hono Ikuna‘i ‘e ‘Otineli ‘a e Kolo ko Tēpili
(Sios 15.13-19)
11Pea na‘a ne ‘alu atu mei ai ki he kakai ‘o Tēpili. (Pea ko e hingoa mu‘a ‘o Tēpili ko Kiliati-sefa.) 12Pea pehē ‘e Kēlepi, Ko ia te ne taa‘i ‘a Kiliati-sefa, ‘o kapa ia, te u ‘atu ki ai hoku ‘ōfefine ko ‘Ākesa ke na nonofo. 13Pea kapa ia ‘e ‘Ōtenili, ko e foha ‘o Kēnasi ko e tehina ‘o Kēlepi: pea na‘a ne ‘ange kiate ia ‘a hono ‘ōfefine ko ‘Ākesa moono uaifi. 14Pea ‘i he ha‘u kiate ia ‘a e fefine, na‘a ne#1.14 na‘á ne: ‘Oku ‘uhinga hono faka-Hepeluú na‘e o‘i ‘e he fefiné ‘a ‘Ōtenieli, ka ‘oku pehē he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi na‘e o‘i ‘e ‘Ōtenili ‘a e fefiné. o‘i ia ke kole mei he‘ene tamai ha vao. Ko ia na‘e puna hifo ‘a e fefine mei he‘ene ‘asi; pea lea kiate ia ‘a Kēlepi ‘o pehē, Ko e hā ‘au? 15Pea tali ‘e ia, ‘Omi haku tāpuaki; kuo ke tuku au ‘i ha fonua Tonga; ke ke foaki mai foki ha matavai. Pea na‘e ange kiate ia ‘e Kēlepi ‘a e ngaahi matavai ‘olunga mo lalo.
16Pea ko e hako ‘o Keini, ko e kāinga mali ‘o Mōsese, na‘a nau ‘alu hake mo ha‘a Siuta mei he Kolo-paame ki he toafa ‘o Siuta, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he potu tonga ‘o ‘Ālati; pea na‘a nau ‘alu ‘o nonofo mo e kakai.#1.16 kakaí; Ko hono hiki faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: kakai ‘Amaleki. 17Pea ō ‘a Siuta mo Simione ko hono tokoua, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Sīfati, ‘o nau faka‘auha ia. Pea na‘e fakahingoa ‘a e kolo ko Hoama (ko Faka‘auha). 18Na‘e kapa foki ‘e Siuta ‘a Kesa mo hono feitu‘u,#1.18-19 Na‘e kapa: Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: Na‘e ‘ikai te nau kapa. pea mo ‘Asikeloni mo hono feitu‘u, pea mo ‘Ekiloni mo hono feitu‘u. 19Pea kau ‘a e ‘Eiki mo Siuta; pea na‘a ne kapusi ‘a e kakai ‘o e fonua mo‘unga; ka na‘e ‘ikai te ne lava ke kapusi ‘a e nofo ‘i lalo, he na‘e ai ha‘anau sāliote ukamea. 20Pea na‘a nau tuku ‘a Hepeloni kia Kēlepi, ‘o hangē ko e me‘a ‘a Mōsese: pea na‘a ne kapusi mei ai ‘a e foha ‘e toko tolu ‘o ‘Ānaki. 21Pea ko ha‘a Siepusi na‘e nofo ‘i Selusalema, na‘e ‘ikai kapusi kinautolu ‘e ha‘a Penisimani; ka ‘oku nonofo ‘a ha‘a Siepusi mo ha‘a Penisimani ‘i Selusalema ‘o a‘u ki he ‘aho ni.#Sios 15.63; 2 Sām 5.6; 1 Kal 11.4
Ko e Ikuna‘i ‘o Pēteli ‘e he Ongo Matakali ‘Ifalemi mo Manase
22Pea ko e fale ‘o Siosifa na‘e ‘alu hake kinautolu foki ki Pēteli, pea na‘e kau mo kinautolu ‘a e ‘Eiki. 23Pea na‘e fekau atu ‘e he fale ‘o Siosifa ha asiasi ki Pēteli. (Pea ko e hingoa mu‘a ‘o e kolo ko Lusa.) 24Pea na‘e vakai ‘e he asiasi ha tangata ‘oku ne hū mai mei he kolo, pea nau pehē kiate ia, Fakahā mai mu‘a ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea te mau fai ‘ofa kiate koe. 25Pea ne faka‘ilo kiate kinautolu ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kolo ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā; ka na‘e tukuange pē ‘a e tangata mo hono fāmili kātoa. 26Pea ‘alu ‘a e tangata ia ki he fonua ‘o ha‘a Heti, ‘o ne langa ai ha kolo, ‘o ne fakahingoa ko Lusa; pea ko hono hingoa ia ‘o a‘u ki he ‘aho ni.
