Galuega 7
7
O le Lauga a Setefano
1‘Ona fa‘apea mai lea o le ositaulaga sili, “E moni ‘ea, ‘ua fa‘apea na mea?”
2‘Ona fai atu lea o ia:
“Soma e, le ‘au uso e, ma tama e, ‘inā fa‘afofoga mai ia. Na fa‘aali le Atua e ona le mamalu i lo tatou tamā o Aperaamo, ‘inā ō i Mesopotamia o ia, a o le‘i o‘o i lona nofo i Karana,#Kene 12.1 3‘ua na fetalai mai fo‘i ‘iā te ia, ‘‘Inā tu‘ua ia o lou nu‘u ma lou ‘āiga, a e alu atu i le nu‘u ‘ou te fa‘asino atu ai ‘iā te oe.’ 4‘Ona tu‘ua lea e ia o le nu‘u o Kaletaia, ‘ae nofo i Karana; ‘ua oti lona tamā, ‘ona ia ‘aumaia lea o ia nai lea mea e nofo i le nu‘u nei, ‘ua ‘outou nonofo ai.#Kene 11.31; 12.4 5‘Ua na lē avatu fo‘i ‘iā te ia se tofi i ai, e leai lava se mea e tusa ma se tulagāvae; a ‘ua folafola mai, na te avatua ‘iā te ia e fai mōna fanua, ‘atoa ma lana fānau pe a mavae atu o ia, a o leai sana fānau.#Kene 12.7; 13.15; 15.18; 17.8 6Na fa‘apea fo‘i ‘ona fetalai mai o le Atua, e āumau lana fānau i le nu‘u ‘ese; latou te fa‘apologaina ma fa‘asaunoa ‘iā te i latou i tausaga e faselau.#Kene 15.13-14 7Na fa‘apea mai fo‘i le Atua, ‘‘Ou te fa‘asala i le nu‘u latou te nofo pologa ai; a mavae fo‘i ia mea e ō mai i latou ma latou ‘au‘auna mai ‘iā te a‘u i lenei nu‘u.’#Eso 3.12 8Na ia tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ia le feagaiga o le peritome; ‘ona fānau ai lea o lona atali‘i o Isaako ‘ua ia peritomeina ai o ia i le aso valu; o le atali‘i fo‘i o Isaako, o Iakopo; le atali‘i fo‘i o Iakopo e to‘asefulu ma le to‘alua, o tupuga ia.#Kene 17.10-14; 21.2-4; 25.26; 29.31—35.18
9“O le ‘au tupuga fo‘i, ‘ina o matatau‘a ‘iā Iosefa, ‘ua latou fa‘atau atu ‘iā te ia i Aikupito; a ‘ua ‘iā te ia le Atua.#Kene 37.11, 28; 39.2, 21 10‘Ua na lavea‘i fo‘i ‘iā te ia i ona puapuagā uma lava, ma foa‘i mai ‘iā te ia, ‘ia alofagia ma ta‘upotoina i luma o Farao le tupu o Aikupito; ‘ua na tofia fo‘i o ia e pule i Aikupito, ‘atoa ma lona ‘āiga uma.#Kene 41.39-41 11‘Ua o‘o le oge ma le puapuagā tele i le nu‘u o Aikupito uma lava ‘atoa ma Kanana; ‘ua lē maua fo‘i ni mea e ‘ai e o tatou tamā.#Kene 42.1-2 12A ‘ua fa‘alogo e Iakopo ‘ua i Aikupito saito, ‘ona ‘a‘au atu lea e ia o tatou tamā, o le mua‘i ō atu lea. 13O lo latou fo‘i fa‘alua ‘ua fa‘ailoa ai Iosefa i ona uso, ‘ua fa‘aalia fo‘i le ‘āiga o Iosefa ‘iā Farao.#Kene 45.1, 16 14‘Ona fe‘au atu lea e Iosefa, ‘ua ‘a‘ami i lona tamā o Iakopo, ‘atoa ma lona ‘āiga uma lava, e to‘afitugafulu ma le to‘alima o tagata. 15‘Ona alu ifo lea o Iakopo i Aikupito, ‘ua oti ai o ia, ‘atoa ma o tatou tamā.#Kene 46.1-7; 49.33 16‘Ua molia fo‘i i latou i Sekema, ma ‘ua tu‘uina i le tu‘ugamau na fa‘atau e Aperaamo i le tau ario nai le fānau a Emoro le tamā o Sekema.#Kene 23.3-16; 33.19; 50.7-13; Iosu 24.32
17“A ‘ua latalata le tausaga na folafolaina, sa tautō ai le Atua ‘iā Aperaamo, ‘ona tutupu lea o le nu‘u, ma ‘ua fa‘ato‘ateleina i Aikupito.#Eso 1.7-8 18‘Ua o‘o i le nofo mai o le tasi tupu, sa lē iloa e ia Iosefa. 19‘Ua nā togafitileagaina o tatou ‘āiga, ma fa‘asaunoa atu i o tatou tamā ‘ia tu‘ulafoa‘i a latou tama meamea, ‘ina ne‘i ola i latou.#Eso 1.10-11, 22 20O ona po ia na fānau ai Mose, ‘ua ma‘eu le tino lelei; e tolu masina fo‘i ‘ua tausia ai o ia i le ‘āiga o lona tamā;#Eso 2.2 21‘ua tu‘ulafoa‘iina fo‘i o ia, ‘ua ‘ava‘e e le afafine o Farao, ‘ua na tausi fo‘i ‘iā te ia e fai mana tama.#Eso 2.3-10 22Na a‘oa‘oina fo‘i Mose i le poto uma lava o Aikupito, ‘ua malosi i ana ‘upu ma ana mea na faia.
23“‘Ua o‘o i le fagafulu o ona tausaga, ‘ona manatu ai loa o ia e asiasi atu i ona uso o le fānauga a Isaraelu.#Eso 2.11-15 24‘Ua iloa atu fo‘i e ia o le tasi ‘ua agaleagaina, ‘ua na fesoasoani i ai, ma taui atu i lona agaleagaina, ma fasi i le Aikupito. 25Sa manatu o ia e lē iloa e ona uso e fa‘aola le Atua ‘iā te i latou i lona lima; a ‘ua lē iloa e i latou. 26O le taeao fo‘i ‘ua tu atu ai o ia i le to‘alua o i latou o tau, ‘ua na pupulu ai ia lelei, ‘ua fa‘apea atu, ‘Soma e, o le uso ‘oulua; se a le mea ‘ua ‘oulua feagaleaga a‘i ai?’ 27A o lē na agaleaga atu i le tasi, ‘ua na tete‘e atu ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, ‘O ai ‘ea na fai oe ma ali‘i ma fa‘amasino ‘iā te i mā‘ua?#7.27 mā‘ua: O nisi fa‘aliliuga; matou. 28Pe ‘e te fia fasioti ‘ea ‘iā te a‘u, pei ‘ona e fasioti i le Aikupito ananafi?’ 29‘Ona sola lea o Mose i lea ‘upu, ‘ua āumau ai i le nu‘u o Mitiana, ‘ua fānau ai ona atali‘i e to‘alua.#Eso 18.3-4
30“‘Ua mavae fo‘i tausaga e fasefulu, ‘ona fa‘aali lea ‘iā te ia o le agelu a le Ali‘i i le afi mumū i le la‘au talatala i le vao o le mauga o Sinai.#Eso 3.1-10 31‘Ua va‘aia e Mose, ‘ona ofo ai lea i le mea ‘ua va‘aia; ‘ua fa‘alatalata atu o ia e matamata i ai, ‘ona tulei mai lea o le si‘ufofoga o le Ali‘i ‘iā te ia: 32‘O a‘u o le Atua o ou tamā, o le Atua o Aperaamo, o le Atua fo‘i o Isaako o le Atua fo‘i o Iakopo.’ ‘Ona gatete lea o Mose, ‘ua lē mafai ‘ona fa‘amalosi e matamata i ai. 33‘Ona fetalai mai lea o le Ali‘i ‘iā te ia, ‘Tatala ia ou se‘evae; auā o le mea ‘ua e tu ai o le ‘ele‘ele pa‘ia lea. 34‘Ua ‘ou matuā va‘ava‘ai i le agaleagaina o lo‘u nu‘u i Aikupito, ‘ua ‘ou fa‘alogo fo‘i i lo latou feoi, ‘ua ‘ou alu ifo fo‘i e lavea‘i ‘iā te i latou, o lenei, sau ia, ‘ou te ‘auina atu oe i Aikupito.’
35“O Mose lenā sa te‘ena e i latou, sa fa‘apea atu, ‘O ai se na faia oe ma ali‘i ma fa‘amasino?’ Na ‘auina o ia e le Atua e fai ma ali‘i ma fa‘aola, i le lima o le agelu sa fa‘aali ‘iā te ia i le la‘au talatala.#Eso 2.14 36O ia lava, na ta‘ita‘iina atu ‘iā te i latou, a ‘ua uma ‘ona fai vāvega ma fa‘ailoga i le nu‘u o Aikupito ma le sami Ulaula, ‘atoa ma le vao i tausaga e fagafulu.#Eso 7.5; 14.21; Nume 14.33 37O Mose lea, sa fai atu i le fānauga a Isaraelu, ‘E fa‘atūina e le Ali‘i lo ‘outou Atua le perofeta mo ‘outou o so ‘outou uso, pei o a‘u nei, tou te fa‘alogo ‘iā te ia.’#Teu 18.15, 18 38O ia sa i le ekalesia i le vao fa‘atasi ma le agelu na fetalai mai ‘iā te ia i le mauga o Sinai, sa fa‘atasi fo‘i ma o tatou tamā; ‘ua na talia fo‘i afioga o le ola e ‘aumai ai ‘iā te i tatou.#19.1—20.17; Teu 5.1-33
39“‘Ua lē loto o tatou tamā ‘ina ‘ana‘ana ‘iā te ia, a ‘ua tete‘e atu ai, ma toe fo‘i atu i o latou loto i Aikupito, 40‘ua fa‘apea atu ‘iā Arona, ‘‘Inā faia ia atua mo i tatou, latou te muamua atu ia i tatou; auā o lenā Mose, sa ta‘ita‘iina i tatou nai le nu‘u o Aikupito, tatou te lē iloa se mea ‘ua o‘o ‘iā te ia.’#Eso 32.1 41Na faia fo‘i e i latou i ia ona po le tama‘i povi, na latou fai fo‘i le taulaga i le tupua, ‘ua ‘oli‘oli fo‘i i latou i galuega a o latou lava lima.#Eso 32.2-6 42‘Ona liliu ‘ese lea o le Atua, ma tu‘u atu ‘iā te i latou e ‘au‘auna i ‘au o le lagi; pei ‘ona tusia i le tusi a le ‘au perofeta,
‘Le ‘āiga o Isaraelu e,
na ‘outou ‘aumai ‘ea manu ‘ua fasia ma taulaga ‘iā te a‘u
i ona tausaga e fagafulu i le vao?
43Na tau‘ave lava e ‘outou le malumalu o Moloka,
ma le fetū o lo ‘outou atua o Refana,
o fa‘atusa na ‘outou faia tou te ifo i ai;
o le mea lea ‘ou te ‘avea ai ‘outou e nonofo i tala atu o Papelonia.’
44“Sa i o tatou tamā i le vao le fale fetāfa‘i sa i ai le mau, pei ‘ona poloa‘i mai ai o ia lē na fetalai mai ‘iā Mose, ia faia e ia pei o le fa‘atusa na va‘aia e ia.#Eso 25.9, 40 45Na talia lea e o tatou tamā ‘atoa ma Iosua, ma latou ‘aumaia i le lau‘ele‘ele o nu‘u ‘ese, na tulia e le Atua i luma o tatou tamā e o‘o i ona po o Tavita.#Iosu 3.14-17 46O ia na alofaina e le Atua, ‘ua na fa‘atoga atu fo‘i ia maua o ia se mea e afio ai le Atua o Iakopo.#7.46 Atua o Iakopo: O nisi fa‘aliliuga; o tagata o Isaraelu. #2 Samu 7.1-6; 1 No 17.1-14 47A ‘ua faia e Solomona le fale mo ia.#1 Tu 6.1-38; 2 No 3.1-17 48‘Ae peita‘i o le Silisili‘ese, e lē afio o ia i malumalu e faia e lima, pei ‘ona fai mai le perofeta,
49‘O le lagi o lo‘u nofoāli‘i lea, #Isai 66.1-2
o le lalolagi fo‘i o le mea e tu ai o‘u vae lea;
o lo‘o fa‘apea mai le Ali‘i, po fa‘apefea se fale tou te faia mo a‘u?
Po o ifea se mea ‘ou te nofo ai?
50E lē faia ‘ea, e o‘u lima nei mea uma?’
51“O ‘outou, ē ‘ua ma‘a‘a ‘ua, ma ‘ua lē peritomeina o loto ma taliga, ‘ua ‘outou tete‘e atu pea lava i le Agaga Pa‘ia; pei o ‘outou tamā ‘ua fa‘apea fo‘i ‘outou.#Isai 63.10 52O ai se, o le ‘au perofeta e le‘i sauā i ai o ‘outou tamā? ‘Ua fasiotia fo‘i e i latou ē na mua‘i tala‘i i le afio, mai lē Amiotonu; o ia ‘ua ‘outou fa‘alataina ma fasiotia nei; 53o ‘outou, ē ‘ua maua le tulafono i sauniga a agelu, a ‘ua lē tāofia.”
O le Oti o Setefano
54‘Ua fa‘alogo i latou i ia ‘upu, ‘ona matuā lotoa lea o i latou; ‘ua lilivau fo‘i o latou nifo ‘iā te ia. 55A ‘ua tumu o ia i le Agaga Pa‘ia, ‘ua pulato‘a i le lagi, ‘ua iloa atu le pupula o le Atua, ma Iesu o lo‘o tu i le itū taumatau o le Atua, ‘ona fai atu lea, 56“Fa‘auta, ‘ua ‘ou iloa le lagi ‘ua avanoa, ma le Atali‘i o le tagata o lo‘o tu i le itū taumatau o le Atua.”
57‘Ona ‘alalaga lea o i latou ma le leo tele, ‘ua pupuni o latou taliga, ma feosofi mai ‘iā te ia ma le loto gatasi, 58‘ua tulei atu fo‘i ‘iā te ia i tua o le ‘a‘ai, ‘ona latou fetogi lea ‘iā te ia i ma‘a; ‘ua tu‘u atu fo‘i e molimau o latou ‘ofu i le taule‘ale‘a, o Saulo le igoa, e leoleo ai. 59‘Ua fetogi fo‘i i latou ‘iā Setefano, o vala‘au o, ia, ‘ua fa‘apea atu, “Le Ali‘i e Iesu, ‘ia e talia mai lo‘u nei agaga.” 60‘Ua to‘otuli fo‘i o ia, ma ‘alaga atu ma le leo tele, “Le Ali‘i e, ‘aua ‘e te tu‘uina atu lenei agasala ‘iā te i latou.” ‘Ua uma atu lea ‘upu, ‘ona moe ai lea o ia.
اکنون انتخاب شده:
Galuega 7: RSCB
هایلایت
کپی
مقایسه
به اشتراک گذاشتن
می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.