YouVersion Logo
Search Icon

Lucas 1

1
Da' 'uáichiiñi l'aqtac so' Lucas
1Jalcote na' siỹaxadipi 'me sóxote ỹacoolégue da' ỹachiỹoxotet'ot so'me 'uáichiiñi da' ỹidíñi 'ená'uac jen'me qoỹí'etpi 'me qo'mi huaavlo. 2Jen'me ỹidíñi da'me qo'mi ỹ'axatema jen'me ỹauáachiỹi so' chiỹoqóchii'ña nójo' qoỹí'etpi, qana'chi nataq'en ỹ'axátetac da' n'aqtac. 3Qana'chi jaỹim nataq'en sóxote ñimá'te' da' ñapaxaguéetapega ỹima so' chiỹoqóchii'ña jen' qoỹí'etpi. Chan'eesa jaỹim ỹiỹamqáchiiñi qasen da' sidíñi ỹima jen'me qoỹí'etpi, da' 'am samaxa, 'am ñauotaxaua ỹaqáỹa Teófilo, 4tetoqo' ỹátaqta 'auaatetóota ga' 'eesa lasoxoc da'me 'am qoỹapaxaguenec.
So' chiỹaqséguem Dios lamaxasec ỹ'axátet'a da' lañoxoc so' chiláxanataxanaxaic Juan
5Jeso' nolo' joca'li so' Herodes ỹilolégue di' 'aléua lenaxat Judea, qana'chi 'uo so' lenaxat Zacarías 'me letaxaỹáxanaxanec na' siỹaxadipi da' qodetaxaỹapégue' ñi' Dios. So'me huétaaue na' netaxaỹáxanaxanecpi 'me chiỹoxoguet so' Abías. Jaso' loua lenaxat Elisabet, jaso'me nataq'en lalémaxasete laual so' netaxaỹáxanaxanec lenaxat Aarón. 6Jesaa'me ỹátaqta 'ónaxaiqa siỹaxa'u, ỹiỹamaxadéete' ñi' Dios. Nataq'en ỹátaqta ỹaloxoteguet ỹima na' laqátaxacpi ñi' qadesaliaxanec Dios. Chan'eesa sa 'te da' 'uo ga' ỹañoxo't da' ỹasaxalóo'te ga' lasouaxase't jesaa'me. 7Qaláxasa jesaa'me qaỹa 'te ga' lec'óxo't, qá'a jaso'me Elisabet sa decó'o, qataxa jesaa'me ỹátaqta sóxote ỹ'axaiqa.
8Qana'chi 'uo so' nolo' joca'li ỹivíta so' lalóqo' da' ỹinoxoneuo da' d'onataxan jen'me huétaaue so' Zacarías, da' ỹí'et na' l'onatacpi jen'me detaqátapegue' ñi' Dios. 9Da'me n'onataguec naale na' netaxaỹáxanaxanecpi jeso' nolo' nalida't, qana'chi tatelégue jeso' Zacarías da' na'chiso ỹinoxonóoue na' lauel jeso' tamnaxaqui let'ádaic 'me huáaue da' qoỹi'ỹoxoden ñi' qadesaliaxanec Dios, da' tetoqo' ỹic'oi jen'me nichínataxanaxat 'me jama na' laita. 10Qana'chi joca'li maliaxa qoỹic'óitac so' nichínataxanaxat, qana'chi ỹima so' siỹaxadipi netaméetac, huétai'ỹa so' soxoc. 11Huá'a, qana'chi naloxóna so' Zacarías so' lamaxasec piỹem lé'ec ñi' qadesaliaxanec. Jeso'me nichaatétañi, p'at'ague da' loic jaso'me nec'oỹoxolate na' nichínataxanaxat. 12Qana'chi joca'li ỹilá'a so' namaxasec piỹem lé'ec jeso' Zacarías, qana'chi ỹátaqta sa ỹaỹáten ga' 'éeta, qataxa ỹátaqta jalcote da' loqolánaxa. 13Qana'chi so' namaxasec 'enaaco':
—Zacarías, sa 'am da' 'auó'i, qá'a ñi' Dios demachítapega da'me 'antamnaxac. Qana'chi naỹi jañi' 'adoua Elisabet 'uo qomle ga' lec'óxot. Ga'me 'auanec qomle da' lenaxat Juan. 14Ỹátaqta 'uo qomle da' 'adamaic qataxa da' 'antónaxac, qataxa ỹátaqta jalcote qomle na' netóotapeec da'me lañoxoc jega'me, 15qá'a ga'me 'ac'óxot, ga'me ỹátaqta let'ádaic qa'en qomle ñi' Dios. Ga'me sa 'te qomle da' niỹómỹi na' ỹodapecachi latáxa, qataxa ỹátaqta saqáchiỹi so' Espíritu Santo qomle sonaliaxa niỹíñi. 16Ga'me ỹ'eteguet qomle da' ỹátaqta jalcote na' Israel lec'óqo'tepi 'me v'iỹílaxa ñi'me lesaliaxanec Dios. 17Jega'me Juan, jega'me 'uáut'ague qomle da' tat'ague ñi' qadesaliaxanec. Ỹáatañi qomle so' liquí'i qataxa da' l'añaxac so' Dios l'aqtáxanaxanec lenaxat Elías, da' tetoqo' ỹ'iỹílaxateguet ga' net'a ga' lec'óxot da' tetoqo' qaỹa 'te 'uo, qataxa tetoqo' jen'me sa ỹalaq, ỹaỹáten da' ỹalaq. Qataxa ỹaqátaxata't qomle na' siỹaxadipi da' tetoqo' leuótet'a da' ỹaconguet ga' qadesaliaxanec.