27Pea na‘e ‘ikai kapusi ‘e Manase ‘a e kakai ‘o Pete-sani mo e ngaahi kolo na‘e fakaongo kiate ia, pe ko Ta‘anaka mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘o Toa mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘Ipileami mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai Mekito mo hono ngaahi kolo: he na‘e pau ‘a ha‘a Kēnani ke nofo ‘i he fonua. 28Pea ‘i he hoko ‘o kaukaua ‘a ‘Isileli, na‘a nau fakafatongia‘i ‘a ha‘a Kēnani, ka na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘aupito.
29Ko ‘Ifalemi foki na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Kēseli; ka ka nonofo ai pē mo kinautolu ‘a ha‘a Kēnani ‘i Kēseli.#Sios 16.10
30Ko Sepulone na‘e ‘ikai te ne kapusi ‘a e kakai ‘o Kitaloni, pe ko e kakai ‘o Nahaloli; ka na‘e nonofo mo kinautolu ‘a ha‘a Kēnani, ‘o tali fatongia.
31Ko ‘Āseli na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai ‘o Ako, mo Saitoni, mo ‘Akilapi, mo ‘Akisipi, mo Hēlipa, mo ‘Āfiki, mo Lēhopi; 32ka ‘oku nonofo ‘a e kau ‘Āseli mo ha‘a Kēnani, ‘a e kainanga ‘o e fonua: he na‘e ‘ikai te nau kapusi kinautolu.
33Ko Nafitalai na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai ‘o Pete-semesi, pe ko e kakai ‘o Pete-‘ānati; ka na‘a ne nofo ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a Kēnani, ko e kainanga, ‘o e fonua: ka ko e kakai ‘o Pete-sēmesi mo Pete-‘ānati na‘a nau tali fatongia kiate kinautolu.
34Pea na‘e loki ‘e ha‘a ‘Āmoli ‘a ha‘a Tani ki he mo‘unga; he na‘e ‘ikai te nau tuku kinautolu ke ‘alu hifo ki he fonua ‘i lalo; 35pea na‘e pau ‘a ha‘a ‘Āmoli ke nofo ‘i he mo‘unga ko Hēlesi, mo ‘Esialoni, pea mo Sa‘alipimi: ka na‘e mamafa ‘a e nima ‘o e fale ‘o Siosifa, ko ia na‘a nau tali fatongia.
36Pea ko e ngata‘anga ‘o ha‘a ‘Āmoli#1.36 ‘Āmoli: Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē ‘i he hiki fuoloa ‘e taha: ‘Ītomi. na‘e fai mei he Hakenga ‘o ‘Akelapimi, pea mei he Makatu‘u ‘o fai hake.
Currently Selected:
KAU FAKAMAAU 1: TMB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.
KAU FAKAMAAU 1
1
Ko Hono Puke Pōpula ‘e he Ongo Matakali Siuta mo Simioné ‘a ‘Ātonai-Pīseki
1PEA hili ‘a e pekia ‘a Siosiua, na‘e fakafehu‘i ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova, ‘o pehē, Ko hai ‘e fuofua ‘alu hake ma‘amautolu ki ha‘a Kēnani ke fai tau ki ai?
2Pea folofola ‘a Sihova, Ko Siuta ‘e ‘alu: vakai, kuo u tuku ‘a e fonua ki hono nima.
3Pea lea ‘a Siuta kia Simione ko hono tokoua, ‘Alu hake ke tau ō mo au ki hoku tofi‘a, ke tau tau‘i ‘a ha‘a Kēnani: pea te u ‘alu foki mo au, ‘o kau mo koe ‘i ho tofi‘a. 4Pea na‘e ō mo ia ‘a Simione. Pea ‘alu hake ‘a ha‘a Siuta, pea na‘e tuku ki honau nima ‘e Sihova ‘a ha‘a Kēnani mo ha‘a Pēlisi: pea na‘a nau taa‘i kinautolu ‘i Pīseki, ‘o tō ai ha toko taha mano. 5Pea na‘a nau ‘ilo ‘i Pīseki ‘a ‘Ātonai-Pīseki, ‘o nau fai tau mo ia; pea nau taa‘i ‘a ha‘a Kēnani mo ha‘a Pēlisi. 6Ka ka hola ‘a ‘Ātonai-Pīseki; ka na‘a nau tuli kiate ia, ‘o nau ma‘u, ‘o nau tu‘usi hono ongo motu‘a nima mo hono ongo motu‘a va‘e. 7Pea pehē ‘e ‘Ātonai-Pīseki, Ko e tu‘i ‘e toko fitungofulu na‘e tufi ‘i hoku lalo tēpile, kuo tu‘usi honau motu‘a nima mo e motu‘a va‘e: hangē ko ‘eku fai, kuo pehē ‘a e totongi ‘a e ‘Otua kiate au. Pea na‘a nau ‘ave ia ki Selusalema, ‘o ne pekia ai.
