Chapa ya Youversion
Ikoni ya Utafutaji

Luka 12

12
Hakkilango munaafitaare
1Wakkati mum himɓe uju ujuneeje hawriti faa ɓee jaaɓontira, go Yeesu fuɗɗi baddugo aahiiɓe mum wi'i: «Kakkilanee ƴuufinirɗum *Farisaaɓe, kan woni munaafitaare maɓɓe. 2Walaa cuuɗiiɗum ko suppitintaako, asiiri bo walaa ko annitintaake. 3Gam ka batuɗon der niwre fu nanoyte der jayŋol, ka cownontirɗon e noppi der cuuɗi, fiinoyte dow doomooɗe#12:3 Doomooɗe cuuɗi maɓɓe nandaa e ɗi meeɗen. Himɓe waawan ko jooɗi dow ɗe maɓɓe e faajo. Faaji ɗin bo nanete faa to woɗɗi. cuuɗi.»
Kaanuɗo huleego
(Matiye 10:28-31)
4«Mii bata on onon igooɓe am, to on kulee warooɓe ɓannu, ɓe waawataa ko waɗi koomi ɓaawo ɗon. 5Mi hollan on kaanuɗo kulon. Kanko woni ɓaawo o wari, oo woodi baawɗe wattugo der yiite jahannama. E gooŋa batanmi on, kanko nun haani kulon. 6Poolon joyon sippataake suuhon ɗiɗon na? Enon fu, baa gootel makkon yeggitantaake yeeso Alla. 7Baa gaasaaji ko'e mon fu, e limaa. Gam majjum, to on kulee. Oon ɓuri pooli ɗuuɗɗi!»
Seedanaago Yeesu yeeso himɓe
(Matiye 10:32-33)
8«Mii bata on: ceedaniiɗo am yeeso himɓe fu, Ɓii neɗɗo bo seedanoyto joomum yeeso malaykaaɓe Alla. 9Amma bi'uɗo annaa am yeeso himɓe, Ɓii neɗɗo bo wi'an annaa joomum yeeso malaykaaɓe Alla.
10Batuɗo kalluka dow Ɓii neɗɗo fu heɓan sawraneego, amma batuɗo kalluka dow Ruuhu Ceniiɗo, heɓataa sawraneego.
11To on jaaraama der cuuɗi baajorɗi, e yeeso hiitotooɓe, e mawɓe genni, to on miilanee no calortoɗon ko'e mon, e ka batoyton. 12Gam Ruuhu Ceniiɗo janŋinan on der wakkati mum ko haani baton.»
Ballool joom jawdiijo mo walaa hakkillo
13Goɗɗo der caka jama'aare nen wi'i Yeesu: «Moodibbo, batu mawniraawo am o acca men ceenna donŋu baaba amen.» 14Yeesu toontii mo wi'i: «Moy nun waɗimmi kiitotooɗo, naa bo ceennanoowo on jawdi mon?» 15Go o bati ɓe o wi'i: «Kakkilanee suuno jawdi, gam jawdi bane wuurnata neɗɗo baa no ni ɗuuɗiri fu.» 16Den Yeesu waɗani ɓe ballool gom o wi'i: «Joom jawdiijo gom nun gese mum waɗi nyaamdu gooŋa e gooŋa. 17O miili der ɓerne makko o wi'i: "Noy gaɗanmi? Mi walaa to gattanmi ko dugganmi." 18Go o wi'i der ɓerne makko: Nani ko gaɗanmi: "Mi pusan beeme am, mi mahitoo ɓuruɗe nun mawnugo, mi loowa ɗon alkamaari am, e nyaamduuji am koriiɗi fu." 19Ɓaawo majjum, mi wi'an hoore am: "Mii woodi nyaamdu sanne, ŋol heƴan bo faa duuɓi ɗuuɗɗi, mi siwtoto, mi nyaama, mi yara, mi seyoo." 20Amma Alla wi'i mo: "An mo walaa hakkillo! Jemmaare hanne, yonki maa ettete, den mum moy nun woodata ko desanɗaa hoore maa on?"» 21Yeesu ɓeydi wi'i: «Non non nun ɗum laatantoo kawritanoowo hoore mum jawdi, amma o laataaki joom jawdiijo yeeso Alla.»
Koolee Alla
(Matiye 6:25-34)
22Ɓaawo majjum Yeesu bati aahiiɓe mum wi'i: «Gam majjum bi'anmi on: "To on miilanee der goonki mon ko nyaamoton, naa bo ko ɓornotoɗon." 23Gam yonki e ɓuri nafa, ɓannu bo e ɓuri kolte. 24Daaree lekuuje, ɗe aawataa hakko ɗe dugga, ɗe galaa danki, naa bo rummuure, amma Alla e mari ɗe! Oon ɓuri bo colli faa to woɗɗi. 25Moy nun e mooɗon, der ɓillaare mum, waawata ko ɓeydi balɗe muuɗum, baa wakkatiyel pettel? 26Gam majjum, to on baawataa ko waɗi huune pettum hande ɗum ɗon, ume ɓillanton ko'e mon dow ko horii? 27Daaree no pinniiji ladde mawnirta. Ɗi mottataa, ɗi cannyataa bo. Amma mii bata on, baa Suleymaanu e tedduŋal mum fu, ɓornaaki kolte hande pinnihon kon, gootel mum. 28To Alla e ɓornina hande nii pinnihon tawaakon e ladde hanne, jaaŋo kon bulee yiite, hakkomma onon, o ɓornintaa on ko ɓuri non na? Onon ɓe goonɗinki panɗuki! 29Onon, to on miilanee ko nyaamoton, e ko jaroton, to on ɓillee ko'e mon dow majjum. 30Himɓe duuniyaaru nun daartata ɗum ɗon fu. Amma onon, Baaba mooɗon e anni oon bukaa ɗum. 31Gomma daarton Laamaare Alla, den ɗum ɗon fu, on ɓeydante ɗum.»
Suuɗugo jawdi dow kammu
(Matiye 6:19-21)
32«To on kulee onon koggel pettel, gam Baaba mon e woodi seyo hokkugo on laamaare mum. 33Cippee ko gooduɗon, cakkon talkaaɓe ceede mum, gaɗanee ko'e mooɗon suuɗirde ceede ne heennyataa, e jawdi ni heennyataa dow kammu. Gujjo waawataa ko ɓattii ton, gilɗi bo waawataa ko biisi ni. 34Gam to jawdi mon woni, ton nun ɓerne mon wonotoo.»
Maccuɓe reenuɓe
35«Kaɓɓee ɓelɓeli mon gam golle, jannee bo fitillaaji mon. 36Onon bo nandee hande himɓe hettiniiɓe Joomiraawo mum warta diga ɓangal, gam ɓe maɓɓitana mo ɗon maa ɗon to o warti o fiyi dammugal. 37Barke laatanto maccuɓe, ɓe joomiraawo mum wartoyta tawa ɓe ɗaanaaki! E gooŋa batanmi on, o haɓɓan ɓelɓelol makko, o jooɗina ɓe gam ɓe nyaama, o jagganoo ɓe. 38To o wartii, feccere jemma, naa bo wakkati joggol jakaraaje o tawi ɓe ɗaanaaki, barke laatanto ɓe. 39Paamee faa wooɗa: To joom wuro e anni wakkatiire ne gujjo warata jemma, o ɗaanataako. O accataa gujjo yula suudu makko. 40Onon bo gaɗee siri, gam Ɓii neɗɗo waraan wakkati on miijay.»
Maccuɗo geeto, e maccuɗo kalluɗo
(Matiye 24:45-51)