18Qana'chi so' Zacarías ỹinato' so' Dios lamaxasec, 'eet'oi:
—¿Hua'ago' ga' 'éeta ga' lasoxoc da' tetoqo' jaỹim sañoxot da' saỹáteeta dójo'? Qá'a jaỹim sóxote jaỹim ỹ'axaicáchiỹi, nataq'en jañi' ỹiua.
19Qana'chi so' namaxasec 'enaaco':
—Jaỹim 'me na'chaỹim Gabriel, 'me sonet'ot ñi' Dios. Ñi'me jaỹim namaq da' 'am sosápegue', qataxa da' 'am s'axátem dójo' 'ónaxaic 'adipí'ic. 20Qaláxasa 'am sa 'te da' 'au'amaqten da' senaac, qana'chi naỹi sa 'auañoxot qomle da' huo'oi naua' 'ad'aqtaqa. Sa 'auañoxot da' 'auose, na'chidato' qom'chi ỹivíta da' niỹíñi ga' 'ac'óxot. Qana'chi ỹipaquíchiỹi qomle ỹivíta ga' lalóqo'.
21Maliaxa so'me siỹaxadipi 'me p'átaiỹi ỹiuatétaaque so' Zacarías, jeso'me ỹátaqta 'uo da' loqochoxo ỹasouaxat da' copat'aguet da' nenoxonéegue jeso'me da' cá'ai jeso' tamnaxaqui. 22Qana'chi joca'li nenoxonéegue so' Zacarías, qana'chi sa 'te da' dose. Huá'a, qana'chi qoỹaỹáten jeso'me 'uo ga' lauanáxanaxac na' p'áuo jeso' tamnaxaqui. Qana'chi jeso'me d'aqtaxanem jeso' siỹaxadipi, qaláxasa 'chi nodétraỹi naua' liaxatal, qá'a qaỹaua naua' l'aqtaqa.
23Joca'li ma'le ỹinoxodéegue saua' noloqo'te 'me l'onataxanaxaqui' so' Zacarías da' d'onataxanóoue so' tamnaxaqui, qana'chi ỹic'áta so' l'acháqa'. 24Joca'li copát'a dójo', qana'chi jaso' loua Elisabet qo'uaxai. Qana'chi jaso'me sa nenoxonéegue jeso'me l'emec, 'chi ỹivídaxatetreegue saua' cinco 'auóxoiqa. Da' deenataxáatac, 'eet'oi: 25“Ñi' qadesaliaxanec jaỹim ỹ'étec naỹi dójo', tetoqo' jen'me siỹaxadipi sa 'te da' jaỹim ỹi'uéetac.”
Jeso' lamaxasec ñi' Dios ỹ'axátet'a da' lañoxoc so' Jesús
26Joca'li sóxote ỹinoxodéegue saua' seis 'auóxoiqa, qana'chi ñi' Dios ỹamaxa so' Gabriel di' noicolec Nazaret 'me huáaue di' 'aléua lenaxat Galilea, 27da' ỹic'áta qa'en jaso' ỹauo maliaxa samaxai lenaxat María. Jaso'me sétaaque da' 'uoneguet so' siỹaxaua lenaxat José. Jeso'me mai'chi laual jeso' net'a lenaxat David. 28Qana'chi so' Dios lamaxasec ỹinoxonóoue so' l'emec 'me nétaaue jaso'me. Qana'chi ỹip'iỹen, 'eet'oi:
—¡'Am 'me na'chi'am ỹichoxoden ñi' Dios! Ñi'me qadesaliaxanec 'am huet'aguet. Jiñi'me 'am ỹanem da' liỹálaqtaxanaxac; sa 'auená'am ỹima na' 'adaỹi ỹauodipi.
