Lebítanüxü̃arü puracüchiga 25
25
Taunecü i naane nagu rüngü̃cü
1Rü ma̱xpǘne ga Chinaíwa Cori ya Tupana rü Moichémaxã nidexa, rü ñanagürü nüxü̃:
2—¡Iraétanüxü̃maxã nüxü̃ ixu i ñaa ore!: “Rü ngẽxguma tá marü nagu pichocugu i ngẽma naane i tá pexna chaxãxü̃, rü chanaxwa̱xe nax chauégagu ipenangü̃xẽẽxü̃ i ngẽma naane.
3Rü 6 ya taunecü tá nixĩ i namexü̃ nax peanegu petoegüxü̃. Rü 6 ya taunecü tá ta nixĩ i penadaü̃tanüxü̃, rü peyabuxgüarü oṍxü̃ i perü úbagü,
4Natürü ngẽxguma norü 7 ya taunecüwa nanguxgu rü Cori ya Tupanaégagu tá penangü̃xẽxẽ i ngẽma naane. Rü yimá taunecügu rü taxũtáma pitoegü rü taxũtáma pedaü̃tanü i perü úba.
5Rü ngẽma trigu i peanewa nüechama rüxügüxü̃ rü taxũtáma peyabuxgü nax namaxã penguxü̃xü̃ca̱x. Rü ngẽxgumarüxü̃ ta i perü úbanecüwa rü taxũtáma peyabuxgü i norü o nax namaxã penguxü̃xü̃ca̱x rü taxũtáma penadaü̃tanü. Erü ngẽma naane rü name nax wüxi ya taunecü inangü̃xü̃.
6Rü ngẽxguma inangü̃xgu i ngẽma naane, rü ngẽma nüechama nawa rüxügüxü̃ i nanetüarü o rü name i pema penangõ̱x. Rü ngẽxgumarüxü̃ tá ta ngẽma nangõ̱xgü i pexü̃taxü̃gü, rü perü puracütanüxü̃ rü duü̃xü̃gü i togü i nachixü̃anecüã̱x i petanügu pegüxü̃.
7Rü ngẽxgumarüxü̃ ta ngẽma tá nangõ̱xgü i pexü̃nagü rü ngẽma naeü̃gü i naixnecüwa ngẽxmagüxü̃. Rü yimá taunecügu rü guxü̃ma i ngẽma nüechama rüxügüxü̃ i nanetüarü o tá nangõ̱xgü i wüxichigü i ngunexü̃gu.
8Rü yimá 7 ya taunecü rü 7 e̱xpü̱xcüna tá peyaxugü, rü guxü̃wama 49 ya taunecü tá nixĩ.
9Rü yimá norü 7 ya tauemacüarü 10 i ngunexü̃gu tá penaxü i Pecaduarü Mexẽxẽchiga. Rü ngẽma ngunexü̃gu tá peyacuegü ya cornétagü i guxü̃wama i pechixü̃anewa.
10Rü ngẽxguma 50 ya taunecüwa nanguxgu, rü yimá taunecü rü üünecü tá nixĩ. Rü yimá taunecügu rü tá penaxunagü nax marü ípenguxü̃xü̃ i guxãma i pema i togüme̱xẽwa nax pengẽxmagüxü̃. Rü guxãma i pema rü petanüxü̃güca̱x tá pewoegu rü wenaxarü perü naanearü yora tá pixĩgü.
11Rü yimá 50 ya taunecü rü ngúxü̃chigaarü taunecü tá nixĩ. Rü yimá taunecügu rü taxũtáma pitoegü. Rü ngẽma trigu i nüechama peanewa rüxügüxü̃arü o, rü taxũtáma penabuxu. Rü taxũtáma penadaü̃tanü i perü úbanecü, rü taxũtáma penabuxu i norü o.
12Erü yimá ngúxü̃chigaarü taunecü rü wüxi ya taunecü ya üünecü tá nixĩ. Rü ngẽma nanetügüarü o i nüechama ngẽma naanewa rüxügüxü̃ tá nixĩ i ipengṍxü̃.
13Rü ngẽma ngúxü̃chigaarü taunecügu rü guxãma i pema rü peaneca̱x tá pewoegu rü wena perü naanearü yora tá pixĩgü.
