MALAKO 6
6
Bato ba Nasaleta baloni odhima Yesu
(Hokea koko Mat 13, 53-58; Luk 4, 16-30)
  1Yesu akina esika ena ko akɛɛ ta Nasaleta ta ibonga ilakandoa yo; engbanga emɔti na batingami ba nde. 2Ta busa ba sabata, abanga oleha ta ndako ɛ miɔngɔnɔ ɛ Bayuda. Bato bike ibamookaka bakamoa obuke. Babalaka boo: «Odihi yo midjɔ mii misusu hɔɔ? Ona ndani omopa owɛi buu na kpati ɛ okokedja midjɔ ma okamoa moda muu? 3Yo titi sapate, mwana ɔ Malia, mwɛngɛ Djake, Yosɛse, Yuda ko na Simo? Ko bananango bali batahelaka na su haa?» Ko midjɔ mia mabasia boo batamodhima. 4Na bea Yesu abala na bu boo: «Motɛli tadhimame ta ekomi ɛ nde, denga la nde na ibota la nde.» 5Yesu aikɔ ekamodjɛli emɔti, dongedja oko obakea mabɔ ma nde diko la ekenge ɛ bato ba bigo ko abaheledja. 6Yesu akamoa na taka ɛ edhimeli ɛ bato ba ibonga la nde.
Yesu alomi batingami doomi na babae
(Hokea koko Mat 10, 5-15; Luk 9, 1-6)
Ngɔngɔ djia, Yesu adala ta ngando isusu dja mbuti mbuti tin'oleha. 7Abea batingami doomi na babae ko abanga obaloma babae na babae. Abapa kpati ta diko la miembo mibe. 8Abala na bu boo: «Pɛpɛ otombani eka tina ɛ mwɛngɔ, dongedja oko pango; pɛpɛ otombani mapa, pɛpɛ tɔmbi, pɛpɛ falanga ta ibenga. 9Lwani sandale, endolo pɛpɛ otombani bisendja bibae.»
  10Abala koko na bu boo: «Ehole eosɔleani bo ta ndako, daani oko ena mbunoko oimana ba boono. 11Ekada boo bato ba ngando emɔti baloni oosɔni kaoko ookani, dongani ena ko pupolani mbumbu dja mako ma bono: edalea ekebedjɛli tin'ɛ bobo#6, 11 Edii embete ɛ mabɔtɔ. Etingodjai boo molomami aditi na eka ekina ɛ okɔ odii bato ibalomama yo, noko na mbumbu dja ibonga dia djitadika djikali na sapato dja nde..» 12Batingami bakɛɛ ko baleha bato boo basɔmbotɔne moda ma mohelo. 13Babengana miembo mibe mike ko baheledja bato ba bipeko bike ngɔngɔ dja obasua munɛ.
Ogwa ba Yoani Mobatisi
(Hokea koko Mat 14, 1-12; Luk 9, 7-9)
  14Na bea, kumu Elode aoka gala ɛ Yesu, ta elokɛ boo kombe ɛ nde ɛokama mɔɔngɔ masusu. Bakina babalaka boo: «Yoani Mobatisi apusoi ta tei ɛ bago! Na tina ena adii na kpati ɛ okɔ midjɔ ma okamoa.» 15Bakina babalaka boo: «Edii Elia.» Bakina koko babalaka boo: «Edii Motɛli, omɔti moda ma batɛli ibayou.» 16Ehole ɛoka Elode midjɔ mia misusu imabalamaka, asabalea boo: «Edii Yoani Mobatisi! Namolenedja molo, endolo asɔmbi ta mohelo!» 17Tin'ɛ boo, Elode apedja Yoani ko bamomaa ta bɔlɔkɔ, anangi na monyɔɔlɔ. Ɛdaka tina ɛ osepedja Elodiade, mwali ɔ mwanango Pilipo ɔɔsɔ yo. 18Tina ɛ boo Yoani abala na Elode boo: «Ebɔngiti na wɛ bo ɔtombe mwali ɔ mwangwao!» 19Elodiade aluma na swɛ ɛ Yoani ko apalaka amowoe, endolo aihɔnɔkɔ okokedja posa ɛ nde. 20Na bea, Elode adaka na bɔɔ ba Yoani, ena ɔdjebaka yo boo adaka moto ɔ odjoo ko mosɛnɔke, ko amobaneaka. Ehole ɛ mokaka yo, atungeamaka; endolo apalaka oko omooka. 21Na bea, enɔli epele ɛɛnɛmɛ odii Elodiade ehole eimea iswi la tɛkɛ ɛ Elode tina ɛ olɛdja obotama ba nde. Abea bakumu ba ngando, basoda bapɛtɛ dja diko na bakulaka ba Galilai. 22Mwana mwali ɔ Elodiade aingea ko abua ngɔmɔ; asepedja Elode na bato babea yo ta tɛkɛ. Bea kumu Elode abala na yɛngɛ mwali boo: «Ongani eka epalaka wɛ, ko naopalea yo.» 23Ko alena seleka tina ɛ nde boo: «Naopalea eka esusu eongalea wɛ, noko ekadaa ekenge ɛ okumu ba mbai.» 24Yɛngɛ mwali aimana ko ahɔdja nango boo: «Eboani mbai oonga yee?» Nango amosɔmbɛdja boo: «Onga molo ma Yoani Mobatisi.» 25Yɛngɛ mwali asɔmbɔ pɛpɛlɛ odii kumu ko amoonga boo: «Napalaka opɛni hadɛdi ta saani molo ma Yoani Mobatisi.» 26Kumu aoka ndjokwa enɛnɛ ta molema ma nde; endolo tina ɛ seleka elena yo boso ba bato babea yo ta tɛkɛ, aihɔnɔ omoima. 27Mbala emɔti kumu aloma omɔti ɔ basoda ba nde tina ɛ omolwɛ molo ma Yoani Mobatisi. Soda akɛɛ ta ndako ɛ bɔlɔkɔ ko alena molo ma nde. 28Adoa na mu ta saani, amopa yɛngɛ mwali ko yo amopa odii nango. 29Ehole ɛoka batingami ba Yoani gala ena, badoa atomba ndjemba ɛ nde ko bayepusea ta esɛmɔ.
Yesu ayakedjai bato koto itano
(Hokea koko Mat 14, 13-21; Luk 9, 10-17; Yoa 6, 1-15; Mal 8, 1-18)
  30Ɔhula bapotele ta elomu ɛ bobo badoa mbuti na Yesu ko bamotɔndɔ midjɔ misusu imakɔɔ bo na imaleha bo. 31Na bea, bato bike badaka bakɛ bahula ko Yesu na batingami ba nde batakaka noko ehole ɛ oyaka. Yesu abala nabu boo: «Doani engbanga emɔti na mbai lasasue ta esika ɛ pɛpɛ bato bɛngɛ ɔhemeni maa osinɛɛ.» 32Na bea, batitea ta bwato ibo mɛɛnɛ bɛngɛ boo bakɛɛ ta esika ɛ pɛpɛ bato. 33Endolo bato bike babadjeba ko basipoa esika ɛkɛkɛ bo; badonga ta ngando dja mbuti mbuti pɛpɛlɛ ko baimea na mako ta esika ɛkɛkɛ bo boso ba Yesu na batingami ba nde.
  34Ehole ɛduboa Yesu ta bwato, aenɛ bato bike; molema ma nde maluma na ndjokwa ta tin'ɛ bato bia, tina ɛ boo badaka elɛngɛ bwela ba bhata ibotaki mobanyeli. Ko abanga obaleha midjɔ mike. 35Ɔtita busa, batingami ba nde basabatea na nde ko babala na nde boo: «Esika hee edii esobe ko busa bobangi odipa. 36Sɔmbɛdja bato bii ta ngando dja mbuti mbuti odii bato ibadii na gue bɛngɛ boo bakɛɛ asomba mia ma oyaka.» 37Endolo Yesu abasɔmbɛdja boo: «Bapani mia ma oyaka ino mɛɛnɛ!» Babala na nde boo: «Ɛpalaka wɛ boo lakɛɛ asomba mia ma oya na pata dja falanga mikama mibae ko labapɛ bayake?» 38Yesu abahɔdja boo: «Odini na mapa meka? Kɛɛ aindjeni.» Ngɔngɔ dja oindja, bamosɔmbɛdja boo: «Lodii na mapa matano, na swi babae.» 39Bea abala na bu boo badedjae bato basusu bibole na bibole diko la ndjani dja mɔsu. 40Bato badaa milɔngɔ ma bato mokama na mikina ma bato tuku itano. 41Na bea, Yesu atomba mapa matano na swi babae, angangodja miso ta busa ko asakoa Ndjambe. Abuka mapa ko amapa odii batingami bɛngɛ bo bamakaane odii bato. Akabana koko swi babae odii ibo basusu. 42Bato basusu baya ko bagola. 43Ko batingami batuta bikenge bamapa na swi ibadikaa, ko balumedja mapole doomi na mabae. 44Bato ibaya mapa badaka bami koto itano.
Yesu adali diko la madiba
(Hokea koko Mat 14, 22-33; Yoa 6, 15-21)
  45Oko ena ambuku, Yesu atitedja batingami ba nde ta bwato bɛngɛ ibo basuake boso ta dɔngɔ ikina la ibeke, dɔngɔ la ibonga la Betesaida, ena ɔdaka yo mɛɛnɛ ayanedja emumu ɛ bato. 46Ngɔngɔ dja oyanedja bato, akɛɛ diko la ngomba tina ɛ oongɔnɔ. 47Ɔimea mɔkɔmɔkɔ, bwato badaka ta ndanda ɛ ibeke inɛnɛ, ko Yesu yo mɛnɛ adaka o ngondo. 48Ɔenɛ yo boo batingami badaka na monɔngɔ ta oduka, tina ɛ boo mopɛpɛ mabasɔmbɛdjaka ngɔngɔ; ta eyɛɛ busa, Yesu abakimana ena adale ta diko la madiba, ko apalaka bo abanɔdjae. 49Ehole ɛ moenɛ bo adale ta diko la madiba ma ibeke inɛnɛ, balɛdja boo ɛdaka mongɔli ko bahwea mingɔli. 50Tina ɛ boo ibo basusu bamoenɛkɛ, bayeketana na bɔɔ bonɛnɛ. Mbala emɔti abala na bu boo: «Sapingedjani! Edii mbai; pɛpɛ obangani!» 51Ngɔngɔ djia atitea ta bwato, mbuti na bu, ko mopɛpɛ masia. Batingami bakamoa obuke mɛɛnɛ. 52Tin'ɛ boo baisipoa modjɔ ma okamoa ma mapa: badaka elengɛɛ bigegele.
Yesu aheledja bato ba bipeko ba Genesalɛte
(Hokea koko Mat 14, 34-36; Yoa 6, 22-25)
  53Ngɔngɔ dja okatisa ibeke, baimea ta ibongu la Genesalɛte ko basɛmɛɛ. 54Ehole ɛduboabo ta bwato, mbala emɔti, bato badjeba Yesu. 55Bato bakɛɛ pɛpɛlɛ ngise djisusu ko babanga odoa na bato ba bipeko diko la maanga, badoa na bu ta esika ɛokakabo boo Yesu adi ena. 56Mɔɔngɔ masusu makɛkɛ Yesu, ta mabonga, ta ngando, kaoko odii bato ba gue, bato badoaka asambea bato ba bipeko ta bisika ba masaka ma bato ko bamoongɔnɔkɔ bo abakine babinge noko mopɛpɛ ma mokoto ma nde; bakɔni basusu ibaa mobingaka bahelaka.
      Iliyochaguliwa sasa
MALAKO 6: ngc
Kuonyesha
Shirikisha
Nakili

Je, ungependa vivutio vyako vihifadhiwe kwenye vifaa vyako vyote? Jisajili au ingia
©2025 Communauté des Eglises Travaillistes (CET)
MALAKO 6
6
Bato ba Nasaleta baloni odhima Yesu
(Hokea koko Mat 13, 53-58; Luk 4, 16-30)
  1Yesu akina esika ena ko akɛɛ ta Nasaleta ta ibonga ilakandoa yo; engbanga emɔti na batingami ba nde. 2Ta busa ba sabata, abanga oleha ta ndako ɛ miɔngɔnɔ ɛ Bayuda. Bato bike ibamookaka bakamoa obuke. Babalaka boo: «Odihi yo midjɔ mii misusu hɔɔ? Ona ndani omopa owɛi buu na kpati ɛ okokedja midjɔ ma okamoa moda muu? 3Yo titi sapate, mwana ɔ Malia, mwɛngɛ Djake, Yosɛse, Yuda ko na Simo? Ko bananango bali batahelaka na su haa?» Ko midjɔ mia mabasia boo batamodhima. 4Na bea Yesu abala na bu boo: «Motɛli tadhimame ta ekomi ɛ nde, denga la nde na ibota la nde.» 5Yesu aikɔ ekamodjɛli emɔti, dongedja oko obakea mabɔ ma nde diko la ekenge ɛ bato ba bigo ko abaheledja. 6Yesu akamoa na taka ɛ edhimeli ɛ bato ba ibonga la nde.
Yesu alomi batingami doomi na babae
(Hokea koko Mat 10, 5-15; Luk 9, 1-6)
Ngɔngɔ djia, Yesu adala ta ngando isusu dja mbuti mbuti tin'oleha. 7Abea batingami doomi na babae ko abanga obaloma babae na babae. Abapa kpati ta diko la miembo mibe. 8Abala na bu boo: «Pɛpɛ otombani eka tina ɛ mwɛngɔ, dongedja oko pango; pɛpɛ otombani mapa, pɛpɛ tɔmbi, pɛpɛ falanga ta ibenga. 9Lwani sandale, endolo pɛpɛ otombani bisendja bibae.»
  10Abala koko na bu boo: «Ehole eosɔleani bo ta ndako, daani oko ena mbunoko oimana ba boono. 11Ekada boo bato ba ngando emɔti baloni oosɔni kaoko ookani, dongani ena ko pupolani mbumbu dja mako ma bono: edalea ekebedjɛli tin'ɛ bobo#6, 11 Edii embete ɛ mabɔtɔ. Etingodjai boo molomami aditi na eka ekina ɛ okɔ odii bato ibalomama yo, noko na mbumbu dja ibonga dia djitadika djikali na sapato dja nde..» 12Batingami bakɛɛ ko baleha bato boo basɔmbotɔne moda ma mohelo. 13Babengana miembo mibe mike ko baheledja bato ba bipeko bike ngɔngɔ dja obasua munɛ.
Ogwa ba Yoani Mobatisi
(Hokea koko Mat 14, 1-12; Luk 9, 7-9)
  14Na bea, kumu Elode aoka gala ɛ Yesu, ta elokɛ boo kombe ɛ nde ɛokama mɔɔngɔ masusu. Bakina babalaka boo: «Yoani Mobatisi apusoi ta tei ɛ bago! Na tina ena adii na kpati ɛ okɔ midjɔ ma okamoa.» 15Bakina babalaka boo: «Edii Elia.» Bakina koko babalaka boo: «Edii Motɛli, omɔti moda ma batɛli ibayou.» 16Ehole ɛoka Elode midjɔ mia misusu imabalamaka, asabalea boo: «Edii Yoani Mobatisi! Namolenedja molo, endolo asɔmbi ta mohelo!» 17Tin'ɛ boo, Elode apedja Yoani ko bamomaa ta bɔlɔkɔ, anangi na monyɔɔlɔ. Ɛdaka tina ɛ osepedja Elodiade, mwali ɔ mwanango Pilipo ɔɔsɔ yo. 18Tina ɛ boo Yoani abala na Elode boo: «Ebɔngiti na wɛ bo ɔtombe mwali ɔ mwangwao!» 19Elodiade aluma na swɛ ɛ Yoani ko apalaka amowoe, endolo aihɔnɔkɔ okokedja posa ɛ nde. 20Na bea, Elode adaka na bɔɔ ba Yoani, ena ɔdjebaka yo boo adaka moto ɔ odjoo ko mosɛnɔke, ko amobaneaka. Ehole ɛ mokaka yo, atungeamaka; endolo apalaka oko omooka. 21Na bea, enɔli epele ɛɛnɛmɛ odii Elodiade ehole eimea iswi la tɛkɛ ɛ Elode tina ɛ olɛdja obotama ba nde. Abea bakumu ba ngando, basoda bapɛtɛ dja diko na bakulaka ba Galilai. 22Mwana mwali ɔ Elodiade aingea ko abua ngɔmɔ; asepedja Elode na bato babea yo ta tɛkɛ. Bea kumu Elode abala na yɛngɛ mwali boo: «Ongani eka epalaka wɛ, ko naopalea yo.» 23Ko alena seleka tina ɛ nde boo: «Naopalea eka esusu eongalea wɛ, noko ekadaa ekenge ɛ okumu ba mbai.» 24Yɛngɛ mwali aimana ko ahɔdja nango boo: «Eboani mbai oonga yee?» Nango amosɔmbɛdja boo: «Onga molo ma Yoani Mobatisi.» 25Yɛngɛ mwali asɔmbɔ pɛpɛlɛ odii kumu ko amoonga boo: «Napalaka opɛni hadɛdi ta saani molo ma Yoani Mobatisi.» 26Kumu aoka ndjokwa enɛnɛ ta molema ma nde; endolo tina ɛ seleka elena yo boso ba bato babea yo ta tɛkɛ, aihɔnɔ omoima. 27Mbala emɔti kumu aloma omɔti ɔ basoda ba nde tina ɛ omolwɛ molo ma Yoani Mobatisi. Soda akɛɛ ta ndako ɛ bɔlɔkɔ ko alena molo ma nde. 28Adoa na mu ta saani, amopa yɛngɛ mwali ko yo amopa odii nango. 29Ehole ɛoka batingami ba Yoani gala ena, badoa atomba ndjemba ɛ nde ko bayepusea ta esɛmɔ.
Yesu ayakedjai bato koto itano
(Hokea koko Mat 14, 13-21; Luk 9, 10-17; Yoa 6, 1-15; Mal 8, 1-18)
  30Ɔhula bapotele ta elomu ɛ bobo badoa mbuti na Yesu ko bamotɔndɔ midjɔ misusu imakɔɔ bo na imaleha bo. 31Na bea, bato bike badaka bakɛ bahula ko Yesu na batingami ba nde batakaka noko ehole ɛ oyaka. Yesu abala nabu boo: «Doani engbanga emɔti na mbai lasasue ta esika ɛ pɛpɛ bato bɛngɛ ɔhemeni maa osinɛɛ.» 32Na bea, batitea ta bwato ibo mɛɛnɛ bɛngɛ boo bakɛɛ ta esika ɛ pɛpɛ bato. 33Endolo bato bike babadjeba ko basipoa esika ɛkɛkɛ bo; badonga ta ngando dja mbuti mbuti pɛpɛlɛ ko baimea na mako ta esika ɛkɛkɛ bo boso ba Yesu na batingami ba nde.
  34Ehole ɛduboa Yesu ta bwato, aenɛ bato bike; molema ma nde maluma na ndjokwa ta tin'ɛ bato bia, tina ɛ boo badaka elɛngɛ bwela ba bhata ibotaki mobanyeli. Ko abanga obaleha midjɔ mike. 35Ɔtita busa, batingami ba nde basabatea na nde ko babala na nde boo: «Esika hee edii esobe ko busa bobangi odipa. 36Sɔmbɛdja bato bii ta ngando dja mbuti mbuti odii bato ibadii na gue bɛngɛ boo bakɛɛ asomba mia ma oyaka.» 37Endolo Yesu abasɔmbɛdja boo: «Bapani mia ma oyaka ino mɛɛnɛ!» Babala na nde boo: «Ɛpalaka wɛ boo lakɛɛ asomba mia ma oya na pata dja falanga mikama mibae ko labapɛ bayake?» 38Yesu abahɔdja boo: «Odini na mapa meka? Kɛɛ aindjeni.» Ngɔngɔ dja oindja, bamosɔmbɛdja boo: «Lodii na mapa matano, na swi babae.» 39Bea abala na bu boo badedjae bato basusu bibole na bibole diko la ndjani dja mɔsu. 40Bato badaa milɔngɔ ma bato mokama na mikina ma bato tuku itano. 41Na bea, Yesu atomba mapa matano na swi babae, angangodja miso ta busa ko asakoa Ndjambe. Abuka mapa ko amapa odii batingami bɛngɛ bo bamakaane odii bato. Akabana koko swi babae odii ibo basusu. 42Bato basusu baya ko bagola. 43Ko batingami batuta bikenge bamapa na swi ibadikaa, ko balumedja mapole doomi na mabae. 44Bato ibaya mapa badaka bami koto itano.
Yesu adali diko la madiba
(Hokea koko Mat 14, 22-33; Yoa 6, 15-21)
  45Oko ena ambuku, Yesu atitedja batingami ba nde ta bwato bɛngɛ ibo basuake boso ta dɔngɔ ikina la ibeke, dɔngɔ la ibonga la Betesaida, ena ɔdaka yo mɛɛnɛ ayanedja emumu ɛ bato. 46Ngɔngɔ dja oyanedja bato, akɛɛ diko la ngomba tina ɛ oongɔnɔ. 47Ɔimea mɔkɔmɔkɔ, bwato badaka ta ndanda ɛ ibeke inɛnɛ, ko Yesu yo mɛnɛ adaka o ngondo. 48Ɔenɛ yo boo batingami badaka na monɔngɔ ta oduka, tina ɛ boo mopɛpɛ mabasɔmbɛdjaka ngɔngɔ; ta eyɛɛ busa, Yesu abakimana ena adale ta diko la madiba, ko apalaka bo abanɔdjae. 49Ehole ɛ moenɛ bo adale ta diko la madiba ma ibeke inɛnɛ, balɛdja boo ɛdaka mongɔli ko bahwea mingɔli. 50Tina ɛ boo ibo basusu bamoenɛkɛ, bayeketana na bɔɔ bonɛnɛ. Mbala emɔti abala na bu boo: «Sapingedjani! Edii mbai; pɛpɛ obangani!» 51Ngɔngɔ djia atitea ta bwato, mbuti na bu, ko mopɛpɛ masia. Batingami bakamoa obuke mɛɛnɛ. 52Tin'ɛ boo baisipoa modjɔ ma okamoa ma mapa: badaka elengɛɛ bigegele.
Yesu aheledja bato ba bipeko ba Genesalɛte
(Hokea koko Mat 14, 34-36; Yoa 6, 22-25)
  53Ngɔngɔ dja okatisa ibeke, baimea ta ibongu la Genesalɛte ko basɛmɛɛ. 54Ehole ɛduboabo ta bwato, mbala emɔti, bato badjeba Yesu. 55Bato bakɛɛ pɛpɛlɛ ngise djisusu ko babanga odoa na bato ba bipeko diko la maanga, badoa na bu ta esika ɛokakabo boo Yesu adi ena. 56Mɔɔngɔ masusu makɛkɛ Yesu, ta mabonga, ta ngando, kaoko odii bato ba gue, bato badoaka asambea bato ba bipeko ta bisika ba masaka ma bato ko bamoongɔnɔkɔ bo abakine babinge noko mopɛpɛ ma mokoto ma nde; bakɔni basusu ibaa mobingaka bahelaka.
      Iliyochaguliwa sasa
:
Kuonyesha
Shirikisha
Nakili

Je, ungependa vivutio vyako vihifadhiwe kwenye vifaa vyako vyote? Jisajili au ingia
©2025 Communauté des Eglises Travaillistes (CET)