41Go Piyer wi'i: «Moodibbo, menen tan nun gaɗanɗaa ballool ŋol naa himɓe fu?» 42Joomiraawo toontii mo wi'i: «Moy nun laatii maccuɗo geeto mo hakkillo? Kanko woni mo joom wuro mum reeninta gollotooɓe horiiɓe, gam o seennana ɓe nafa der wakkati kaanuki. 43Barke laatanto mo joomiraawo mum warti tawi e waɗa golle mum! 44E gooŋa batanmi on, joomiraawo on reeninan mo jawdi mum fu. 45Amma to gollotooɗo wi'ii der ɓerne muuɗum: "Joomiraawo am ɓooyi wartay". Den o yanta oo fiya gollotooɓe horiiɓe e horɓe, oo nyaama, oo yara, oo buusa, 46den mum maccuɗo on, joomiraawo mum wartaan wakkati de o miijay, e der yanne ne o annaa, o muunyitan mo, o heɓa geɗu makko e himɓe ɓe walaa hooluwe.
47Gollotooɗo annuɗo ko joomiraawo mum yiɗi, amma waɗay siri mum, waɗay bo ko yiɗi, o fiyete ɓocci ɗuuɗɗi. 48Amma gollotooɗo mo annaa ko joomiraawo mum yiɗi, to waɗii baadi fotuni o fiyanee, o fiyete nun seɗɗa. Gam kokkaaɗo seɗɗa, ƴamoyte seɗɗa, jowanaaɗo huune ɗuuɗɗum, ƴamoyte ko ɓuri ɗuuɗugo.»
Yeesu woni daliila ceenniigu
(Matiye 10:34-36)
49«Mi warii sankitingo yiite der duuniyaaru, mii yiɗi bo ŋe nanŋa law! 50*Batisi gom na'on ki gaɗanteemi, mii yawɗii ki waɗa law. 51Oon miiji mi waddu nun jam der duuniyaaru na? Aawo, mi wadday jam, amma ceenniigu nun gaddumi. 52Gam diga jooni himɓe joyo der wuro wooto seennan, tato nannantirtaa e ɗiɗo, ɗiɗo bo nannantirtaa e tato. 53Baaba nannantirtaa e ɓiyum, ɓiɗɗo bo nannantirtaa e baaba mum. Inna nannantirtaa e ɓiyum debbo. Ɓiɗɗo debbo bo nannantirtaa e inna mum. Esiraawo debbo nannantirtaa e debbo ɓiyum, debbo on bo nannantirtaa e esiraawo mum.»
Suttontirgo maaneeji garooji
(Matiye 16:2-3)
54Yeesu bati kade jama'aare wi'i: «To on ji'ii ɓalinde far to gorgal, sikan oon bi'a: "Yoone toɓan!" Eɗum waɗa bo. 55To on ji'ii hennu hoore fuɗowol e wifa, oon bi'a: "Guli waɗan!" Eɗum waɗa bo. 56Onon munaafitiiɓe! Oon baawa suttontirgo ko waɗata dow leydi e dow kammu. Too, noy waɗi go on annitay wakkatiire nee ɗo?»
Nannantir e ganyo maa
(Matiye 5:25-26)
57«Gam ume on ceennontirtaa onon e ko'e mon ko foonnitii? 58To aa yaha an e ganyo maa yeeso kiitotooɗo, accu nannantiron an e makko diga e laawol, gam to o yaare yeeso hiitotooɓe, gam to kiitotooɗo hokke poliisiiɓe, kamɓe bo, ɓe maɓɓe der kasu. 59Mii wi'e, a wurtoytaako diga ɗon, to a yoɓiday ko taccanaɗaa, faranwel mum koriiŋel.»

Iliyochaguliwa sasa

Luka 12: BFB

Kuonyesha

Shirikisha

Nakili

None

Je, ungependa vivutio vyako vihifadhiwe kwenye vifaa vyako vyote? Jisajili au ingia