YouVersion Logo
Search Icon

Lucas 2

2
Da' lañoxoc so' Jesús
(Mateo 1.18-25)
1Joca'li saua' noloqo'te, qana'chi so' let'a na' net'alpi lenaxat Augusto, jeso'me ỹan so' l'aqtac da' ỹima na' siỹaxadipi qoỹidéuo na' lenaxat da' qonaloqtena't. 2Jeso'me 'uáichiiñi nedáxanaxac táchiỹi jeso' nolo' joca'li maliaxa ỹilot'ague di' 'aléua Siria so' net'a lenaxat Cirenio. 3Qana'chi ỹima na' siỹaxadipi ỹiuen da' taỹapegalo naua' chiỹaqpii'ñalo da' nedéuo. 4Chan'eesa so' José chiỹoqóchii'ña di' noicolec Nazaret, huáaue di'me 'aléua Galilea, da' ỹic'áta di'me noicolec Belén huáaue di'me 'aléua Judea, jidi'me lañoqo' jeso' net'a David, qá'a jeso' José mai'chi chiỹoxoguet so' David. 5Joca'li ỹic'áta di' Belén da' nedéuo, náictapegue' jaso' María, jaso'me sétaaque da' loua, qataxa jaso'me sóxote qo'uaxai. 6Joca'li ma'le huétr'a di' Belén, qana'chi ỹivíta jeso' lalóqo' da' c'oi jaso' María. 7Qana'chi huá'ña di'me joca'li niỹíñi jeso' lepíloxot lec'óxot. Qana'chi lecoxóiỹi qa'en so' lapoto, ỹim, qana'chi ỹachánỹi jaso' liqui'ỹáxaqui na' nelopi síiỹacpi, qá'a ỹasouaxat da' qaỹa ga' l'acháqa't jesaa'me so'me 'emec 'me n'ochaxaqui.
Jeso' chiỹaqséguem Dios lamaxa'spi qataxa so' n'aanaxate nouatoqo'tpi
8Di'me sa qaỹáaque di' Belén 'uo so' siỹaxadipi 'me ỹilotalégue jaso' lalo n'aanaxate huétai'ỹa so' n'ónaxa jeso' pí'ỹaq. 9Qana'chi nepeláxateta da' naloxon so' piỹem lé'ec lamaxasec ñi' qadesaliaxanec. Qana'chi degueseda da' li'ỹoxodic ñi'me, ỹátaqta ỹicoỹadelégue jeso'me siỹaxadipi, qana'chi ỹátaqta sa lec'óxotolec da' loqolánaxa. 10Qaláxasa so' namaxasec 'enaaco':
—'Ená'te qomle da' 'au'óiỹi, qá'a jaỹim 'ami ñida'alo da'me 'ónaxaic 'adipí'iqui. Jeda'me ỹí'et qomle da' netónaxac ỹima na' siỹaxadipi. 11Jeda'me 'eet'oi: Naỹi niỹí'ña di' noic 'me lañoqo' so' net'a David ga'me qoỹauótaaque da' 'adec'alaxaqui lenaxat da' Cristo 'me qadesaliaxanec. 12Naqaina qomle na' 'ad'ainquii, 'eet'oi: 'Auloỹalégue qomle ga' nootolec, qolcoqótaỹi ga' lapoto, qoỹachítanỹi qoỹin jana' liqui'ỹáxaqui na' nelopi síiỹacpi.
13Huá'a, qana'chi nepeláxateta da' naloxon so' laỹi so' lamaxasec ñi' Dios, ỹátaqta jalcote jeso'me, ỹi'ỹoxodéetac ñi' Dios, 'eet'oi:
14¡Ỹátaqta sa lec'óxotolec da' ni'ỹoxodénataguec ñi' Dios 'me net'ot di' piỹem,
nataq'en jen' 'aléua 'uo da' l'emáxac na' siỹaxadipi 'me ỹiỹamaxadéetac jiñi'me!
15Qana'chi so' lamaxa'spi ñi' Dios joca'li ma'le v'iỹílaxasee'ma di' piỹem, qana'chi so'me n'aanaxate nouatoqo'tpi dosétapega't, 'eet'oi:
—N'óota da' sec'átaxa di' Belén da' sec'atenaxanáxague jái'cho' ga' 'éeta da'me qoỹ'axátetac da' qo'mi ỹ'axátetapeema ñi' qadesaliaxanec.
16Qana'chi ỹátaqta ỹiỹalapiỹe't da' jec so'me n'aanaxate nouatoqo'tpi. Ỹim, qana'chi qoỹauana jaso' María qataxa so' José nataq'en so' nootolec huétanỹi jaso' liqui'ỹáxaqui na' nelopi síiỹacpi. 17Joca'li ma'le qoỹilá'a, qana'chi qoỹ'axátetac da' l'aqtac so' lamaxasec ñi' Dios joca'li ỹ'axátetac so' nootolec. 18Qana'chi ỹima na' demachíchiỹi dójo' qoỹ'axátetac, ỹátaqta 'uo da' qoỹ'aalátapeec. 19Qaláxasa jaso' María ỹoxochiỹi jañi' liquidiaqte ỹima dójo' qataxa ỹátaqta ỹipacáñi da' leenataxac da'me. 20Qana'chi jeso'me n'aanaxate nouatoqo'tpi joca'li ỹim, qana'chi v'iỹílaxaỹi, ỹátaqta 'uo da' lamaic qataxa ỹi'ỹoxodéetac ñi' Dios, ỹasouaxat ỹima na' demachíchiỹi qataxa na' ỹauáachiỹi, qá'a ỹátaqta ỹipaquíchiỹi ỹima jen' qoỹ'axátetac.
So' nootolec Jesús qoỹidó'uo jeso' tamnaxaqui let'ádaic
21Joca'li ma'le ỹovi't saua' ocho noloqo'te, qana'chi qoỹa'uo so' l'anaxaset so' ló'oc so' nootolec. Ỹim, qana'chi qoỹanec da' lenaxat Jesús, da'me nenaxat 'me ỹ'axátem jaso' María jeso' lamaxasec ñi' Dios joca'li sona'li qo'uaxai jaso'me.
22Joca'li ma'le ỹovíta so' nolo' jaso' María qataxa so' José da' ỹ'e't da' naqátaxac 'me chiỹoqo'ot jeso' Moisés jocalia'cho' da' qoỹiỹoi', qana'chi qoỹidó'uo di' noic let'ádaic Jerusalén jeso' nootolec da' qoỹanot ñi'me qadesaliaxanec. 23Qana'chi jesaa'me ỹ'e't jedójo', qá'a da' laqátaxac jiñi'me qadesaliaxanec nedétañi, 'eet'oi: “Ỹima qomle na' nepíloxotpi nec'oqtepi qoỹanot jiñi'me qadesaliaxanec.” 24Ỹim, qana'chi jéque' jesaa'me, qoỹa'uo jeso' nachítaqtaxanaxat da' qoỹigóoue da' qoỹipagaqchíichiỹi da' laqátaxac ñi'me qadesaliaxanec, 'eet'oi: qoỹaadéuo qomle gaua' dos doqotó'odi 'uootaxa dos gaua' nalonaqa'te.
25Qana'chi jeso'me sa lquisiỹi da' néta'ña di' Jerusalén jeso'me siỹaxaua lenaxat Simeón. Jeso'me ỹátaqta sóxodaic lauel qataxa ỹi'ỹoxodéetac jiñi'me Dios, nataq'en ỹiuatet'aguet ga' nolo' da' ỹiméta qoỹin da' ne'queténaxac so' Israel lec'oqtepi. Jeso'me huet'aguet so'me Espíritu Santo, 26qataxa d'aqtaxanem da' sa 'te da' ỹiméta da'me l'óiỹaxac qomle 'uootaxa sonaliaxa ỹic'aten ga' net'a 'me qadec'alaxaqui ga'me namaq ñi' qadesaliaxanec. 27Qana'chi jeso' Espíritu Santo ỹauec jeso'me siỹaxaua da' táaue qa'en jeso' tamnaxaqui let'ádaic. Qana'chi saua' let'al so' nootolec Jesús joca'li ma'le ỹidóde'uo jeso' tamnaxaqui, tetoqo' ỹ'e't ỹima da'me damaxasoxolégue na' naqátaxacpi, 28qana'chi jeso' Simeón ỹaconguet jeso' nootolec da' ỹachalóo'te naua' loua'. Ỹim, qana'chi ỹi'ỹoxodéetac ñi' Dios, 'eet'oi:
29'Am ỹisaliaxanec, naỹi ma'le n'óota da' jaỹim 'auaséet'em da' ỹiméta da'me ỹ'óiỹaxac, qaỹa 'te 'uo,
qá'a ỹipaquíchiỹi da'me 'ad'aqtac 'me 'aualoxóna joca'li na' 'adamaxasec.
