SAN MATEO 21
21
Jesús oike Jerusalén pe
(Mc 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19)
1Köiño ma Jerusalén güi ñogüɨnoi yave, yogüɨraja oväe tëta raɨ Betfagé iyɨpɨ pe ɨvɨtɨ Olivo pe. Jayave Jesús omondo mókoi jemimboe reta:
2—Pekua pea tëta raɨ yanderóvai oïa pe. Joko pe peväeta metei mburika oñeapɨti oï vae mburika kuimbae taɨrusu vae ndive. Jare peyora peru cheve. 3Jare oime yave kia mbae jei peve, pere chupe: OreYa oiporuta, ërei ɨmambae güeruruka yeta.
4Opaete kuae oasa, ñeemombeúa jei vae oyembopo vaerä. Echa jei körai:
5“Pemombeu Sión pegua reta pe:
‘Mase, peRuvicha Guasu ou pekotɨ.
Oñemomichi vae.
Opo ou mburika kuimbae taɨrusu vae re,#Zac 9.9. mburikamí imembɨ re.’ ”
6Jayave Jesús jemimboe reta yogüɨraja, jare oyapo reta jae oyókuai rami. 7Güeru reta mburika jare mburika kuimbae taɨrusu vae Jesús oïa pe. Jare Jesús jemimboe reta oñono iñeapevaka mbaemɨmba reta ikupe re, jare Jesús opo jese. 8Jare jeta vae reta oipɨso iñeapevaka tape rupi, jare ïru vae reta oyasɨa ñana-rokɨ jare oñono tape rupi. 9Jare Jesús jenonde yogüɨraja vae reta jare jaɨkue yogüɨraja vae reta osapúkai reve jei reta:
—¡Hosanna#21.9 Hosanna, ñee hebreo pe kuae oipota jei: Orereepɨ. David Taɨ! Toyemboeteuka yandeYa jee re ou vae.#Sal 118.25-26. ¡Hosanna! ¡Toyemboete ara pe!
10Jare Jesús ojo oväe Jerusalén pe yave, joko pegua reta ipɨakañɨ reve jei:
—¿Kia pa ko kuae?
11Jare jeta vae reta jei:
—Kuae jae ko Jesús ñeemombeúa Nazaret pegua ɨvɨ Galilea pegua.
Jesús oitɨo tupao
(Mc 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22)
12Jesús oike tupao pe, jare omoë omombo joko güi opaete omaemee vae reta jare ombaegua tupao pe vae reta, omboyapara korepoti ipoepɨa reta imesa reta jare pɨkasu reta imeea reta jenda. 13Jare jei chupe reta:
—Tumpa Iñee pe oyekuatía oï körai: “Chero oyembojeeta o yerure pegua pe.”#Is 56.7. Ërei pe reta peyapo ma imonda vae reta iñemía rami.#Jer 7.11.
14Jare yogüeru Jesús oïa pe tupao pe jesambae vae reta jare iköcho vae reta, jare jae ombogüera reta. 15Ërei sacerdote reta itenondegua reta jare mborookuai re oporomboe vae reta oecha yave mɨakañɨ Jesús oyapogüe jare oendu vi michia tupao pe osapúkai reve jei: “¡Hosanna David Taɨ!”
Jáeramo jae reta pochɨ yae. 16Jayave jei reta Jesús pe:
—¿Reendu pa kuae reta jei vae?
Jesús jei chupe reta:
—Aendu. ¿Mbaetɨ pa pemongeta kuae regua Tumpa Iñee pe oyekuatía oï vae? Echa jei:
“Michia reta rupi jare okambu#Sal 8.2. vɨteri vae reta rupi remboyekuaa ndembaepuere.”
17Jayave Jesús oeya reta. Ojo Jerusalén güi Betania pe, jare opɨta joko pe.
Ɨva iambae vae
(Mc 11.12-14,20-26)
18Ndeimbove Jesús ou ye Jerusalén kotɨ yave, iyɨmbɨaɨ. 19Jare oecha yave metei ɨva köiño tape güi ojo omae jese, ërei mbaetɨ oväe ia jese, joo katuaiño. Jare jei ɨva pe:
—¡Ngaraa ye ma ndeía!
Jare ɨva jupivei voi opa yɨpi.
20Jesús jemimboe reta oecha yave jókuae, ipɨakañɨ reve jei reta:
—¿Kërai pa jupivei opa yɨpi jókuae ɨva?
21Jayave Jesús jei chupe reta:
—Añete che jae peve, peporogüɨrovia yave, ngaraa peyapo che ayapo ɨva pe vaeño, pere yave ɨvɨtɨ guasu pe: “Esɨrɨ kuae güi, ea ɨguasu pe.” Jökoraita ko oyeapo.#Mt 17.20; 1 Co 13.2. 22Jare opaete mbae re peyerure Tumpa pe perovia reve vae, penoita ko.
Jesús imbaepuere
(Mc 11.27-33; Lc 20.1-8)
23Jesús ou oväe yave tupao pe, sacerdote reta itenondegua reta jare tëta guasu pegua reta itenondegua reta yogüeru jae oïa pe oporomboe oï yave, jare oparandu reta chupe:
—¿Mbae nunga mbaepuere ndive pa kuae mbaembae reyapo? ¿Kia pa omee ndeve kuae mbaepuere?
24Jayave Jesús jei chupe reta:
—Che vi taparandu peve. Pemombeu yave cheve, amombeuta peve mbae nunga mbaepuere ndive ko ayapo kuae mbaembae. 25¿Kia pa ombou Juan oporombobautisa vaerä? ¿Tumpa pa ombou?, ani ¿ɨvɨ pegua reta pa ombou?
Jayave jae reta oyoaka oyoupii, jei reve: “Yae yave: ‘Tumpa ko ombou’, jae jeita yandeve: ‘¿Maera pa mbaetɨ perovia?’ 26Ani yae yave: ‘Ɨvɨ pegua reta ko ombou’, yamboarasɨta ko jeta vae reta. Echa opaete vae güɨrovia Juan jae ko metei ñeemombeúa.”
27Jayave jei reta Jesús pe:
—Mbaetɨ roikuaa.
Jesús jei vi chupe reta:
—Che vi ngaraa amombeu peve mbae nunga mbaepuere ndive ko ayapo kuae mbaembae reta vae.
Kuimbae mókoi taɨ reta re oyembojaanga vae
28Jei ye chupe reta:
—¿Mbae pa peyemongeta kuae re? Metei kuimbae güɨnoi mókoi taɨ reta. Ou jei metei taɨ tenondegua pe: “Cheraɨ, kuae ara ekua eparavɨkɨ cheuvarupa pe.” 29Taɨ jei chupe: “Ani aja aparavɨkɨ.” Ërei jaɨkue rupi oipoepɨ iyemongeta, jare ojo. 30Jare jei ïru taɨ pe: “Cheraɨ, kuae ara ekua eparavɨkɨ cheuvarupa pe.” Taɨ jei chupe: “Taja taparavɨkɨ, cheru.” Ërei mbaetɨ ojo. 31¿Kia nunga pa kuae mókoi vae güi oyapo tu jei vae?
Jayave jae reta jei chupe:
—Jókuae tenonde tu oyókuai vae.
Jayave Jesús jei chupe reta:
—Añete che jae peve, mburuvicha peguarä okovara vae reta jare kuña iyaguasa pota vae reta jae reta räri oiketa pegüi Tumpa iporookuaía pe. 32Echa Juan ou oikuaauka peve jupi vae regua, ërei pe reta mbaetɨ perovia. Ërei mburuvicha peguarä okovara vae reta jare kuña iyaguasa pota vae reta güɨrovia jese.#Lc 3.12; 7.29-30. Jare yepe tëi kuae peecha, ërei mbaetɨ peeya peyemongeta ikavimbae vae pepɨa pe oï vae, perovia vaerä Juan.
Ko iporúa ipɨapochɨ vae reta
(Mc 12.1-12; Lc 20.9-19)
33“Tamombeu ye peve ambojaanga reve kuae: Oiko metei kuimbae ikorä oikëse vae.#Is 5.1-2. Oñotɨ pɨpe jeta uva. Oyapo vi uva oñetɨami pɨpe vaerä. Oyapo vi metei oɨvate omae vaerä joko güi opaete ko re. Javoi oiporuuka iko ïru vae reta pe, jare ojo mombɨrɨ. 34Jare uva jaema yagüɨye yave, ko iya ombou mbovɨ jembiokuai reta omboyao vaerä uva, ko iporúa reta ndive. 35Ërei ko iporúa reta oë ko iya jembiokuai reta pe, jare amogüe oinupa, ïru vae oyuka, jare ïru oyuka ita pe. 36Jayave uvarupa iya ombou ye jembiokuai reta, jeta katu tenonde ombou vae reta güi. Ërei ko iporúa reta jekuae oyapo ye tenonde yogüeru vae reta pe oyapo rami. 37Taɨkue ete uvarupa iya ombou taɨ, jei reve iyeupe: ‘Omboete retata ko cheraɨ.’ 38Ërei ko iporúa reta oecha yave uvarupa iya taɨ, jei reta oyoupe: Kuae ko jae ko iyarä vae. Peyu yayuka, ñapɨ̈ro chugüi iko. 39Jayave oipɨɨ reta uvarupa iya taɨ, güɨnoe reta ko güi ikatu pe jare oyuka.
40Ko iya ou yave, ¿mbae ra oyapota jókuae ko iporúa reta pe?”
41Jayave jae reta jei Jesús pe:
—Opata oyuka oipararekombae reve jókuae kuimbae ipɨapochɨ vae reta, jare oiporuukata iuvarupa ïru vae reta pe. Jókuae omboyaota mbaagüɨye iya pe vae pe.
42Jesús oparandu chupe reta:
—¿Mbaetɨi pa pemongeta Tumpa Iñee?
“O iyapoa reta güɨröɨro ita vae,
ou opɨta o ekina iguapɨkarä.
YandeYa ko oyapo kuae,
yaecha ma, jare ñanemopɨakañɨ.”#Sal 118.22-23.
43Jáeramo che jae peve, oñepɨ̈rota pegüi Tumpa iporookuaía. Jare oñemeeta ïru reta pe, omoñemuñata vae reta pe. 44Oime kia nunga vae jókuae ita re ipɨ̈sa-yeyuka yave, oñemopëta ko. Jare kia re jókuae ita oa yave, opata omonguruvi.
45Jare sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta kuae oendu yave, oikuaa kuae Jesús ombojaanga reve jei vae, chupe reta ko jei. 46Jare jae reta oipota tëi oipɨɨ Jesús. Ërei ipuereä. Echa okɨɨye reta jeta vae reta güi, güɨrovia reta ramo Jesús jae ko ñeemombeúa.
Biblia DC Guaraní Bolivia © Bolivian Bible Society, 2001.