29Chan'eesa jaso'me joca'li ỹilá'a so' Dios lamaxasec, qana'chi ỹátaqta ỹ'alaxam jeda'me l'aqtac, qana'chi jaso'me nenatétapeela't, 'eet'oi: “¿Nái'chogamaxa 'éeta ga' náỹi dójo' nip'iỹénataxanaxac?” 30Qana'chi jeso'me namaxasec 'enaaco':
—María, 'am 'ená'te 'auó'i, qá'a ñi' Dios ỹátaqta 'am ỹiỹamaxadéeta. 31Naỹi, qana'chi 'am qo'uaxai qomle. Ỹim, qana'chi 'uo ga' 'ac'óxot, qana'chi 'auanaỹi qomle da' lenaxat Jesús. 32Jega'me ỹátaqta let'ádaic, qataxa qoỹimatá'ac qomle da' lec'óxot ñi'me Dios 'me ỹátaqta let'ádaic. Ñi' qadesaliaxanec Dios ỹanaỹi qomle ga'me da' net'a, 'ená'am jeso'me huá'au let'a lenaxat David, 33tetoqo' jega'me 'chi táteegue qomle da' ỹilo'ogue na' lec'óqo'tepi so' Israel. Dójo' l'onataxanaxac da' net'a, da'me qaỹa 'te loiquiaqa'.
34Qana'chi jaso'me María ỹinato' so' lamaxasec ñi' Dios, 'eet'oi:
—¿Jái'chi ga' hua'ague ga' 'éeta ga' lasoxoc dójo', qá'a jaỹim maliaxa sa sauana ga' siỹaxaua?
35Qana'chi jeso' namaxasec 'enaaco':
—Ga' Espíritu Santo qomle 'am ta'nỹet, qataxa da' l'añaxac ñi' Dios 'me ỹátaqta let'ádaic 'am nepelteetalégue, 'ená'am ga' ló'oc. Qalaxaso'chi jega'me nootolec 'me niỹíñi, jega'me ỹátaqta qoỹanot da' net'ot ñi' Dios, qana'chi qoỹimatá'ac da' lec'óxot jiñi'me. 36Nataq'en jañi'me 'adá'ac Elisabet, jañi'me 'uo ga' lec'óxot temaqaidi da' sóxote ỹ'axáina'. Jañi'me qoỹinapéga náxa da' qaỹa 'te lec'óxot, qaláxasa naỹi na'chi ỹivi't naua' seis 'auóxoiqa da' qo'uaxai. 37Qá'a ñi' Dios qaỹa ga' ỹaqalánaac.
38Qana'chi jaso' María 'enaaco':
—Jaỹim mai'chi jaỹim lamaxase ñi' qadesaliaxanec. 'Ónaxaic qomle da' ỹipaquíchiỹi da'me l'aqtac ñi' Dios.
Huá'a, qana'chi jec jeso' namaxasec.
Jaso' María desapchiỹa jaso' Elisabet
39Jesaua' noloqo'te, qana'chi jaso' María ỹiỹalapiỹe't da' ỹic'áta jeso' noicolec 'me huáaue jeso'me soqoỹoqóchisee'mec na' 'aléua lenaxato' Judea, 40qana'chi tauó'o so' l'acháqa' so' Zacarías, qana'chi ỹip'iỹen jaso'me Elisabet. 41Qana'chi jaso'me Elisabet joca'li demachíỹa da' nip'iỹénataxanaxac, qana'chi jeso' nootolec 'me huétaaue na' lauel dedáỹaac, qana'chi jaso'me ỹátaqta saqáchiỹi so' Espíritu Santo. 42Qana'chi jaso'me ỹátaqta neten, 'eet'oi:
—Jiñi'me Dios 'am ỹanem da' liỹálaqtaxanaxac, qana'chi sa 'auená'am ỹima jen' ỹauodipi laỹi. Nataq'en ga' 'ac'óxot ỹanem da' liỹálaqtaxanaxac. 43¿Nái'chaỹim da' 'uootaxa jaỹim desapchiỹa jada'me lat'e ñi' ỹisaliaxanec? 44Qá'a da' ỹímta 'chi semachíỹa da'me 'adip'iỹénataxanaxac, qana'chi ỹidáxat da' netónaxac di' nootolec 'me huétaaue jen' ỹiuel. 45Ỹátaqta 'am mátac, qá'a 'au'amaqten dójo' qoỹinaac, qá'a ỹátaqta ỹipaquíchiỹi qomle da'me 'enaac ñi' qadesaliaxanec.
46Qana'chi jaso' María 'enaaco':
Da' ỹiviliỹáxac ỹátaqta ỹi'ỹoxoden ñi' qadesaliaxanec,
47qataxa jañi' ỹiquidiaqte ỹátaqta mátac ỹasouaxat ñi' Dios 'me ỹic'alaxaqui.
48Qá'a ñi' Dios táchiỹi lauel jan'me qaỹa 'te ga' nesáaque lamaxase,
qana'chi chiỹoqóchii'ña da' ỹima na' siỹaxadipi jaỹim ỹimataỹi da' ỹátaqta jaỹim mátac.
49Qá'a ñi' Dios 'me qaỹa ga' ỹaqalánaac ỹátaqta let'ádaic da' jaỹim ỹ'étec;
da' lenaxat ñi'me ỹátaqta huosóta.
50Jiñi'me na'chi 'eeta't da' 'uo da' lichoxodénataxanaxac jen'me ỹátaqta d'oỹa jiñi'me.
51Qataxa jiñi'me ỹátaqta qaỹa ga' 'ená'am da' lañoqtaxanaxac da' ỹí'et,
qalaxaso'chi loxonec ỹima na' ỹ'oxodénaxaicpi.
52Qataxa jen'me 'uañaxaicpi ca'ai qa'e'n naua' l'onataxanaxaco,
qaláxasa jen'me choxodaqpi na'chidáta da' neuaaỹaxaséguem.
53Nataq'en jen'me deuénaxaatac, qaa'le ỹanem da' qaỹa ga' ỹiuénaaque,
qana'chi jen'me saliaxanqapi, qaa'le ỹátaqta c'ochichiilo qa'e'n naua' loua' da' ỹamaxáiỹi.
54Qataxa lecochiỹa na' lec'oqtepi so' Israel 'me lamaxasec,
qaláxasa sa 'te da' petelaxaguet da' lichoxodénataxanaxac jeso'me.
55Qá'a da'me dójo' na'chi 'eeta't da' ỹaloxónapega josii'chi jeso' huá'au qadet'alpi,
jeso'me Abraham qataxa so' lec'óqo'tepi.
56Qana'chi jaso' María huet'asop jaso'me Elisabet ỹivi't saua' tres 'auóxoiqa. Joca'li ỹim, qana'chi v'iỹílaxa ga' l'acháqa'.
Da' lañoxoc jeso'me chiláxanataxanaxaic Juan
57Qana'chi ỹipaquíchiỹi da' joca'li ma'le ỹivíta so' lalóqo' da' decó'o jaso' Elisabet, qana'chi 'uo so' lec'óxot. 58Qana'chi na' leseecpi qataxa na' laỹi qoỹic'áta jaso'me da' qonetóotapeec joca'li qoỹaỹáten da' ñi' qadesaliaxanec ỹátaqta sa lec'óxotolec da' lichoxodénataxanaxac jaso'me. 59Joca'li ma'le ỹivi't saua' ocho noloqo'te, qana'chi qoỹidóuo so' nootolec da' qoỹa'uo so' n'anaxat na' ló'oc. Qana'chi sétaaque da' qoỹanáỹi da' lenaxat jeso' let'a Zacarías. 60Qaláxasa jaso'me lat'e 'enaaco':
—'Axai', jen'me lenaxat qomle da' Juan.
61Qana'chi qoỹíitapeco' jaso'me:
—¿Tá'nooqo'chi? Qaỹa ga' lenaxat Juan jen'me 'adaỹi.
62Qana'chi 'chi nodétraỹi naua' liaxatal joca'li qoỹinatétac jeso' let'a so' nootolec da' sétaaque qoỹaỹáten da' jái'chogamaxa nenaxat 'me ỹáatapiỹi so'me. 63Qana'chi jeso' let'a ỹiỹáxanaaque so' ledáxanaxala', qaama'le ỹidelégue, 'eet'oi: “Jen'me lenaxat Juan.” Qana'chi ỹima qoỹ'aalátapeec dójo'. 64Qana'chi huo'o' joca'li jeso' Zacarías ỹitaxa v'iỹílaxalégue da' huo'oi naua' l'aqtaqa, qana'chi ỹi'ỹoxodéetac ñi' Dios. 65Huá'a, qana'chi ỹima jeso'me leseecpi ỹátaqta 'uo da' l'aalaxac, qataxa nataq'en ỹima jeso'me netalégue jeso' qaỹásee'mec 'aléua lenaxat Judea, jeso'me ỹátaqta neséetapiỹi da'me qodíuaiỹi. 66Ỹátaqta 'uo da' leenataxac ỹima jen'me nalái'ỹa da' ỹaỹáten dójo', qataxa nenatétapega't, 'eet'oi:
—¿Jái'chogamaxa hua'ague qomle ga' 'éeta ga' taỹá'a jeso'me nootolec?
Qá'a ỹátaqta 'eesása da' jiñi' qadesaliaxanec huet'aguet da' lecochiỹa jeso'tai'me.
Da' lalac so' Zacarías
67Qana'chi so' let'a Zacarías ỹátaqta saqáchiỹi jeso' Espíritu Santo, qana'chi ỹ'axátetac da' l'aqtac ñi' Dios 'me ỹanem, 'eet'oi:
68Ỹátaqta qoỹi'ỹoxoden qomle ñi' qadesaliaxanec 'me netamnaxala' na' Israel lé'ecpi,
qalaxaso'chi jiñi'me qo'mi nec'atalo da' qo'mi nec'alaxatréegue, qá'a mai'chi qo'mi lalémaxase'te.
69Jiñi'me qo'mi ỹanema ga' ỹátaqta 'uañaxaic nec'alaxaqui,
chiỹoqótooue qa'en na' lec'óqo'tepi jeso'me lamaxasec David.
70Da'me chi'ena da' qo'mi ỹaloxóotapegalo joca'li ỹ'axátet'aguet qa'en ỹima so'me huesóta l'aqtáxanaxanecpi jesaa'me 'uáudeegue 'uóidi, 'eet'oi:
71da' sétaaque qo'mi nec'alaxatee'guesopa jen'me qo'mi ỹip'agueet'ape qataxa ỹima jen'me qo'mi niquiỹatapegalo,
72nataq'en da' ỹátaqta 'uo da' lichoxodénataxanaxac so'me huá'au qadet'alpi,
qataxa da' sa petelaxaguet jeda'me niỹamaxataxac 'me ỹanem jeso'me siỹaxadipi.
73Naqaida da'me ỹaloxóotac ñi' Dios joca'li ỹanéegue so' l'aqtac da' ỹanem jeso' qadet'a Abraham:
74da' qo'mi nec'alaxatee'guesopa jen'me qo'mi ỹip'agueet'ape,
tetoqo' qaỹa ga' qad'óitaaque da' si'ỹoxodénaqtac jiñi'me,
75nataq'en da' tetoqo' qo'mi ỹiỹamaxade'n da' ñañoqot jiñi'me da' qo'mi huesóte' ỹiméda naua' noloqo'te da' qanchaalataxac.
76'Am ỹalcolec, 'am qoỹanáỹi qomle da' 'am l'aqtáxanaxanec ñi'me Dios 'me let'ádaic,
qá'a 'am qoỹ'áuaxat'ague qomle jen' ladic ga' qadesaliaxanec, tetoqo' 'auqátaxata't,
77tetoqo' 'au'aqtaxanem jen'me lalémaxasetpi qaidi qoỹapalaxa't naua' loico,
qataxa tetoqo' ỹaconguet da' nec'alaxa.
78Qá'a na'chida da' mai'chi lesóxodic qataxa da'me liỹálaqtaxanaxac ñi' qan'étoqo't,
da' 'uo da' chiỹoqot'ot qa'en na' piỹem da' qo'mi ỹanema jaga' sega' c'atena 'me ỹicoỹadelégue ga' dálaxaic nolo',
79tetoqo' ỹicoỹadelégue jen'me huétaaue na' n'álaxa qataxa da' lichic da' neleuaxa,
qataxa tetoqo' qo'mi ỹaloxoot'eelo ga' nadic 'me n'emáxac.
80Qana'chi jeso' nootolec nichíctaseguem da' liaxa qataxa da' l'añaxac da' laatetonaxanaxac. Netalégue jeso' totelégue 'aléua, cha ỹivíde'ta so' nolo' joca'li naloxóna jeso' Israel lec'oqtepi.

Currently Selected:

Lucas 1: PLGNT93

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy