Mataio 11
11
Ko nā Kavefekau mai ia Ioane te Papatiho
(Luk 7.18-35)
1Kua uma te fai e Iehu o nā fakatonuga iēnei ki ona hoko e toka hefulu lua, oi na fano kehe ai ma kinā, kua fano oi akoako ma folafola atu i nā kakai e tafapili ki te koga tēnā.
2I te lagonaga e Ioane te Papatiho i loto o te falepuipui nā mea kua fai e Keliho, oi na uga ai e ia iētahi o nā hoko o ia ke fehili kia Iehu. 3Kua lea atu kilātou kia Iehu, “Ko koe nei te tino na folafola e Ioane e hau, pe e iei hētahi tino e fakatalitali kimātou ki ei?”
4Kua tali mai ia Iehu, “Olo oi taku kia Ioane nā mea e koutou lagona e tautatala ai ia tagata, ma nā mea e kitea e outou mata: 5kua pupula ia mata o tāuaho, kua hāvavali ia pipili, kua fakamamā#11.5 fakamamā Kikila ki te 8.2 kilātou e maua i nā tauale kino o te kili, kua logo ia taliga o tutuli, kua toe fakatutū nā tino na oti, ma ko te Tala Lelei kua folafola ki tagata mātitiva.#Iha 35.5-6; 61.1 6Amutia nā tino e hē māhalohalo mai kia te au!”
7Ka koi olo kehe atu nā hoko o Ioane, kae kua kāmata oi tautala ia Iehu ki te kaifenua e uiga kia Ioane, kua lea vē atu, “I te koutou ologa kia Ioane i te vao, heā te nae fia kikila koutou ki ei? He lau mutia e āgina i te matagi? 8Heā te na olo koutou ke kikila ki ei? He tamāloa e lākei i ni lākei uiga kehe te gali? Ko nā tino e lākei i nā lākei vēnā e nonofo i nā fale o nā tupu! 9Lea mai ake, heā te na olo koutou ke kikila ki ei? He pelofeta? Io e hako, ka ko te tino na kitea e koutou e hili atu tona tāua i lo he pelofeta. 10Auā ko Ioane te fakatatau ki ei te tuhituhiga paia e vē mai: ‘Na vāgana te Atua, ka uga atu e au taku kavefekau ke muamua atu ia te koe, ke ia hāunia te auala mo koe.’#Mal 3.1 11E takutino atu e au kia te koutou, o nā tino kua fānanau mai ki te lalolagi, e hēai he tino e hili atu tona tāua i lo Ioane te Papatiho. Kae ko te tino e pito hili ona hē tāua i te Mālō o te lagi, e hili atu la tona tāua i lo Ioane. 12Mai nā aho na tālaki ai e Ioane tana fekau ke pa mai ki te taimi nei, ko te Mālō o te lagi kua āfāina i nā fakahāuāga,#11.12 āfāina i nā fakahāuāga pe kua āfāina i nā faiga a nā tino e fofou ke fakavae fakamālohi te pule a te Atua ma nā tino fakahāuā e taumafai ke kilātou pukeagia fakamālohi.#Luk 16.16 13Ka ko hēki pa ki te vāitaimi o Ioane, ko te Mālō nae vavaka e te kau pelofeta ma te Tūlāfono a Mohe; 14kāfai e talitonu koutou ki te lātou fekau, ko tona uiga la ko Ioane ko Elia, tēia na vavaka e hau.#Mal 4.5; Mat 17.10-13; Mlk 9.11-13 15Kāfai e iei ni outou taliga, fakalogo mai la!
16“Heā nei te ka fakatuha e au ki ei nā tino o tēnei tupulaga? E vē kilātou ko nā tamaiti e nonofo i te māketi ma e taukālalaga atu tētahi vāega ki tētahi, 17‘Nae ta e kimātou i te fagufagu nā pehe fiafia mo koutou, kae nae hē hihiva koutou! Nae uhu e kimātou nā haumate, kae nae hē faitatagi koutou!’ 18I te hauga o Ioane, nae fakalāina ma hēki inu ki te uaina, kae na lea vē nā tino, ‘E ulufia e he tēmoni!’ 19I te hauga o te Ataliki o te Tagata, nae kai ma inu ki te uaina, oi na lea vē ai nā tino, ‘Kikila ki te tagata tēnei! E kai fakaatuatuvale ma konā i te uaina, he uō a nā aolāfoga ma iētahi tino inohia!’ Ka ko te poto o te Atua e fakaalia te moni, i ana gāluega.”
Ko nā Nuku hē Talitonu
(Luk 10.13-15)
20Ko nā tino i nā kakai nae fai ai te lahiga o nā vāvega a Iehu, na hēki liliu kehe mai a lātou agahala, oi na tautala mālohi ai ki ei ia Iehu ona ko to lātou hē halamō. 21“Heāloa koe Kolahini! Heāloa koe Petehaita! Auā moinei ake nā vāvega na fai i loto o nā kakai o koulua na fai i Tulo ma Haitonu, e vēnei ake ko nā tino i kinā kua leva te fai o lātou kofutaga ma lūlū ki o lātou luga te lefulefu, ke fakailoa ai to lātou halamō.#Iha 23.1-18; Ehk 26.1—28.26; Ioe 3.4-8; Amo 1.9-10; Hkl 9.2-4 22Kae e takutino atu e au kia te koutou, kāfai e pa ki te Aho Fakamahino, ka hili atu te alofa o te Atua ki tagata o Tulo ma Haitonu i lo kia te koutou. 23Ma ko koe Kapenaumi, nae iei nei hō manatu ko koe e mafai ke hiki ake ki luga ki te lagi? Hēai, ko koe ka togi ki lalo ki Heoli. Ānei ake nā vāvega nae fai i loto o koe na fai i Hotoma, e vēnei ake koi tūmau lava ia Hotoma ke pa mai ki te aho nei. #Ken 19.24-28; Iha 14.13-15 24E talitonu mai koutou kāfai e pa ki te Aho Fakamahino, ka hili atu te alofa o te Atua kia Hotoma i lo kia te koutou.”#Mat 10.15; Luk 10.12
Ōmamai kia te Au e Mapu ai Koutou
(Luk 10.21-22)
25I te taimi tēnā, na lea vē ake ai ia Iehu, “Te Tamana, te Aliki o te lagi ma te lalolagi! Ko au e fakafetai atu kia te koe auā kua fakailoa e koe kia te kilātou e hēki akoakogia, nā mea kua kē mumunia mai ia te kilātou e popoto ma kua akoakogia. 26Io, te Tamana, ko te mea lava tēnei na fofou koe ke fai.
27“Kua fōki mai e toku Tamana kia te au nā mea uma lele. E hēai he tino e ia iloa te Ataliki vaganā te Tamana, ma e hēai foki he tino e ia iloa te Tamana vaganā te Ataliki ma kilātou kua filifilia e te Ataliki ke fakailoa ki ei. #Ioa 3.35; 1.18; 10.15
28“Ōmamai kia te au koutou uma e fītatā i nā kavega mamafa, ko au e mapu ai koutou. 29Kave taku amo#11.29 amo He fakaliliuga o te kupu Eleni ko tona uiga, ko te lākau e tuku ki te ua o te pōvi e takitaki ma fakatonutonu ai i nā gāluega e fakaaogā ki ei. Ko te amo ko te fakailoga tēnā o te uhitaki kātoatoa ma te galue mālohi. Kikila ki te Gāl 15.10; Kal 5.1; 1 Tim 6.1 oi tuku ki outou luga ma fakatakitaki mai kia te au, auā ko au e agamalū ma loto maulalo; ma ka maua ai e koutou he mapu.#Iel 6.16 30Auā ko te amo ka fōki atu e au e faigōfie, ko te kavega foki ka fakaeke atu e au ki luga o koutou e māmā.”
Селектирано:
Mataio 11: TOKU
Нагласи
Сподели
Копирај
Дали сакаш да ги зачуваш Нагласувањата на сите твои уреди? Пријави се или најави се
Bible Society New Zealand Charitable Trust
Mataio 11
11
Ko nā Kavefekau mai ia Ioane te Papatiho
(Luk 7.18-35)
1Kua uma te fai e Iehu o nā fakatonuga iēnei ki ona hoko e toka hefulu lua, oi na fano kehe ai ma kinā, kua fano oi akoako ma folafola atu i nā kakai e tafapili ki te koga tēnā.
2I te lagonaga e Ioane te Papatiho i loto o te falepuipui nā mea kua fai e Keliho, oi na uga ai e ia iētahi o nā hoko o ia ke fehili kia Iehu. 3Kua lea atu kilātou kia Iehu, “Ko koe nei te tino na folafola e Ioane e hau, pe e iei hētahi tino e fakatalitali kimātou ki ei?”
4Kua tali mai ia Iehu, “Olo oi taku kia Ioane nā mea e koutou lagona e tautatala ai ia tagata, ma nā mea e kitea e outou mata: 5kua pupula ia mata o tāuaho, kua hāvavali ia pipili, kua fakamamā#11.5 fakamamā Kikila ki te 8.2 kilātou e maua i nā tauale kino o te kili, kua logo ia taliga o tutuli, kua toe fakatutū nā tino na oti, ma ko te Tala Lelei kua folafola ki tagata mātitiva.#Iha 35.5-6; 61.1 6Amutia nā tino e hē māhalohalo mai kia te au!”
7Ka koi olo kehe atu nā hoko o Ioane, kae kua kāmata oi tautala ia Iehu ki te kaifenua e uiga kia Ioane, kua lea vē atu, “I te koutou ologa kia Ioane i te vao, heā te nae fia kikila koutou ki ei? He lau mutia e āgina i te matagi? 8Heā te na olo koutou ke kikila ki ei? He tamāloa e lākei i ni lākei uiga kehe te gali? Ko nā tino e lākei i nā lākei vēnā e nonofo i nā fale o nā tupu! 9Lea mai ake, heā te na olo koutou ke kikila ki ei? He pelofeta? Io e hako, ka ko te tino na kitea e koutou e hili atu tona tāua i lo he pelofeta. 10Auā ko Ioane te fakatatau ki ei te tuhituhiga paia e vē mai: ‘Na vāgana te Atua, ka uga atu e au taku kavefekau ke muamua atu ia te koe, ke ia hāunia te auala mo koe.’#Mal 3.1 11E takutino atu e au kia te koutou, o nā tino kua fānanau mai ki te lalolagi, e hēai he tino e hili atu tona tāua i lo Ioane te Papatiho. Kae ko te tino e pito hili ona hē tāua i te Mālō o te lagi, e hili atu la tona tāua i lo Ioane. 12Mai nā aho na tālaki ai e Ioane tana fekau ke pa mai ki te taimi nei, ko te Mālō o te lagi kua āfāina i nā fakahāuāga,#11.12 āfāina i nā fakahāuāga pe kua āfāina i nā faiga a nā tino e fofou ke fakavae fakamālohi te pule a te Atua ma nā tino fakahāuā e taumafai ke kilātou pukeagia fakamālohi.#Luk 16.16 13Ka ko hēki pa ki te vāitaimi o Ioane, ko te Mālō nae vavaka e te kau pelofeta ma te Tūlāfono a Mohe; 14kāfai e talitonu koutou ki te lātou fekau, ko tona uiga la ko Ioane ko Elia, tēia na vavaka e hau.#Mal 4.5; Mat 17.10-13; Mlk 9.11-13 15Kāfai e iei ni outou taliga, fakalogo mai la!
16“Heā nei te ka fakatuha e au ki ei nā tino o tēnei tupulaga? E vē kilātou ko nā tamaiti e nonofo i te māketi ma e taukālalaga atu tētahi vāega ki tētahi, 17‘Nae ta e kimātou i te fagufagu nā pehe fiafia mo koutou, kae nae hē hihiva koutou! Nae uhu e kimātou nā haumate, kae nae hē faitatagi koutou!’ 18I te hauga o Ioane, nae fakalāina ma hēki inu ki te uaina, kae na lea vē nā tino, ‘E ulufia e he tēmoni!’ 19I te hauga o te Ataliki o te Tagata, nae kai ma inu ki te uaina, oi na lea vē ai nā tino, ‘Kikila ki te tagata tēnei! E kai fakaatuatuvale ma konā i te uaina, he uō a nā aolāfoga ma iētahi tino inohia!’ Ka ko te poto o te Atua e fakaalia te moni, i ana gāluega.”