14Rü ngẽxguma texé toguxexü̃ namaxã taxegu i wüxi i naane rüe̱xna toguxe ya duü̃xẽaxü̃́ naaneca̱x tataxegu, rü tama name nax peyoxniegüxü̃ nax chixri penaxütanüxü̃ i tümaarü naane.
15Rü ngẽxguma wüxíe naaneca̱x tataxegu rü tá tanangugü i ñuxre ya taunecü taxuxü̃ nax wena nawa nanguxü̃ i ngẽma ngúxü̃chigaarü taunecü. Rü yimá taunecügü ya taxucüe̱xpü̱x tá tanaxütanü i ngẽma naane. Rü yíxema naanemaxã taxexe rü tá tanangugü i ñuxre ya taunecügü tá naxoxü̃ i ngẽma naanearü nanetü naxü̃pa nax nawa nanguxü̃ ya yima ngúxü̃chigaarü taunecü. Rü yimá taunecü ya taxucüe̱xpü̱x tá nixĩ i natanü i ngẽma naane.
16Rü ngẽxguma namumaegu ya taunecü ya nagu nabuxucü i ngẽma nanetüarü o naxü̃pa nax nawa nanguxü̃ ya yimá ngúxü̃chigaarü taunecü, rü yexera tá natatanü i ngẽma naane. Natürü ngẽxguma noxre ya taunecü nataxuxgu nax nawa nanguxü̃ ya ngúxü̃chigaarü taunecü rü noxre tá nixĩ ya yimá taunecügü i nagu nabuxucü i nanetü, rü ngẽmaca̱x i ngẽma naane rü tá naxítanü. Erü ngẽma nanetüarü buxu nixĩ i namaxã nataxexü̃.
17Rü tama name i pegügu pidauxcüraxü̃gü. ¡Rü perü Cori ya Tupanaga pexĩnüe! Erü choma nixĩ i perü Cori ya Tupana chixĩxü̃.
18¡Rü peyanguxẽxẽ i chorü mugü rü nagu pemaxẽ i chorü ucu̱xẽgü! Rü ngẽxguma peyanguxẽẽgu rü taãẽãcü tá nawa pemaxẽ i ngẽma pechixü̃ane.
19Rü penetügü rü tá meama nixo, rü pemax rü taxuxü̃táma i ta̱xacü pexü̃ nachixewe nawa i ngẽma perü naane. Rü tá penangõ̱x i penetügüarü o ñu̱xmata pengãxpütüwegü.
20Rü pema rü ngürüãchi tá nagu perüxĩnüe rü pegüna pecagü rü ñaperügügü tá: ¿Ta̱xacü tá ingṍxü̃ i ngẽxguma yimá 7 ya taunecüwa nanguxgu nax tama itoegüxü̃, rü tama yabuxgüxü̃ i tanetüarü o? ñaperügügü tá.
21Rü choma rü ngẽxguma norü 6 ya taunecüwa nanguxgu rü tá pexü̃ charüngü̃xẽxẽ, rü ngẽma penetüarü o i yima taunecü pibuxü̃xü̃ rü tomaepü̱x ya taunecü tá pexü̃́ natai.
22Rü ngẽma perü tríguarü o i namaxã penguxü̃xü̃maxã tá pexãwemügü. Rü yimá norü 8 ya taunecügu rü yoxni wena tá petoegü. Rü ñu̱xmata norü 9 ya taunecüwa tá pexü̃́ nangu i ngẽma tríguarü o i namaxã penguxü̃xü̃ ñu̱xmata tá nawa nangu nax penabuxuxü̃ i ngẽma ngexwaca petogüxü̃ i tríguarü o.
23Rü tama name i guxü̃guca̱x ngẽma naanemaxã petaxe. Erü ngẽma naane rü choxrü nixĩ, rü pema rü paxaãchimare nawa pengẽxmagü ñoma duü̃xü̃gü i chauxü̃ta naxĩanexü̃rüxü̃.
24Rü ngẽmaca̱x ngẽxguma wüxi i naaneca̱x petaxegu rü taxũtáma nüxna penachu̱xu ega norü yora nüxí naxca̱x pexü̃ taxechaü̃gu.
