Hechos 7

7
Esteban ñayñiwa'añyii ma je̱'e̱ tuungmu̶u̶dpu̶du̶jk winduuy ajku̶xyu̶ñ
1Mu̶'it je̱'e̱ teedy windzú̶n nigu'ubajk'ajtpu̶ je̱'e̱ Esteban yajtu̶u̶y pu̶nu̶ jaanch najty du'un tyu̶y'ajtu̶ch neby najty ñigápxu̶gu̶xyu̶ñ, 2y chi je̱'e̱ Esteban y'adzooy: “mu̶gu'uktu̶jk y amu̶jja'aydyu̶jktu̶jk ajku̶xy, okmu̶doogu̶x: U̶u̶ch je̱'e̱ mu̶jpu̶ jaanchpyu̶ nDios ajtu̶m ajku̶xy nayyajni'igu̶xu̶'ku̶ jékyu̶p ma je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy Abraham ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ ko najty jim Mesopotamia naaxjooty y'ityñu̶, ma najty ka'anu̶ chu̶naaydyaakpú̶kyñu̶ jim Harán. 3Chi je̱'e̱ Dios ñu̶maayu̶: ‘U̶xmatz je̱'e̱ mnaax mgajpt y je̱'e̱ m'amu̶gu'uktu̶jk ajku̶xy, y nu̶kx ma je̱'e̱ naax mu̶dyiibu̶ nyajni'ixu̶'u̶we̱e̱mbyu̶ñ.’ 4Mu̶'it je̱'e̱ Abraham choñ ma je̱'e̱ Caldea naaxjootyu̶ñ y ñu̶kxy tzu̶naaydyaakpu̶jkpu̶ jim Harán. Kujeky je̱'e̱ tyeedy y'o'knu̶, chi je̱'e̱ Abraham Dios ya yajmiinu̶ ma adayaaba naax ma miich cham mdzu̶naaygyu̶xyu̶ñ. 5Peru̶ ka'p je̱'e̱ Dios naax nidu'uñdyu̶ myooyu̶, ni ma je̱'e̱ tyeky tu'ug najtzwa'agu̶wu̶chu̶ñ. Peru̶ jaanch yajwinwaanu̶u̶yu̶ ko je̱'e̱ y'ok'ungtu̶jk y'ok'ana'ktu̶jk myooyu̶xu̶ch ko naty tu̶ y'o'knu̶, (oy najty je̱'e̱ y'ung ni tu'ug kya'a'ítyñu̶ je̱'e̱ mu̶'it tiempo). 6Du'un je̱'e̱ Dios ñu̶maayu̶ ko je̱'e̱ y'ok'ungtu̶jk y'ok'ana'ktu̶jk y'adzu̶naaygyu̶xu̶ch ma je̱'e̱ wiingja'ay ñaax kyajpt ajku̶xyu̶ñ, y ko tyuumbu̶'adu̶u̶ju̶ch ajku̶xy, y chaachtyuunu̶gu̶xu̶ch mu̶daaxk mu̶go'px jumu̶jt. 7Peru̶ nandu'un je̱'e̱ Dios ñu̶maayu̶: ‘Ndzaachtyúnu̶byu̶ch je̱'e̱ naax kajpt ma je̱'e̱ m'ok'ungtu̶jk m'ok'ana'ktu̶jk naty tyuumbu̶'adyiiju̶ñ ajku̶xy, y mu̶'it jim chóngu̶xu̶ch y xymyu̶duungu̶xu̶chu̶ch yaa ma adayaaba ittu̶ñ.’ 8Mu̶u̶d je̱'e̱ kyapxytyuunu̶ñ, Dios myooy je̱'e̱ Abraham ane̱'e̱mu̶ñ ko wan yajtu̶y'ajtu̶'u̶y. Paady ko je̱'e̱ Abraham y'ung Isaac mya'axung'ajty y kuduktujk xu̶u̶ je̱'e̱ y'ung tu̶y'ajtu̶u̶y. Nandu'un je̱'e̱ Isaac tu̶y'ajtu̶u̶y je̱'e̱ y'ung Jacob, y je̱'e̱ Jacob tu̶y'ajtu̶u̶y je̱'e̱ nimajmé̱tzkpu̶ y'ung y'ana'k ajku̶xy mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ nimajmetzkpú̶kypyu̶ Israel ja'ay ni'ap'ajtku̶xu̶ñ.
9“Je̱'e̱ Jacob y'ung y'ana'k ajku̶xy, mu̶dyiibu̶ nmu̶j'áp nmu̶jteedy'ajt ajtu̶m ajku̶xy, myu̶'ixnaaygyu̶xypy najty je̱'e̱ y'uch José, chi tókku̶xy wan jim Egipto yajnu̶kxu̶u̶ju̶ch. Peru̶ je̱'e̱ Dios mu̶u̶d najty je̱'e̱ José y'ity, ka'p najtz'ixu̶u̶y. 10Ñiwaan yajtzook ma je̱'e̱ ayo'on jootmáy najty pada'añu̶ñ. Y mooy je̱'e̱ wij'ajt ke̱j'ajt neby mu̶baad ku'umáy pyu̶dzu̶my ma je̱'e̱ mu̶yajkutujkpu̶ winduuyu̶ñ, je̱'e̱ egipto ja'ay y'ane̱'e̱mbu̶ ajku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ José tuungmooy ko wan ane'emy Egipto naaxjooty y y'ane̱'e̱mu̶ch ma je̱'e̱ ane̱'e̱mbu̶ tyu̶jku̶ñ.
11“Mu̶'it xu̶u̶ je̱'e̱ mu̶j'yuu y mu̶j'ayo'on myiiñ ma je̱'e̱ Egipto naax y Canaán naax kú̶xyu̶ju̶ñ, y je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy ka'p najty je̱'e̱ tii mu̶dajtku̶xy tii kyaaygyu̶xu̶py y'uukku̶xu̶byu̶ñ. 12Peru̶ ko je̱'e̱ Jacob nejwu̶u̶y ko jim Egipto jim najty trigo, chi je̱'e̱ y'ung jim kejxy ajku̶xy trigo juuybyu̶, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ nmu̶j'ap'ajtypy nmu̶jteedy'ajtypy ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ. Y adaa je̱' je̱'e̱ mu̶du'kviaje mu̶dyiibu̶ tyuungu̶xu̶ñ. 13Ko mu̶me̱jtz'ook y'ooygyu̶xy, mu̶'it je̱'e̱ José ñayñigapxu̶ ma je̱'e̱ y'ajch ajku̶xu̶ñ, y chi je̱'e̱ ane̱'e̱mbu̶ nejwu̶u̶y pu̶nja'ay je̱'e̱ José najtyu̶ñ. 14Kujeky je̱'e̱ José kapxyñiguejxy ko wan nu̶kxtaaygyu̶xy jim Egipto je̱'e̱ tyeedy Jacob y ku̶xyu̶ je̱'e̱ jyuugy myu̶gu'ug ajku̶xy. Je̱' najty kyu̶xy'ajttaaygyu̶xy nidu̶gu̶'px majmókx ja'ay. 15Y du'un jyajty ko je̱'e̱ Jacob oy chu̶naaydyaakpú̶ky jim Egipto; y jim oy kujeky y'o'knu̶, y nan jim je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy nandu'un y'o'kku̶xnu̶. 16Chi je̱'e̱ Jacob wyaay pyajk jim Siquem yajnú̶kxu̶xu̶, oy jim pu̶daakku̶xy ma je̱'e̱ naaxtu̶gu̶u̶ydyaakt mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Abraham najty tu̶ juyu̶ñ ma je̱'e̱ Hamor y'ung y'ana'k ajku̶xyu̶ñ jim Siquem.
17“Ko najty je̱'e̱ tiempo timypyaatnu̶ neby je̱'e̱ Dios je̱'e̱ Abraham najty tu̶ yajwinwaanu̶'u̶yu̶ñ, je̱'e̱ judío ja'ay tu̶ najty je̱'e̱ jim Egipto ñimayu̶u̶ygyu̶xnu̶; 18y je̱'e̱ mu̶'it tiempo je̱'e̱ ane̱'e̱mbu̶ oy ja'adu'ug tyu̶gu̶'u̶y ane̱'e̱mbu̶ mu̶dyiibu̶ najty ka'p ixy'atyu̶ñ je̱'e̱ José. 19Je̱'e̱ ane̱'e̱mbu̶ xywyin'u̶u̶nnu̶ je̱'e̱ nnaax ngajpt ajtu̶m ajku̶xy y xychaachtyuunu̶ je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy; chi ane̱'e̱mgu̶xy ko je̱'e̱ y'ung y'ana'k wan ku'ugue̱e̱ktaaygyu̶xy mu̶dyiijáty najty ma'axung'átyñu̶ ajku̶xy y yaj'o'ktaaygyu̶xu̶ch. 20Je̱'e̱ mu̶'it tiempo je̱'e̱ Moisés oy mya'axung'áty. Je̱'e̱ pi'k'ana'k mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios kyu'umaayu̶ñ, y chi je̱'e̱ tyaj tyeedy yu'uch tu̶gu̶u̶g po'o yaj'ye̱jku̶ ma je̱'e̱ tyu̶jk ajku̶xyu̶ñ. 21Ko yajku'ugueeky ajku̶xy, chi je̱'e̱ mu̶j'ane̱'e̱mbu̶ tyo'oxy'úng je̱'e̱ pi'kma'axúng windumbu̶jky y yaj'yeeky neby je̱'e̱ kyu̶'u̶m'úngu̶ñ. 22Paady je̱'e̱ Moisés du'un y'u̶xpu̶jky neby je̱'e̱ egipto ja'ay najty y'u̶xpú̶kyu̶chu̶ñ ajku̶xy, y mu̶j y'ijty mu̶u̶d je̱'e̱ y'ayuuk y mu̶u̶d je̱'e̱ tyuung.
23“Ko je̱'e̱ Moisés jyumu̶jt juxytyikxy y'abejty, chi je̱'e̱ wyinma'añ pu̶daaky ko je̱'e̱ Israel ja'ay y'ok'ungtu̶jk y'ok'ana'ktu̶jk nu̶kxy ku'ixaanu̶, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty myu̶gugajpt'ajtypyu̶ñ. 24Peru̶ ko ijxy ko je̱'e̱ egipto ja'ay tu'ug chaachtyuunu̶xu̶ je̱'e̱ y'amu̶gu'ug, chi je̱'e̱ Moisés egipto ja'ay yaj'o'ky, yaj'awimbijty neby najty je̱'e̱ y'amu̶gu'ug tu̶ yajtzaachtyúñu̶ñ. 25Je̱'e̱ Moisés du'un najty je̱'e̱ myu̶na'añ ko wyinju̶wu̶u̶ygyu̶xu̶py ndijy je̱'e̱ y'amu̶gu'ugtu̶jk du'un ajku̶xy ko je̱'e̱ Dios niwa'anaanu̶p ajku̶xy ma je̱'e̱ myu̶dziptu̶jk ajku̶xyu̶ñ mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶, peru̶ je̱' ka'p je̱'e̱ winju̶wu̶u̶ygyu̶xy. 26Kujaboom je̱'e̱ Moisés Israel ja'ay nime̱tzk paaty ñaygyojxu̶gu̶xyu̶, chi ja'awijtzwa'kxaañ ajku̶xy, nu̶maaygyu̶xy: ‘Miich mnaymyu̶gu'ug'ajtu̶p ajku̶xy; ¿ti ko mdziptuungu̶xy amíñ u̶xyu̶py?’ 27Mu̶'it je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ myu̶gu'ug najty tzaachtyuumbu̶ñ tijkeeky je̱'e̱ Moisés, y nu̶maay: ‘¿Pu̶n miich tu̶ xypyu̶da'agy neby je̱'e̱ windzú̶n y tu̶ydyuumbu̶ ma u̶u̶ch ajku̶xyu̶ñ? 28¿Nej xyaj'o'ogaambu̶ch nandu'un neby je̱'e̱ egipto ja'ay u̶xu̶u̶y myaj'o'kyu̶ñ?’ 29Ko je̱'e̱ Moisés adaa du'un mu̶dooy chi kyeeky, y ñu̶kxy jim Madián naaxjooty. Jim y'adzu̶naay, y jim je̱'e̱ y'ung me̱tzk paatku̶xy.