30Qá'a jaỹim ñimá'ai naỹi da' sauáachiỹi jen'me qadec'alaxaqui
31'me 'auanáỹi da' 'auasoxoolégue ỹima na' siỹaxadipi.
32Jen'me na'chína na' sega'me necoỹadáxanaxat 'me ỹicoỹadelégue jen'me sa Israel lé'ecpi,
nataq'en ỹí'et da' li'ỹoxodic jen'me Israel lec'óqo'tepi 'me 'adalémaxasetpi.
33Qana'chi so' José qataxa jaso' María 'me lat'e so' Jesús ỹátaqta 'uo da' ỹ'aalátapeec jen'me demachíchiỹi l'aqtacpi jeso' Simeón joca'li dosétapeelégue so' nootolec. 34Qana'chi so' Simeón ỹanéegue da' 'ónaxaic l'aqtac. Ỹim, qana'chi 'enapéga jaso' María 'me lat'e so' Jesús, 'eet'oi:
—Ỹa 'auc'aten na'tai'me nootolec, jen'me qoỹanáỹi da' ỹátaqta jalcote qomle qa'en na' huáñi, 'uootaxa ñíseguem na' Israel lec'oqtepi. Jen'me na'chína na' l'anaxat da' ỹátaqta jalcote qomle na' sa d'amaqtenataxan, 35qana'chi tetoqo' qoỹaỹáten ga' leenataxac jañi' liquidiaqte ñi' 'oonolec siỹaxaua. Qana'chi 'am qomle, qaláxasa 'ená'uac dójo' 'ená'am ga' legaxanaxat da' 'uootaxa qoỹisóguec jañi' 'adiquidiaqte.
36Qana'chi nataq'en huét'a di'me jaso' ỹauo 'me l'aqtáxanaxana ñi' Dios. Jaso'me ỹátaqta ỹ'axáina' lenaxat Ana. Jaso'me lec'oqte jeso' lenaxat Fanuel 'me chiỹaqáaue so' lec'oqtepi so' Aser. Qaláxasa jaso'me huó'on joca'li maliaxa q'añolaa, qana'chi ỹivi't saua' siete 'uóidi da' net'aguet so' loua. 37Qana'chi naỹi jaso'me p'ai ma'le ỹivi't saua' ochenta y cuatro 'uóidi. Ỹátaqta sa 'te cá'ai jeso' tamnaxaqui da' ỹi'ỹoxodéetac ñi' qadesaliaxanec 'ena'uaque naua' noloqo'te qataxa naua' pi'ỹáxadi, da' ỹ'étetac da' nachoxodéetac qataxa da' noqouaqtela't. 38Qana'chi jaso' Ana nataq'en huétauo jeso' nolo'. Qana'chi joca'li ỹim da' ỹaatapecot da' netónaxac ñi' Dios, qana'chi ỹ'axátetac so' nootolec Jesús, d'aqtaxáatapeguem ỹima jeso'me ỹiuatétaaque ga'me nolo' qomle ỹátaqta huesóchiiñi qoỹin di'me Jerusalén.
Qov'iỹílaxague da' Nazaret
39Joca'li ma'le ỹim da' qoỹí'et ỹima jen'me damaxasoxolégue jen'me laqátaxacpi ñi' qadesaliaxanec, qana'chi saa'me v'iỹílaxadegue da' Galilea da' ỹic'ádet'a di' lalémaxase't noic lenaxat Nazaret. 40Huá'a, qana'chi jeso' nootolec nichíctaseguem da' ỹ'axaic qataxa da' l'añaxac qataxa da' laỹátenaxanaxac, qana'chi ñi' Dios ỹátaqta ỹanem jeso'me da' 'ónaxaic ladíquiaxac.
So' nootolec Jesús huétaaue jeso' tamnaxaqui
41Qana'chi saua' let'al so' Jesús ỹiméda naua' 'uóidi da' v'iỹílaqtr'ague da' Jerusalén naale da' ỹivíta so' lalóxoqui da' qoueenata jeso' nolo' joca'li qodíc'ai di' Egipto. 42Qana'chi so' Jesús joca'li ma'le ỹivi't saua' doce 'uóidi, qana'chi 'ena'uaque jesaa'me tategue da' Jerusalén, qá'a mai'chi n'onatague'j naale da' ỹivíta jeso' nolo' nemáxaqui. 43Qana'chi joca'li ma'le v'iỹíla' jesaa'me joca'li ma'le ỹim jeso' nemáxac, qana'chi so' nootolec Jesús qapiỹá'ña di' Jerusalén. Qaláxasa jaso' lat'e qataxa jeso' José sa 'te da' nómta jeso'me. 44Qá'a qoỹíitapega so' Jesús da' 'uootaxa quétaỹi ỹima jeso' siỹaxadipi. Qaama'le ỹóvi' jeso' 'oonolec nolo' da' quétraỹi jesaa'me, qaláxasa joca'li qonmitétapiỹi ỹima so' l'acháqadiaxau'pi qataxa so'me nauotaxau'pi, 45qana'chi sa qoỹauana jeso'me. Huá'a, qana'chi jesaa'me v'iỹílaxategue di' Jerusalén da' qonmitétaaque.
46Qana'chi joca'li ma'le ỹinoxodéegue saua' tres noloqo'te, qana'chi qoỹauana jeso'me, huétaaue jeso' tamnaxaqui let'ádaic, ñíchiiñi, dasótaaue jeso'me dapaxaguenataxanapeec na' naqátaxacpi, naquiáxatapega qataxa 'uo na' nenataxanaxacpi. 47Qana'chi ỹima jen'me naquiáxatapega jeso'me ỹátaqta 'uo da' l'aalaxac ỹasouaxat da' laatetonaxanaxac qataxa ỹasouaxat da' ỹátaqta ỹaỹáten da' ỹ'axategue jen'me qodenataxáatapeec. 48Qana'chi saua' let'al joca'li ỹilóda'uo jeso'me, qana'chi ỹátaqta naue'j naua' laỹa'chi. Qana'chi jaso' lat'e 'enapego' jeso'me, 'eet'oi:
—'Am ỹalcolec, ¿tá'nooqo'chi da' qo'mi 'au'eteque da'me dójo'? Ỹa 'auc'aten da'me 'adet'a qataxa jaỹim ỹátaqta 'uo da' qadachitataic da' 'am ñimitaqátaaque.
49Qana'chi jeso' Jesús 'enaaco':
—¿Tá'nooqo'chi jaỹim 'anmichíitaaque? ¿Sa 'auaỹáchiñiỹo' da' jaỹim souen da' ñiuálaxai'ne' na' l'onataxanaxacpi ñi'me ỹit'a?
50Qaláxasa jesaa'me sa ỹaỹáteeteguet da' l'aqtac jeso'me.
51Huá'a, qana'chi v'iỹílaq jeso'me, 'équeelo jesaua' let'al, tategue da' Nazaret. Qana'chi jeso'me quet'ot da' ỹátaqta ỹalaxagueta saua' let'al. Qana'chi jaso' lat'e ỹátaqta ỹoxochiỹi jaso' liquidiaqte ỹima dójo'. 52Qana'chi so' Jesús nichíctaseguem da' ỹ'axaic qataxa da' laatetonaxanaxac. Nataq'en ñi' Dios ỹátaqta ỹiỹamaxadéeta jeso'me, qataxa 'ená'am ỹima na' siỹaxadipi.

Currently Selected:

Lucas 2: PLGNT93

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy