Mataio 24

24
‘Ua Vavalo e Iesu le Fa‘atafunaina o le Malumalu
(Mare 13.1-2; Luka 21.5-6)
1‘Ona ulufafo lea o Iesu, ‘ua maliu ‘ese i le malumalu; ‘ona ō mai ai lea o ona so‘o ‘iā te ia e fa‘asino ‘iā te ia i fale o le malumalu. 2A ‘ua fetalai atu Iesu ‘iā te i latou, “‘Ua ‘outou lē iloa ‘ea nei mea uma? E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e lē toe i ai se ma‘a i luga o le tasi ma‘a, ‘ae uma ‘ona sōloia i lalo.”#Luka 19.44
O Tigā ma Puapuagā
(Mare 13.5-13; Luka 21.7-19)
3‘Ua nofo o ia i le mauga o Olive, ‘ona ō mai ai lea o le ‘au so‘o ‘iā te ia ‘ua nā o i latou, ‘ua fa‘apea mai, “‘Ia e fetalai mai ‘iā te i matou pe o‘o afea ia mea? Pe se a fo‘i le fa‘ailoga o lou maliu mai ma le gata‘aga o le lalolagi?”
4‘Ona tali atu ai lea o Iesu, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te i latou, “‘Ia ‘outou, ne‘i fa‘asesēina ‘outou e se tasi. 5Auā e to‘atele e ō mai i lo‘u igoa, ‘ua fa‘apea ane, ‘O a‘u nei o le Keriso;’ latou te fa‘asesēina fo‘i tagata e to‘atele.#Mata 24.24; Ioane 5.43; Galu 5.36, 37; 1 Ioane 2.18 6E fa‘alogo ‘outou i tau‘a ma tala o tau‘a; ‘ia ‘outou, ne‘i tou atuatuvale; auā e ao ‘ona taunu‘u o nei mea uma, ‘ae le‘i o‘o i le gata‘aga. 7Auā e si‘i le tau‘a e le tasi nu‘u i le tasi nu‘u, ma le tasi mālō i le tasi mālō; ‘ona o‘o mai ai lea o oge ma fa‘ama‘i ma mafui‘e i lea mea ma lea mea.#Isai 19.2; 2 No 15.6 8O nā mea uma o le amataga ia o puapuagā.
9“‘Ona latou tu‘uina atu ai lea o ‘outou i le puapuagā ma latou fasiotia ‘outou; e ‘inosia fo‘i ‘outou e nu‘u uma ‘ona o lo‘u igoa.#Mata 10.22 10O ona po ia e tausuai ai tagata e to‘atele, e fa‘alata le tasi i le tasi, ma feitaga‘i i latou.#Tani 11.41 11E tutū mai fo‘i perofeta pepelo e to‘atele, latou te fa‘asesē fo‘i i tagata e to‘atele. 12E ma‘alili fo‘i le alofa o le to‘atele o tagata, ‘ona ‘ua tupu tele o le amio leaga.#2 Tesa 2.10; 2 Timo 3.1-5 13A o lē tumau se‘ia o‘o i le gata‘aga, e fa‘aolaina lea.#Mata 10.22 14E tala‘iina atu fo‘i lenei tala lelei o le mālō i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nu‘u uma; ‘ona o‘o mai ai lea o le gata‘aga.
O Puapuagā ma le Mata‘utia
(Mare 13.14-23; Luka 21.20-24)
15“O le a ‘outou va‘ai i le mea e ‘inosia e fa‘atafunaina ai, ‘ua tu i le mea pa‘ia, e pei ‘ona fai mai ai le perofeta o Tanielu, (o lē faitau i ai, ‘inā malamalama i le uiga o lenei mea)#24.15 O tupua ma mea ‘inosia sa va‘ai i ai Tanielu sa fa‘atutuina i le malumalu i lona vaitaimi. A o le valo‘aga a Iesu i mea matagā o le a o‘o i le malumalu ma le fa‘atafunaina o Ierusalema. #Tani 9.27; 11.31; 12.11 16o ē o i Iutaia i ia ona po, ‘ia latou sōsōla i mauga; 17o lē ‘ua i luga o le fale, ‘aua ne‘i alu ifo, ‘ia e ‘ave se mea ai lona fale;#Luka 17.31 18o lē ‘ua i le vao fo‘i, ‘aua ne‘i fo‘i atu e ‘ave ona ‘ofu. 19‘Oi talofa fo‘i i fafine totō ma ē failele i ia ona po. 20A ‘ia ‘outou tatalo ‘ina ne‘i ‘outou sōsōla i le tau ma‘alili, po o le sapati. 21Auā o ia ona po e o‘o ai le puapuagā tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ‘ua o‘o lava i ona po nei; e lē toe fa‘apea fo‘i amulī.#Tani 12.1; Fa‘aa 7.14; Ioe 2.2 22A lē fa‘apu‘upu‘uina fo‘i ia aso, e lē fa‘aolaina se tasi; ‘ae fa‘apu‘upu‘uina ia aso ‘ona o ē ‘ua filifilia. 23‘Āfai e fai ane se tasi ‘iā te ‘outou ia ona po, ‘Fa‘auta, o ‘i‘inei le Keriso,’ po o ‘‘i‘ilā;’ ‘aua tou te fa‘alogo i ai. 24Auā e tutū mai Keriso pepelo ma perofeta pepelo, latou te faia fo‘i fa‘ailoga tetele ma vāvega, ‘ina ‘ia fa‘asesē ai i ē ‘ua filifilia lava, pe ‘āfai e mafai ai.#Mata 5.11; Teu 13.1-3; 2 Tesa 2.8, 9 25Fa‘auta, ‘ua ‘ou mua‘i ta‘uina atu nei mea ‘iā te ‘outou.
26“O lea, ‘āfai latou te fai mai ‘iā te ‘outou, ‘Fa‘auta, o i le vao o ia;’ ‘aua tou te ō atu i ai; ‘fa‘auta, o i le afeafe o ia;’ ‘aua tou te fa‘alogo i ai.#Luka 17.23-24 27Auā e pei ‘ona ‘emo mai o le uila i sasa‘e ma malamalama atu i sisifo; e fa‘apea fo‘i ‘ona sau o le Atali‘i o le tagata.
28“Auā o le mea ‘ua i ai le tagata oti, e aofaga i ai aeto.#Iopu 39.30; Sapa 1.8; Luka 17.37
O le Afio mai o le Atali‘i o le Tagata
(Mare 13.24-27; Luka 21.25-28)
29“A mavae atu le puapuagā o ia ona aso,
‘ona fa‘apogisāina loa lea o le lā,
e lē susulu mai fo‘i le masina,
e pa‘u‘ū fo‘i fetū mai le lagi,
e lūlūina fo‘i ‘au a le lagi.#Isai 13.10; 34.4; Eseki 32.7; Ioe 2.10, 31; 3.15; Fa‘aa 6.12-13
30‘Ona iloa ai lea i le lagi o le fa‘ailoga o le Atali‘i o le tagata; ‘ona taufaitagitu‘i ai lea o itū‘āiga uma o le lalolagi; ‘latou te iloa atu fo‘i le Atali‘i o le tagata ‘ua sau i ao o le lagi’ ma le mana ma le mamalu tele. 31E ‘a‘auina atu fo‘i e ia o ana agelu ma le leo tele o le pū, latou te fa‘apotopoto fo‘i i ē ‘ua filifilia e ia mai matāmatagi e fa, e amata i le tasi tulu‘iga, o le lagi e o‘o i le tasi tulu‘iga.#1 Kori 15.52; 1 Tesa 4.16; Fa‘aa 8.1, 2; Isai 27.13; Saka 2.6; Teu 30.4
O le A‘oa‘oga mai le Mati
(Mare 13.28-31; Luka 21.29-33)
32“‘Ia ‘outou mataulia le fa‘ata‘oto i le mati; pe a fa‘ato‘ā tutupu ona tātupu ma matala mai ona lau, tou te iloa ai ‘ua latalata le tau vevela. 33E fa‘apea fo‘i ‘outou, pe a ‘outou iloa ia mea uma, tou te iloa ai, ‘ua latalata o ia, ‘ua i faitoto‘a lava.#24.33 ‘ua latalata, ‘ua ia le faitoto‘a: po‘o ‘ua latalata mai o ia, po‘o ‘ua sauni o ia e afio mai. 34E moni ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, E lē mavae atu lava lenei tupulaga, se‘ia o‘o mai nei mea uma. 35E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o a‘u ‘upu e lē mavae atu lava ia.
E Leai se Tasi e Iloa le Aso ma le Itūlā
(Mare 13.32-37; Luka 17.26-30, 34-36)
36“A o lea aso ma lea itū aso e lē iloa e se tasi, e lē iloa lava e agelu i le lagi, ‘ua nā o lo‘u Tamā lava.#1 Tesa 5.1, 2 37‘Ae pei o ona po o Noa, e fa‘apea fo‘i pe a sau le Atali‘i o le tagata. 38Auā e pei ‘ona faia i ona po a o le‘i o‘o le lolo, ‘ua latou ‘a‘ai ma inu, ‘ua latou fai avā fo‘i ma fa‘aavaga, ‘ua o‘o lava i le aso na ulu atu ai Noa i le va‘a,#2 Pete 3.5, 6; Kene 7.7 39na lē iloa fo‘i e i latou ‘ina se‘ia o‘o le lolo, ma ‘ave‘esea i latou uma; e fa‘apea fo‘i pe a sau le Atali‘i o le tagata.#Kene 7.6-24 40O ia ona po e i ai i le vao o tagata e to‘alua, e ‘avea le tasi, ‘ae tu‘ua le tasi. 41E olo fa‘atasi fafine e to‘alua i le mea e olo a‘i saito, e ‘avea le tasi, ‘ae tu‘ua le tasi.
42“O lea, ‘ia ‘outou mataala ai; auā tou te lē iloa po‘o le fea le itū aso e sau ai lo ‘outou Ali‘i. 43‘Ia ‘outou iloa lenei mea, ‘ana iloa e le matai o le ‘āiga po‘o le fea le itū po e sau ai le gaoi, po ‘ua na leoleoina, ‘ae lē tu‘ua e ia lona fale ‘ia ‘elia.#24.43 ‘ia ‘elia po o ‘ia gaoia. 44O le mea lea ‘ia ‘outou nofo sauni ai; auā o le itū aso tou te lē mānatunatu ai e sau ai le Atali‘i o le tagata.#Fa‘aa 16.15
O le ‘Au‘auna Fa‘amaoni ma le ‘Au‘auna lē Fa‘amaoni
(Luka 12.41-48)
45“O ai fo‘i le ‘au‘auna fa‘amaoni ma le mafaufau, ‘ua tofia e lona ali‘i e pule i ana ‘au‘auna, ‘ia avatu a latou mea e ‘ai i ona itū aso? 46‘Amu‘ia lea ‘au‘auna, pe a sau lona ali‘i e maua o ia o lo‘o fa‘apea ‘ona fai. 47E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e tofia o ia e pule i ana mea uma. 48‘Ae ‘āfai e fai ifo lea ‘au‘auna leaga i lona loto, ‘E fa‘atuai mai lo‘u ali‘i;’#Fai 8.11 49‘ona fasi ai lea e ia i ona uso a ‘au‘auna, ‘ua ‘a‘ai fo‘i ma inu fa‘atasi ma ē ‘o‘onā; 50e sau lava le ali‘i o lea ‘au‘auna i le aso e lē fa‘atalitali atu ai o ia, o le itū aso fo‘i e lē iloa ai e ia, 51‘ona matuā fa‘asala lea ‘iā te ia ma avatu ‘iā te ia lona tofi fa‘atasi ma tagata fa‘afiaamiotonu; e i ai le taufaitagiauē ma le lilivau o nifo.

اکنون انتخاب شده:

Mataio 24: RSCB

های‌لایت

کپی

مقایسه

به اشتراک گذاشتن

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید