Jeelim 13
13
Nɔɔna vei se ba ŋɔ ba nii Kanaan tega kam
1 Baŋa Wɛ ma ta de Moses o we, 2“Le nɔɔna se ba vo ba ŋɔ ba nii Kanaan tega kam, ko na ye tega kalo a na lage a pa Isarele tiina bam to ŋwaane. Kuri yiga tu dedoa dedoa Isarele dwi maama wone.”
3Ba déem ta na wo Paran kagoa kam ne to mo Moses toŋe yiga tiina fuga-balei se ba nwoŋi nenɛɛne Baŋa Wɛ na pɛ‑o ni se o ke tei to. 4-15Nɔɔna bam yera mo tento:
| Dwi dem | Yiga tu wom |
|---|---|
| Ruben | Zakura bu Sammua |
| Simeon | Hori bu Safate |
| Judah | Jefunɛ bu Kaleb |
| Isakara | Josefa bu Igale |
| Efrayim | Nun bu Hosea |
| Benjamin | Rafu bu Paliti |
| Zebulun | Sodi bu Gadeli |
| Manasɛ | Susi bu Gadi |
| Dan | Gemali bu Ameli |
| Asere | Mikayeli bu Setura |
| Nafitali | Vofisi bu Nahibi |
| Gad | Machi bu Geweli |
16Nɔɔna balo Moses na toŋe se ba vo ba ŋɔ ba nii Kanaan tega kam to yera yam mo konto. Moses déem leiri Nun bu Hosea yere se de taa ye Josua.
17Moses déem na lage o toŋe-ba se ba vo ba zo Kanaan tega kam wone to, mo o tage de-ba o we, “Tɔge-na tega-kuri seeni kagoa kam, se á laam ta‑á tole á diini baŋa seeni se á vo á yi zwonnu laŋa kam. 18Kwaane-na se á lɔre tega kam konto na ye tei to. Fɔge-na á nii nɔɔna balo na zoore da to kɔgɔ na mae tei, dedaane ba dam na mae tei to. 19Ta maane-na á nii ba tega kam lana na? Ba yɔɔre ba che teene delo ba na zoore de wone to ba pe mo naa de zege waao mo? 20Ba tega kam ke wodiiru lanyerane na? Teeni wora na? Vɔ-na á wo ye á kwaane-na se á gwori teeni bia badwonna á ja á ba se dé nii.” Ko déem nam ye maŋa kalo Vini tio-bia na bobo ba bera se nɔɔna gwori-ba to mo.
21Nɔɔna bam ma seene ba di baŋa seeni ba tole ye ba nii tega kam na ye tei to. Ba zege Zin kagoa kam ne mo ba vo ba yi Rehobi. Jei sem konto bwola de Lebo-Hamafa mo. 22Ba daa ma tɔge tega-kuri seeni kagoa kam ba kɛ ba yi Heboron. Ba déem chwi teo kom konto bena yarepɛ mo ye ba daare ba chwi Zoan teo na wo Ejipti wone to. Ba déem na yi Heboron teo kom to, mo ba nɛ nɔn-sawaara balo na zoore da to. Banto maa ye Anaki bia batɔ sɔ-yuu tiina, ba yera na ye Ahiman, de Sesayi, de Talimayi to. 23Nɔɔna bam déem ma vo ba yi Esekola nabara kam. Ba na yi da to, ba ma gwoni Vini tio naga de ka tio-bia na ye wo-zɔgɔ dedoa to. Ba ma gwoni daa ba daŋe tio-bia bam ka baŋa ne ye nɔɔna balei kwei-ka ba daŋe ba bakale baŋa ne ba via, ka na dwoi nɔn-doa zeerim to ŋwaane. Ba déem ta jege Pomegara bia dedaane mɔɔro mo ba woli da. 24Ba bwoŋi jei sem konto we Esekola nabara kam, kolo ŋwaane dáane mo Isarele tiina bam déem gwoni Vini tio bu-zɔgɔ kom. 25Ba déem kwei da finna mo ba beeri ba nii tega kam ni maama ye ba daare ba jwoori Moses tei.
Nɔɔna bam jwoori ba lwoni ba beira kam
26Nɔɔna fuga-balei bam déem jwoori ba vo Kadese na wo Paran kagoa kam wone to. Isarele tiina kɔ-fɔrɔ kom maama déem wo dáane mo. Nɔɔna bam ma vo ba ta ba bere Moses, de Aron, de nɔn-kɔgɔ kom maama kolo ba yi na nɛ to. Ba ta ma bere-ba tio-bia balo ba na gwori Kanaan ne ba ja ba nwoŋi da ba ba to. 27Ba ma ta de Moses ba we, “Debam seene dé vo dé beeri tega kalo wone nmo na toŋe debam se dé vo dé nii to. Dé ma maane we ka ye te-ywoŋa mo. Ka tiini ka lana de varem de kɔnɔ. Nii ka teeni bia badwonna dé na jaane dé ba to! 28Nɔɔna balo na zoore da to nam mo tiini ba dana. Ba teene dem de maa yala, ye de lɔ de pe. Dé ta nɛ we Anaki dwi tiina de zoore dáane mo. 29Amaleki tiina bam de zoore tega-kuri seeni kagoa kam ne mo. Hiti tiina bam, de Jebusi tiina, de Amori tiina bam de maa wo zwonnu laŋa kam ne. Ko daare ye Kanaan tiina bam de zoore Mediterania naneo kom ni ne, de Jɔdan buga kam ni ne.”
30Kaleb ma zaŋe Moses yiga ne ye o ta se nɔn-kɔgɔ kom maama zuri ba bochara. O maa we, “Pa-na se dé yɔɔre dé vo dé jwoŋi tega kam dé taa tei! Dé wó wane ka nɔɔna bam dé di!”
31O na tɔge de balo pa ba vo ba kaare jei sem ba nii to ma leiri ba we, “Dé bá wane nɔɔna bam konto dé jeeri de jara. Ba tiini ba dana ba dwoi debam.” 32Ba laam ma ŋɔɔne ta-balɔrɔ tega kam seeni ba bere Isarele tiina bam. Ba maa we, “Tega kalo dé na vei dé nii to wó chɔge balo na zoore ka wone to. Ka nɔn-bia bam maama ye nɔn-wagela mo. 33Chega ŋwaane to, debam nɛ Nefili dwi tiina dáane.#Pulim 6:4 Anaki tiina mo nwoŋi banto dwi dem wone. Ba na tiini ba ye nɔn-sawaara tei to, debam nii dé tete se dé taa ye manchwanno mo de pae-ba. Ba de maa nii debam pa dé nye de manchwanno ba yiga ne.”
Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:
Jeelim 13: KBG
Ìsàmì-sí
Daako
Ṣe Àfiwé
Pín
Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀
© 2020, Ghana Institute of Linguistics, Literacy and Bible Translation (GILLBT)