Luka 23

23
Yesu Ayirwa ewa Pilato
(Mat. 27.1-2; 11—14; Mrk. 15.1-5; Yoh. 18.28-38)
1Khanu, vosi alala, venyokha, vayira Yesu emberi wa Pilato. 2Vanja okhumusitaka nivawola, “Khunyoye omunju ono nakoyania avanju vefwe, nakania okhuchunga owusuru khu Kaisari nende okhwelanga Kristo, omuchuki.” 3Pilato kacheva Yesu, “Ewe niwe Omwami wa Avayahudi?” Yesu kamuchipa, “Niwe owoye.” 4Pilato kawolera avakuhani vakhongo nende esituma siavanju, “Simbona ekoso liosiliosi mumunju ono ta.” 5Vali lwangu okhuwola, “Achwayirisanga avanju mumekeso kake musialo siosi esia Yudea. Kanjira Galilaya, ata ano.”
Yesu Ayirwa ewa Herode
6Pilato olu kawulira akenako, kacheva, “Koo, omunju ono achula Galilaya?” 7Olu kamanya mbo Yesu kali wowami wa Herode, kamuyira ewa Herode, owali Yerusalemu esa echio. 8Olu Herode kawona Yesu, kali nowusangafu owukali, kali kekomba muno okhumuwona, sikira kali kawulira amangi khuniye. Ne olukali muno, kenya awone Yesu nakhola esilolero. 9Khanu, kamucheva amacheva amangi khuluwono, nausa Yesu sikamuchipa khukhuwa ta. 10Avakuhani vakhongo nende avekesi vamalako venyokha nivamutula namaani. 11Khanu, Herode alala nende avamahe vave, vamukholera enjekheresi nende esienyaenye, ne vamufwala enguo yowami, vamukoosa ewa Pilato. 12Herode nende Pilato, vakwa avecha enyinga eyo, emberi wakano vali avasiku.
Yesu Akhalakirwa Efwa
(Mat. 27.15-26; Mrk. 15.6-15; Yoh. 18.39—19.16)
13Khanu, Pilato kalanga omukhung'ano kwa avakuhani vakhongo nende avemirisi nende avanju 14kavawolera, “Mulechire omunju ono khwise nimuwola mbo akoyania avanju. Khanu chekerese! Malire naleveresa ekhuwa elio emberi wenywe, simunyoye nekoso liosiliosi okhulondana nende okhusitaka khwenywe ta. 15Ata Herode siawene khukoso liosi ta, esikira amukoosise khwifwe. Viawulafu mbo omunju ono sikakhola siosisiosi esiolana efwa ta. 16Khanu, nenya akhupwe eviwoko, nemana emulekhule.” [17Wuli endalo yesikuku ya Pasaka, yenyekhana Pilato alekhule omuwoe mulala.]
18Vosi vayula alala: “Muchuseo ono, chulekhulire Baraba!” 19(Baraba kali kayirwa musiwoo esikira okhukhola esiwawa mwitookho nende okhwicha.)
20Pilato kenya okhulekhula Yesu, kalomaloma navo nundi; 21nausa nivo vakhupa oluyoka: “Muvambe, muvambe!” 22Pilato kavawolera olwakhatachu, “Akholire mavi sina? Simbona ekoso liosiliosi khuniye elikhola kechwe ta, kho ndikhumukhupa eviwoko, nemulekhula.”
23Nausa nivo vachianakana okhukhupa oluyoka olukali, mbo Yesu okhwola avambwe. Okhumalirikha, emioyo kiawe kiakhira. 24Khanu, Pilato kakhalaka achi elienya liawe liekholekhe. 25Kalekhula omunju oyu vali nivacha musiwoo khulwa okhukhola esiwawa nende okhwicha, oyu vali nivasavire, nausa Yesu kamuwana khulienya liawe.
Yesu Avambwa
(Mat. 27.32-34; Mrk. 15.21-32; Yoh. 19.17-27)
26Olu vali nivamuyira, vawukanana nomunju mulala olangwa Simoni wa Kurene, owali nachula mulukongo. Vamutira, vamuchwikha omusalaba akukinge enyuma wa Yesu. 27Esituma esikali esiavanju, siamulondakho, munivo valimo avakhasi avali nivakhukhuusa nivamulirira. 28Nausa Yesu kavekheyukha, kawola, “Avakhana va Yerusalemu! Muchandirira ese ta, nausa lire khulwenywe mwavene nende khulwavana venywe. 29Wona, endalo chicha vachia okhuwola: ‘Vekhavi avakumba, nende enda chichewula, nende embere chichanunia!’ 30Ne vachia okhwanja okhuwolera evikulu, ‘Chukwekho,’ navio eviri, ‘Chufunikhe.’ 31Esikira niva vakhola vachi emisala nikisiri mivisi, esichia okhwekholekha nikioma siosi?”
32Avandi vaviri, avali avevi vayirwa okhwichwa alala nende Yesu. 33Olu vola awunju alangwa, “Esianga,” ao vamuvamba alala nende avevi vaviri avo, mulala ewuleka enungi nowundi ewuleka engota. 34Yesu kawola, “Papa, valekhere esikira sivamanyire elivakhola ta,” Ne vakavana enguo chichie nivachikhupira ekura. 35Ne avanju vemao nivalengera. Navo avemirisi vamucharia nivawola, “Kawonia avandi: khanu kewoniekho omwene, niva nje Kristo, Omuchoole wa Nyasaye!” 36Avamahe vosi vamucharia, vamuchira vamuwa edivai enyangu 37nivawola: “Niva oli Omwami wa Avayahudi yewonia wamwene.”
38Khwaliwo nundi owuaandike amukulu wuwe, “Ono nje Omwami wa Avayahudi.”
39Mulala khuvevi avali nivavambirwe kamutukha nawola: “Siniwe Kristo? Khanu, yewonia wamwene, ne ochuwonie fwesi.” 40Nausa owundi kamualavira kamuwolera: “Ewe suria Nyasaye ta okhuva oli khusiina silala? 41Ewe nange yiri awene, esikira kuno njomuchungo kwakakhwakhola. Nausa omunju ono achakholakho siosisiosi esivi ta.” 42Ne kawola, “Yesu, wukhewulire niwingira muwami wuwo.” 43Yesu kamuchipa, “Khuwolera owang'ali, nyingayino ochiakhuva nange mu Paradiso.”
Yesu Afwa Khumusalaba
(Mat. 27.45-56; Mrk. 15.33-41; Yoh. 19.28-30)
44Yali aambi esa sita esiteche, esirima siatira esialo siosi okhwola esa tisa, 45Owulafu wenyanga wakhaywao, epasia mu Etemperi yosukhamo evitonye viviri. 46Yesu kalira nomwoyo mukali: “Papa, mumakhono kako njamo eroho yange.” Olu kamala okhuwola akenako, kafwa.
47Khanu olu omukhongo wavamahe kawona akekholekha kafumia Nyasaye kawola: “Ng'ali yene ono avaye awuma ekoso.” 48Avanju vosi avali nivewusiseo khulwesikhole esio, olu vawona akekholekha ako, vakoola engo nivekhupa evirifu musiveera. 49Avecha vave vosi alala nende avakhasi avali nivamulondirekho okhuchula Galilaya, vema aleyi okhuwona evinju evio.
Yesu Asikhwa
(Mat. 27.57-61; Mrk. 15.42-47; Yoh. 19.38-42)
50Khanu khwali nomunju mulala elicha lilie Yosefu, kali achula mwitookho lia Avayahudi elia Arimathaya. Kali mulala khuvesikhaso sia Avayahudi, omunju omulayi owoluyali. 51Sikali afukirisanisie nechomo nende evikholwa viawe ta, katakhanga owami wa Nyasaye. 52Omunju ono kachia khu Pilato, kasava vamuwe omuviri kwa Yesu. 53Kamala kesa omuviri okwo okhuchula khumusalaba, kafumira musanda enyusie, kakucha musirindwa siali siachongwa khulwanda, esiali nisichasikhwakhomo omunju ta. 54Yali endalo yokhwechekekha, nesabato yali yichanikha.
55Avakhasi vali nivachire nende Yesu okhuchula Galilaya valonda khu Yosefu, vawona esirindwa esio nende omuviri kwa Yesu nga kwavikhwa. 56Khanu vakoola engo, vacheresa esing'ari nende amafucha.
Olutalo lwa Sabato valuwuukha ngelako liwola.

Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:

Luka 23: LNTPP

Ìsàmì-sí

Pín

Daako

None

Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