25Rü ngẽxguma wüxi i Iraétanüxü̃ i ngearü diẽruxã́xü̃ texéxü̃ namaxã nataxegu i wüxi i norü naane, rü ngẽmawena ngéma naxũxgu i wüxi i natanüxü̃xüchi rü naxütanüãgu i ngẽma naane nax wenaxarü norü yoraarü yixĩxü̃ca̱x, rü ngẽma naxca̱x taxexü̃ rü tá nanatáeguxẽxẽ i ngẽma naane.
26Natürü ngẽxguma nataxuxgu i wüxi i tümatanüxü̃ i tüxü̃́ naxütanüxü̃ i ngẽma naane nax wena tümaaarü yixĩxü̃ca̱x, natürü tümatama ngĩxü̃ tanutaque̱xegu i diẽru nax ngẽmamaxã nüxü̃́ tanaxütanüxü̃ca̱x i ngẽma naxca̱x taxexü̃ i ngẽma naane, rü nüma rü tá tüxü̃́ nanatáeguxẽxẽ.
27Rü yíxema namaxã taxexe i tümaarü naane rü ngẽmawena tá tayaxugü nax ñuxre ya taunecü taxuxü̃ nax nguxü̃chigawa nanguxü̃. Rü yimá taunecügü ya taxucütanü tá nixĩ i nüxü̃́ ngĩxü̃ tataegucü i diẽru. Rü ngẽmaãcü wenaxarü tümaarü tá nixĩ i ngẽma naane.
28Natürü ngẽxguma tama tüxü̃́ yanguxgu i ngẽma diẽru i ngĩxü̃ tanutaque̱xecü nax naxca̱x tatáexü̃ca̱x i ngẽma naane nax wena tümaarü yixĩxü̃ca̱x, rü ngẽma naxca̱x nataxexü̃me̱xẽwa tá nangẽxma ñu̱xmata nawa nangu ya yimá taunecü ya nguxü̃chiga. Rü ngẽxguma nawa nanguxgu ya yimá taunecü, rü ngẽma nüxíraxü̃xü̃ i norü yora tá wena nanayaxu i ngẽma naane.
29Rü ngẽxguma texé namaxã taxegu ya wüxi ya ĩpata ya ĩane ya meama ípoxegunewa ngẽxmane, rü ngẽma ngunexü̃ i nagu namaxã tataxexü̃wa inaxügü nax wüxi ya taunecü tüxü̃́ ngẽxmaxü̃ i tauxcha nax naxca̱x tataxexü̃ nax wenaxarü tümaarü yixĩxü̃ca̱x ya yimá ĩpata.
30Natürü ngẽxguma wüxi ya taunecü ínguxgu nax tama naxca̱x tataxexü̃ ya yimá ĩpata, rü ngẽma duü̃xü̃ i naxca̱x taxexü̃me̱xẽwa rü nanegüme̱xẽwa rü nataagüme̱xẽwa tá nangẽxmaecha. Rü ngẽxguma yimá taunecü ya nguxü̃chigawa nanguxgu, rü ngẽma nüxíraxü̃xü̃ i norü yora rü taxucürüwa wena nanayaxu.
31Natürü yima ĩanegü ya tama ípoxegugünewa ngẽxmagüne ya ĩpatagü rü naanerüxü̃ tá nixĩ nax namexü̃ nax wenaxarü norü yora naxca̱x taxexü̃. Rü ngẽxguma taunecü ya nguxü̃chigawa nanguxgu, rü yimá ĩpatagü rü wena ngẽma nüxíraxü̃xü̃ i norü yoraarü tá nixĩgü.
32Rü Lebítanüxü̃ rü guxü̃guma nüxü̃́ nangẽxma i tauxcha nax wena naxca̱x nataxexü̃ ya ĩpatagü ya norü ĩanegüarü aixepewa ngẽxmagüne.
33Rü ngẽxguma wüxi i Lebítanüxü̃ yixĩxgu i wüxi ya ĩpataca̱x taxexü̃, rü yimá ĩpatawa tá ínaxũxũ i ngẽxguma taunecü ya nguxü̃chigawa nanguxgu. Rü yima ĩane ya nagu naxãpatanewa tá naxũ. Erü ngẽma Lebítanüxü̃ rü yimá ĩpata ya norü ĩanewa ngẽxmanexicatama nixĩ i nüxü̃́ ngẽxmaxü̃ i Iraétanüxü̃tanüwa.