Ko nā Nuku hē Talitonu
(Luk 10.13-15)
20Ko nā tino i nā kakai nae fai ai te lahiga o nā vāvega a Iehu, na hēki liliu kehe mai a lātou agahala, oi na tautala mālohi ai ki ei ia Iehu ona ko to lātou hē halamō. 21“Heāloa koe Kolahini! Heāloa koe Petehaita! Auā moinei ake nā vāvega na fai i loto o nā kakai o koulua na fai i Tulo ma Haitonu, e vēnei ake ko nā tino i kinā kua leva te fai o lātou kofutaga ma lūlū ki o lātou luga te lefulefu, ke fakailoa ai to lātou halamō.#Iha 23.1-18; Ehk 26.1—28.26; Ioe 3.4-8; Amo 1.9-10; Hkl 9.2-4 22Kae e takutino atu e au kia te koutou, kāfai e pa ki te Aho Fakamahino, ka hili atu te alofa o te Atua ki tagata o Tulo ma Haitonu i lo kia te koutou. 23Ma ko koe Kapenaumi, nae iei nei hō manatu ko koe e mafai ke hiki ake ki luga ki te lagi? Hēai, ko koe ka togi ki lalo ki Heoli. Ānei ake nā vāvega nae fai i loto o koe na fai i Hotoma, e vēnei ake koi tūmau lava ia Hotoma ke pa mai ki te aho nei. #Ken 19.24-28; Iha 14.13-15 24E talitonu mai koutou kāfai e pa ki te Aho Fakamahino, ka hili atu te alofa o te Atua kia Hotoma i lo kia te koutou.”#Mat 10.15; Luk 10.12
Ōmamai kia te Au e Mapu ai Koutou
(Luk 10.21-22)
25I te taimi tēnā, na lea vē ake ai ia Iehu, “Te Tamana, te Aliki o te lagi ma te lalolagi! Ko au e fakafetai atu kia te koe auā kua fakailoa e koe kia te kilātou e hēki akoakogia, nā mea kua kē mumunia mai ia te kilātou e popoto ma kua akoakogia. 26Io, te Tamana, ko te mea lava tēnei na fofou koe ke fai.
27“Kua fōki mai e toku Tamana kia te au nā mea uma lele. E hēai he tino e ia iloa te Ataliki vaganā te Tamana, ma e hēai foki he tino e ia iloa te Tamana vaganā te Ataliki ma kilātou kua filifilia e te Ataliki ke fakailoa ki ei. #Ioa 3.35; 1.18; 10.15
28“Ōmamai kia te au koutou uma e fītatā i nā kavega mamafa, ko au e mapu ai koutou. 29Kave taku amo#11.29 amo He fakaliliuga o te kupu Eleni ko tona uiga, ko te lākau e tuku ki te ua o te pōvi e takitaki ma fakatonutonu ai i nā gāluega e fakaaogā ki ei. Ko te amo ko te fakailoga tēnā o te uhitaki kātoatoa ma te galue mālohi. Kikila ki te Gāl 15.10; Kal 5.1; 1 Tim 6.1 oi tuku ki outou luga ma fakatakitaki mai kia te au, auā ko au e agamalū ma loto maulalo; ma ka maua ai e koutou he mapu.#Iel 6.16 30Auā ko te amo ka fōki atu e au e faigōfie, ko te kavega foki ka fakaeke atu e au ki luga o koutou e māmā.”
Селектирано:
:
Нагласи
Сподели
Копирај
Дали сакаш да ги зачуваш Нагласувањата на сите твои уреди? Пријави се или најави се
Bible Society New Zealand Charitable Trust