8Pea tau‘i ‘e ha‘a Siuta ‘a Selusalema, ‘o nau kapa ia, ‘o nau tā ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, pea nau tuku ‘a e kolo ke fakamomofi. 9Pea hili ia na‘e ‘alu hifo ‘a ha‘a Siuta ke tau‘i ‘a ha‘a Kēnani na‘e nofo ‘i he fonua mo‘unga, mo e feitu‘u ko Tonga, mo e Sēfela‘a. 10Pea fai ‘e Siuta ki ha‘a Kēnani na‘e nofo ‘i Hepeloni: (pea ko e hingoa ‘o Hepeloni ‘i mu‘a ko Kiliati-A‘apa) pea na‘a nau taa‘i ‘i Sesai, mo ‘Ahimani, mo Talimai.
Ko Hono Ikuna‘i ‘e ‘Otineli ‘a e Kolo ko Tēpili
(Sios 15.13-19)
11Pea na‘a ne ‘alu atu mei ai ki he kakai ‘o Tēpili. (Pea ko e hingoa mu‘a ‘o Tēpili ko Kiliati-sefa.) 12Pea pehē ‘e Kēlepi, Ko ia te ne taa‘i ‘a Kiliati-sefa, ‘o kapa ia, te u ‘atu ki ai hoku ‘ōfefine ko ‘Ākesa ke na nonofo. 13Pea kapa ia ‘e ‘Ōtenili, ko e foha ‘o Kēnasi ko e tehina ‘o Kēlepi: pea na‘a ne ‘ange kiate ia ‘a hono ‘ōfefine ko ‘Ākesa moono uaifi. 14Pea ‘i he ha‘u kiate ia ‘a e fefine, na‘a ne#1.14 na‘á ne: ‘Oku ‘uhinga hono faka-Hepeluú na‘e o‘i ‘e he fefiné ‘a ‘Ōtenieli, ka ‘oku pehē he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi na‘e o‘i ‘e ‘Ōtenili ‘a e fefiné. o‘i ia ke kole mei he‘ene tamai ha vao. Ko ia na‘e puna hifo ‘a e fefine mei he‘ene ‘asi; pea lea kiate ia ‘a Kēlepi ‘o pehē, Ko e hā ‘au? 15Pea tali ‘e ia, ‘Omi haku tāpuaki; kuo ke tuku au ‘i ha fonua Tonga; ke ke foaki mai foki ha matavai. Pea na‘e ange kiate ia ‘e Kēlepi ‘a e ngaahi matavai ‘olunga mo lalo.
16Pea ko e hako ‘o Keini, ko e kāinga mali ‘o Mōsese, na‘a nau ‘alu hake mo ha‘a Siuta mei he Kolo-paame ki he toafa ‘o Siuta, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he potu tonga ‘o ‘Ālati; pea na‘a nau ‘alu ‘o nonofo mo e kakai.#1.16 kakaí; Ko hono hiki faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: kakai ‘Amaleki. 17Pea ō ‘a Siuta mo Simione ko hono tokoua, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Sīfati, ‘o nau faka‘auha ia. Pea na‘e fakahingoa ‘a e kolo ko Hoama (ko Faka‘auha). 18Na‘e kapa foki ‘e Siuta ‘a Kesa mo hono feitu‘u,#1.18-19 Na‘e kapa: Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: Na‘e ‘ikai te nau kapa. pea mo ‘Asikeloni mo hono feitu‘u, pea mo ‘Ekiloni mo hono feitu‘u. 19Pea kau ‘a e ‘Eiki mo Siuta; pea na‘a ne kapusi ‘a e kakai ‘o e fonua mo‘unga; ka na‘e ‘ikai te ne lava ke kapusi ‘a e nofo ‘i lalo, he na‘e ai ha‘anau sāliote ukamea. 20Pea na‘a nau tuku ‘a Hepeloni kia Kēlepi, ‘o hangē ko e me‘a ‘a Mōsese: pea na‘a ne kapusi mei ai ‘a e foha ‘e toko tolu ‘o ‘Ānaki. 21Pea ko ha‘a Siepusi na‘e nofo ‘i Selusalema, na‘e ‘ikai kapusi kinautolu ‘e ha‘a Penisimani; ka ‘oku nonofo ‘a ha‘a Siepusi mo ha‘a Penisimani ‘i Selusalema ‘o a‘u ki he ‘aho ni.#Sios 15.63; 2 Sām 5.6; 1 Kal 11.4
Ko e Ikuna‘i ‘o Pēteli ‘e he Ongo Matakali ‘Ifalemi mo Manase
22Pea ko e fale ‘o Siosifa na‘e ‘alu hake kinautolu foki ki Pēteli, pea na‘e kau mo kinautolu ‘a e ‘Eiki. 23Pea na‘e fekau atu ‘e he fale ‘o Siosifa ha asiasi ki Pēteli. (Pea ko e hingoa mu‘a ‘o e kolo ko Lusa.) 24Pea na‘e vakai ‘e he asiasi ha tangata ‘oku ne hū mai mei he kolo, pea nau pehē kiate ia, Fakahā mai mu‘a ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea te mau fai ‘ofa kiate koe. 25Pea ne faka‘ilo kiate kinautolu ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kolo ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā; ka na‘e tukuange pē ‘a e tangata mo hono fāmili kātoa. 26Pea ‘alu ‘a e tangata ia ki he fonua ‘o ha‘a Heti, ‘o ne langa ai ha kolo, ‘o ne fakahingoa ko Lusa; pea ko hono hingoa ia ‘o a‘u ki he ‘aho ni.
27Pea na‘e ‘ikai kapusi ‘e Manase ‘a e kakai ‘o Pete-sani mo e ngaahi kolo na‘e fakaongo kiate ia, pe ko Ta‘anaka mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘o Toa mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘Ipileami mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai Mekito mo hono ngaahi kolo: he na‘e pau ‘a ha‘a Kēnani ke nofo ‘i he fonua. 28Pea ‘i he hoko ‘o kaukaua ‘a ‘Isileli, na‘a nau fakafatongia‘i ‘a ha‘a Kēnani, ka na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘aupito.
29Ko ‘Ifalemi foki na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Kēseli; ka ka nonofo ai pē mo kinautolu ‘a ha‘a Kēnani ‘i Kēseli.#Sios 16.10
30Ko Sepulone na‘e ‘ikai te ne kapusi ‘a e kakai ‘o Kitaloni, pe ko e kakai ‘o Nahaloli; ka na‘e nonofo mo kinautolu ‘a ha‘a Kēnani, ‘o tali fatongia.
31Ko ‘Āseli na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai ‘o Ako, mo Saitoni, mo ‘Akilapi, mo ‘Akisipi, mo Hēlipa, mo ‘Āfiki, mo Lēhopi; 32ka ‘oku nonofo ‘a e kau ‘Āseli mo ha‘a Kēnani, ‘a e kainanga ‘o e fonua: he na‘e ‘ikai te nau kapusi kinautolu.
33Ko Nafitalai na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai ‘o Pete-semesi, pe ko e kakai ‘o Pete-‘ānati; ka na‘a ne nofo ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a Kēnani, ko e kainanga, ‘o e fonua: ka ko e kakai ‘o Pete-sēmesi mo Pete-‘ānati na‘a nau tali fatongia kiate kinautolu.
34Pea na‘e loki ‘e ha‘a ‘Āmoli ‘a ha‘a Tani ki he mo‘unga; he na‘e ‘ikai te nau tuku kinautolu ke ‘alu hifo ki he fonua ‘i lalo; 35pea na‘e pau ‘a ha‘a ‘Āmoli ke nofo ‘i he mo‘unga ko Hēlesi, mo ‘Esialoni, pea mo Sa‘alipimi: ka na‘e mamafa ‘a e nima ‘o e fale ‘o Siosifa, ko ia na‘a nau tali fatongia.
36Pea ko e ngata‘anga ‘o ha‘a ‘Āmoli#1.36 ‘Āmoli: Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē ‘i he hiki fuoloa ‘e taha: ‘Ītomi. na‘e fai mei he Hakenga ‘o ‘Akelapimi, pea mei he Makatu‘u ‘o fai hake.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.