30“Kujuxytyikxy jumu̶jt naxy, jim adu'ugtuum mu̶wingón je̱'e̱ kopt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Sinaí, ñayyajni'igu̶xu̶'ku̶ je̱'e̱ ángel tu'ug ju̶u̶njooty ma tu'ug kepy'ung mu̶dyiibu̶ najty tooybyu̶ñ. 31Chi je̱'e̱ Moisés tyajy myaay mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios najty yaj'ijxu̶bu̶ñ, y ko mu̶wingooñ ixa'añ jak'oy, chi mu̶dooy ko je̱'e̱ Windzú̶n Dios ñu̶ma'ayii: 32‘U̶u̶ch je̱'e̱ Dios mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ mmu̶j'áp mmu̶jteedy Abraham, je̱'e̱ Isaac y je̱'e̱ Jacob Dios'ajtypy ajku̶xyu̶ñ.’ Chi je̱'e̱ Moisés chu̶yuuydyu̶gu̶u̶y, ka'p it najty ja'awindu̶kxpe̱da'añ. 33Mu̶'it je̱'e̱ Windzú̶n Dios ñu̶maayu̶: ‘U̶xpu̶k yu̶'u̶ mgu̶'u̶g, je̱' ko yu̶'u̶ it ma mdu̶na'ayu̶ñ, Dios y'it yu̶'u̶. 34Tu̶ u̶u̶ch wa'adzu̶ n'ixy neby u̶u̶ch je̱'e̱ nja'ay je̱'e̱ tzaachpyu̶ ijxku̶xy paatku̶xyu̶ñ jim Egipto. Tu̶ u̶u̶ch nmu̶doy ko jyu̶u̶ygyu̶xy yaaxku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ tzaachpyu̶, y tu̶ u̶u̶ch ngu̶da'agy neby u̶u̶ch niwa'anu̶chu̶ñ. Paady min, u̶u̶ch miich jim Egipto ngue̱xe̱e̱mby ma je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xyu̶ñ.’
35“Oy najty je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy je̱'e̱ Moisés tu̶ ka'a'okku'ubu̶jkku̶xpu̶ ko y'ane̱'e̱mu̶gu̶xu̶ch y tu̶ najty oknu̶maaygyu̶xpu̶: ‘¿Pu̶n miich tu̶ xypyu̶da'agy windzú̶n y tu̶ydyuumbu̶?’, chi je̱'e̱ Dios kye̱jxu̶ neby je̱'e̱ windzú̶n y je̱'e̱ niwaambu̶ju̶ñ, je̱'e̱ mu̶naabu̶ je̱'e̱ ángel najty tu̶ myu̶gapxyii ju̶u̶nye̱n'agujk ma je̱'e̱ kepy'ungu̶ñ. 36Y je̱'e̱ Moisés je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy jékyu̶p jim Egipto yajpu̶dzu̶u̶m, y tuuñ je̱'e̱ mu̶jwinma'añ y je̱'e̱ ijxpe̱jt juxytyikxy jumu̶jt ma je̱'e̱ jimbu̶ naaxu̶ñ, ma je̱'e̱ tzaptz mejyu̶ñ y jim adu'ugtuum. 37Adaa Moisés je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Israel ja'ay jékyu̶p nu̶maaygyu̶xu̶ñ: ‘Je̱'e̱ Dios miich xyajnike̱jxku̶xu̶p tu'ug je̱'e̱ ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ mu̶dyiibu̶ pu̶dzú̶mu̶bu̶ñ ma je̱'e̱ mjuugy mmu̶gu'ug miich nidu'ugtu̶ ajku̶xyu̶ñ du'un neby u̶u̶ch tu̶ xywyin'ixyu̶ñ.’#7.37 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: M'amdo'ijtu̶yu̶py je̱'e̱ y'ayuuk ajku̶xy. 38Nan adaa Moisés je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim adu'ugtuum mu̶u̶d je̱'e̱ mayjya'ay ajku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ángel jim mu̶gapxu̶ ma je̱'e̱ kopt mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Sinaí, y mu̶u̶d je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy; y je̱' je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt yajmooy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ jugy'ajt wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ mu̶u̶du̶ñ, wan yajnáxu̶ch ma u̶u̶ch ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ.
39“Peru̶ je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy ka'p je̱'e̱ Moisés kapxymyu̶doogu̶xy, y'u̶xtijku̶x je̱', y janch wimbidaangu̶xp najty jim Egipto ja'adu'ook. 40Chi je̱'e̱ Aarón nu̶maaygyu̶xy: ‘Oydyuunu̶gyu̶ch je̱'e̱ ndios ajku̶xy mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch xywyinwówu̶p xytyu'uwówu̶bu̶ñ ajku̶xy, je̱' ko ka'p u̶u̶ch nejwu̶u̶ygyu̶xy tii je̱'e̱ Moisés tu̶ jyadyii mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch jim Egipto naaxjooty xyajpu̶dzu̶u̶mgu̶xu̶ñ.’ 41Chi je̱'e̱ dios oydyuungu̶xy neby je̱'e̱ waj'úngu̶ñ, y yaj'o'kku̶xy je̱'e̱ no'on ju̶yujk mu̶dyiibu̶ mu̶u̶d windzu̶gu̶'u̶waangu̶xyu̶ñ, y chi je̱'e̱ waj'úng winxu̶u̶duungu̶xy mu̶dyiibu̶ najty ku̶'u̶m tu̶ oydyuungu̶xyu̶ñ. 42Paady je̱'e̱ Dios y'u̶xmajtzu̶ ajku̶xy y ñu̶maayu̶gu̶xy ko wan o'owu̶dajtku̶xy je̱'e̱ xu̶u̶, je̱'e̱ po'o y je̱'e̱ mu̶dza'a. Je̱' ko du'un je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk kujaaygyu̶xy ko je̱'e̱ Dios du'un myu̶naañ:
‘Israel ja'ay ajku̶xy,
¿nej u̶u̶ch miich je̱'e̱ windzu̶gu̶'u̶ñ y je̱'e̱ yojxu̶ñ tu̶ xymyooygyu̶xy jim adu'ugtuum juxytyikxy jumu̶jt?
43Ka'p u̶u̶ch miich tu̶ xywyindzu̶gu̶u̶ygyu̶xy;
tu̶ myajtajnajxku̶xy je̱'e̱ mdios Moloc tyu̶jk je̱'e̱ mu̶dza'a dyios Refán,
tzaadzéch kepychech y ooru̶ oydyúñ,
mu̶dyiibu̶ miich ku̶'u̶m tu̶ myajkojku̶xyu̶ñ m'o'owu̶dattaangu̶xy.
Paady u̶u̶ch miich nyajpu̶dzu̶maangu̶xy ma yu̶'u̶ mnaaxjooty ajku̶xyu̶ñ,
y ngue̱xaangu̶xy jim Babilonia ni'ináxy.’
44“Jim adu'ugtuum je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy najty mu̶dajtku̶xy tu'ug je̱'e̱ po'o'aktu̶jk ma je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt najty y'ityu̶ñ.#7.44 Ma je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt najty y'ityu̶ñ: Je̱' je̱'e̱ du'un tyijpy ma je̱'e̱ tzaa najty yujku̶'u̶y yaj'ijtku̶xyu̶ñ ma je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt kyuja'ayu̶chu̶ñ. Je̱'e̱ po'o'aktu̶jk du'un je̱'e̱ kojku̶xy neby je̱'e̱ Moisés Dios najty tu̶ y'ane'emyiiju̶ñ ko du'un ñu̶maayu̶ ko du'un oydyúnu̶ch neby najty tu̶ yajni'ixu̶'u̶yiiju̶ñ. 45U̶u̶ch je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy myu̶wu̶'u̶mgu̶x je̱'e̱ po'o'aktu̶jk, y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ miingu̶x mu̶u̶d je̱'e̱ Josué ma adayaaba naaxu̶ñ, myu̶miingu̶x je̱'e̱ po'o'aktu̶jk mu̶naabu̶ je̱'e̱ myu̶dzip ka'anaag kajpt mu̶madaakku̶xyu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios yajpu̶dzu̶u̶m ma je̱'e̱ naaxu̶ñ y yajku̶'u̶du̶gu̶u̶y je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy ajtu̶m ajku̶xy je̱'e̱ naax. Y je̱' yajtuungu̶x je̱'e̱ po'o'aktu̶jk u̶xtu̶ koonu̶ je̱'e̱ David ane̱'e̱mbu̶ tyu̶gu̶u̶y. 46Dios kyu'umaay je̱'e̱ ane̱'e̱mbu̶ David, y jya'akojaan je̱'e̱ David tu̶jk tu'ug ma je̱'e̱ Jacob y'ok'ungtu̶jk y'ok'ana'ktu̶jk je̱'e̱ Dios mu̶baad windzu̶gu̶u̶y o'owu̶dajtku̶xyu̶ñ. 47Peru̶ je̱'e̱ Salomón je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk koj. 48Oy je̱'e̱ Dios tzajpjootypyu̶ kya'atzu̶na'ay ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ja'ay kyojpy myakxypy ajku̶xyu̶ñ. Du'un neby je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ kujaayu̶ñ ko je̱'e̱ Dios du'un myu̶naañ:
49‘Je̱'e̱ tzajp u̶u̶ch n'ane̱'e̱mdaakt je̱',
y adaa naaxwiimbu̶ u̶u̶ch ndekypyokxtaakt adaa.
¿Ti tu̶jk u̶u̶ch miich xykyojaanu̶py ajku̶xy?,
du'un je̱'e̱ Windzú̶n myu̶na'añ;
¿mu̶dyii je̱'e̱ it lugaar ma u̶u̶ch mu̶baad nbókxyu̶ñ?,
50¿nej ka'p adaa u̶u̶ch ku̶xyu̶ tu̶ n'oydyuunda'ayu̶?’
51“Peru̶ miich ajku̶xy —je̱'e̱ Esteban myu̶naan'adu̶u̶ch —je'emy miich mjanchxé̱xu̶ch ajku̶xy, du'un je̱'e̱ mgopt mdadzak y mjoot mwinma'añ ajku̶xy neby je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt ka'p nejwu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ. Je'emy je̱'e̱ Espíritu Santo mmu̶dzip'ajtku̶xy. Tu'knáx du'un mnaybyaattu̶gu̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ mmu̶j'áp mmu̶jteedy ajku̶xy. 52Miich je̱'e̱ mmu̶j'áp mmu̶jteedy ku̶xyu̶ tzaachtyuungu̶x je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk. Je̱' yaj'o'kku̶x mu̶dyiibu̶ najty tu̶ nigápxku̶xyu̶ñ ko je̱'e̱ ja'ay tu'ug myina'añ mu̶dyiibu̶ tu'uda'agyu̶ñ, y ko je̱'e̱ tu'uda'agyjya'ay myiiñ, chi miich mgu̶'u̶ye̱jkku̶xy y myaj'o'kku̶xy. 53Miich ajku̶xy, je̱'e̱ ángelestu̶jk je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt xymyooygyu̶x, y ka'p miich je̱'e̱ mguydyuungu̶xy.”
Esteban tzagu'uga'ach ajku̶xy
54Ko je̱'e̱ mayjya'ay du'un mu̶doogu̶xy neby je̱'e̱ Esteban najty myu̶na'añu̶ñ, chi mu̶k jyoot'ambu̶jkku̶xy, y tyu̶gu̶y tu̶u̶tzmúkx tu̶u̶tzké̱tku̶xpu̶. 55Chi je̱'e̱ Esteban ju̶wu̶u̶y je̱'e̱ Espíritu Santo ma je̱'e̱ y'aa jyootu̶ñ, chi chajp'ijxy y ijxy je̱'e̱ Dios y'oy'ajtu̶ñ, je̱'e̱ Jesús tyu̶na'ay a'oy'eemby ma je̱'e̱ Dios Teedyu̶ñ. 56Mu̶'it myu̶naañ:
—¡Ijxku̶x! N'ijxypyu̶ch je̱'e̱ tzajp awa'adz, y je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty tyu̶na'ay a'oy'eemby ma je̱'e̱ Dios Teedyu̶ñ.
57Peru̶ je̱'e̱ mayjya'ay naydyaadzmo'kxtaayu̶ je̱'e̱ ajku̶xy, y yaaxtu̶gu̶u̶y jyojktu̶gu̶u̶ygyu̶xy, chi nigu̶xyu̶ nimujky yajmujky ajku̶xy. 58Chi yajkajppu̶dzu̶u̶mgu̶xy oy jim ku'uga'tzku̶xy; y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty xu̶'u̶wu̶bu̶ñ ajku̶xy, jim je̱'e̱ wyit tyukxy yajwu̶'u̶mgu̶xy ma je̱'e̱ tzugajy'ana'k tu'ug mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Saulo.
59Cham najty janch ka'tzku̶xy, chi je̱'e̱ Esteban Dios mu̶bu̶jktzooy, myu̶naañ: “Windzú̶n Jesús windumbu̶jku̶gyu̶ch je̱'e̱ n'aanu̶mu̶.” 60Mu̶'it ñayñajtzkojxtu̶na'awu̶u̶yu̶ y chi mu̶k yaaxkeeky myu̶naañ: “¡Windzú̶n Dios, ka'p je̱'e̱ pyoky mgweentu̶pu̶jku̶ ajku̶xy neby u̶u̶ch yam xytyuungu̶xyu̶ñ!”
Ko du'un myu̶naañ, chi y'o'ky.

S'ha seleccionat:

Hechos 7: MIXE

Subratllat

Copia

Compara

Comparteix

None

Vols que els teus subratllats es desin a tots els teus dispositius? Registra't o inicia sessió