34Rü ngẽma naanegü i naxü̃nagübü nawa rüxügüxü̃ i Lebítanüxü̃arü ĩanegüwa ngẽxmagüxü̃, rü taxucürüwama namaxã tataxe. Erü ngẽma naanegü rü guxü̃gutáma noxrü nixĩgü.
35Rü ngẽxguma wüxi i curü ĩanecüã̱x nangearü diẽruã̱xgu rü cuxna nacaxgu nax nüxü̃ curüngü̃xẽẽxü̃ca̱x, rü name i nüxü̃ curüngü̃xẽxẽ ñoma wüxi i to i nachixü̃anecüã̱x i cuxü̃tagu naxũanexü̃ curüngü̃xẽẽxü̃rüxü̃. Rü cupatawa tá cunangexmaxẽxẽ.
36Rü ngẽxguma texé diẽruca̱x cuxna caxgu nax to i ngunexü̃gu cuxü̃́ ngĩxü̃ táeguxẽẽxü̃ca̱x, rü tama name i üétüãcü tüxü̃ cunaxütanüxẽxẽ i ngẽma diẽru. Rü ngẽma nax curü Tupanaxü̃ cumuü̃xü̃, rü name i cupatawa tüxü̃ cungexmaxẽxẽ ya cuenexẽ.
37Rü ngẽxguma cuxü̃́ ngĩxü̃ tatáeguxẽẽgu i ngẽma diẽru i tüxna ngĩxü̃ cuxãcü, rü tama name nax ngĩxü̃ cuxüétüxü̃. Rü tama name i tümamaxã cunatatanü i ngẽma õna i tüxna cuxãxü̃.
38Rü choma nixĩ ya perü Cori ya Tupana ga Equítuanewa pexü̃ íchagaxü̃xü̃ nax pexna chanaxãxü̃ca̱x i ngẽma Canaáü̃arü naane rü perü Tupana nax chixĩxü̃ca̱x.
39Rü ngẽxguma wüxi i curü ĩanecüã̱x rü cupatawa ngẽxmayane nangearü diẽruxã̱xgu, rü ngẽmagagu cuxü̃ nügümaxã nataxegu, rü tama name i curü mugüruü̃mare cuyaxĩxẽxẽ.
40Rü name nixĩ i ñoma wüxi i curü puracütanüxü̃xü̃ mea cunayaxu, rüe̱xna ñoma cuxü̃tagu naxũanexü̃ãcü cunayaxu. Rü cuxü̃́ tá napuracü ñu̱xmata nawa nangu ya ngúxü̃chigaarü taunecü.
41Rü ngẽxguma yima taunecüwa nanguxgu rü tá cupatawa ínaxũxũ naxacügümaxã nax norü naaneca̱x rü natanüxü̃ca̱x nataeguxü̃ca̱x. Rü ngẽmaãcü tá natanüxü̃arü naanewa nayamaxü̃.
42Erü guxü̃ma i Iraétanüxü̃ rü chorü duü̃xü̃gü nixĩgü. Rü choma nixĩ ga Equítuanewa íchagaxü̃xü̃, rü ngẽmaca̱x tama name nax mugüruxü̃ca̱x namaxã petaxegüxü̃.
43Rü tama name i chixriãcü namaxã icucua̱x. ¡Rü nüxü̃ nawe̱x nax cuma rü Cori ya Tupanaxü̃ cumuü̃xü̃!
44Rü ngẽxguma cunaxwa̱xegu nax cuxü̃́ nangẽxmaxü̃ i curü mugüruxü̃gü i yatüxü̃ rü ngexü̃, rü name i ngẽma togü i nachixü̃anegü i pexna ngaicamagüxü̃wa naxca̱x petaxe.
45Rü ngẽxgumarüxü̃ ta tama nachu̱xu nax naxca̱x petaxexü̃ i ngẽma to i nachixü̃anecüã̱x i petanüwa ngẽxmagüxü̃ rü nanegü i petanügu buexü̃. Rü marü name nax ngẽma duü̃xü̃güca̱x petaxexü̃ nax perü puracütanüxü̃ yixĩgüxü̃ca̱x.
46Rü ngẽxguma cuyu̱xgu rü cunegüarü puracütanüxü̃ tá nixĩgü nax guxü̃guma cunegüaxü̃́ napuracüexü̃ca̱x. Natürü i pema rü tagutáma chixri namaxã ipecua̱x i ngẽma petanüxü̃ i Iraétanüxü̃.
47-49Rü ngẽxguma wüxi i duü̃xü̃ i to i nachixü̃anecüã̱x i petanügu ãpataxü̃ namuarü diẽruxã̱xgu, rü ñu̱xũchi wüxi i Iraétanüxü̃ i ngearü diẽruã́xü̃ nügümaxã nataxegu naxü̃tagu i ngẽma muarü diẽruã́xü̃ rüe̱xna to i nachixü̃anecüã̱xü̃tagu nügümaxã nataxegu, natürü woo marü nügümaxã nataxegu i ngẽma Iraétanüxü̃, natürü nangẽxma i taucha nax nanepü rüe̱xna nanepü nane rüe̱xna to i natanüxü̃ naxütanüxü̃ nax ínanguxuchixü̃ca̱x i ngẽma ngearü diẽruã́xü̃. Natürü ngẽxguma nataxuxgu nax texe naxütanüxü̃, rü marü name nax nümatama nügü naxütanüxü̃ ega yanguxgu i ngẽma norü diẽru i nüxü̃́ ngẽxmacü nax ínanguxuchixü̃ca̱x.
50Rü ngẽma duü̃xü̃ rü wüxigu namaxã i ngẽma naxca̱x taxexü̃, rü tá nayaxugü nax ñuxre ya taunecü ngupetüxü̃ nawena nax nügümaxã nataxexü̃ ñu̱xmata nawa nangu ya yimá ngúxü̃chigaarü taunecü. Rü wüxi ya taunecüarü puracütanü tá nixĩ i naxãtanüxü̃ i wüxichigü ya yimá taunecügü ya taxucü ñu̱xmata nawa nangu ya ngúxü̃chigaarü taunecü. Rü ngẽmaãcü tá nanaxütanü nax norü corime̱xẽwa ínanguxuchixü̃ca̱x.
51Rü ngẽxguma mucüma ya taunecü taxu̱xgu nax ngúxü̃chigaarü taunecüwa nanguxü̃, rü yimá taunecügü ya taxu̱xcüe̱xpü̱x tá nixĩ i nügü naxütanüxü̃ nax ínanguxuchixü̃ca̱x.
52Rü ngẽxguma noxre ya taunecü taxu̱xgu nax ngúxü̃chigaarü taunecüwa nanguxü̃, rü yimá taunecügü ya taxu̱xcüe̱xpü̱x tá nixĩ i nügü naxütanüxü̃ nax ínanguxuchixü̃ca̱x.
53Rü name nax namaxã cumecümaxü̃ i ngẽma duü̃xü̃ i nügümaxã taxexü̃, ngẽxgumarüxü̃ nax namaxã cumecümaxü̃ i ngẽma puracütanüxü̃ i nüxü̃́ cunaxütanüxü̃ nax wüxichigü ya taunecü cuxü̃́ napuracüxü̃ca̱x. Rü tama name nax chixri namaxã icucuáxü̃.
54Rü ngẽxguma guxcüma ya yimá taunecü tama ínanguxuchigu, natürü ngẽxguma ngúxü̃chigaarü tauenecüwa nanguxgu rü tá ínanguxuchi nanegümaxã.
55Erü ngẽma Iraétanüxü̃ rü chorü duü̃xü̃gü nixĩgü, rü choma nixĩ ga Equítuanewa íchanguxü̃xẽẽxü̃. Rü choma nixĩ i Cori ya norü Tupana chixĩxü̃.
Šiuo metu pasirinkta:
Lebítanüxü̃arü puracüchiga 25: tcaP
Paryškinti
Kopijuoti
Palyginti
Dalintis
Norite, kad paryškinimai būtų įrašyti visuose jūsų įrenginiuose? Prisijunkite arba registruokitės
© 2022, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.