YouVersion လိုဂို
ရွာရန္ အိုင္ကြန္

San Lucas 9

9
Ri Jesús xyutaq b'i kab'aljuj (12) udiscípulo che ub'ixik utzij Dios
(Mt 10:5-15; Mr 6:7-13)
1Xuriq jun ij ri Jesús xyumol kab'aljuj (12) udiscípulo ruk'. Xuya kchu'ab' soq xuya chke che kiyikunik kikkesaj kunjel nk'aj itzel taq espíritu, soq rech kikiknaj mnaq che xa iyab'. 2Tik'ri xyuyijb'a' rech xyutaq b'i che ub'ixik utzlaj taq rson chrij utzlaj atb'altzij rech Dios, soq xyuyijb'a' rech xyutaq b'i che kkanxik mnaq chin xa iyab'. 3Xub'ij b'i chke:
—Ot su kik'am b'ik rech kikoj chpam ib'e: ot mow kik'am b'i ich'mi'y, mowni iteb', mowni iwa, mowni irjil. Mowni kik'am b'i keb' iwitz'yaq, xaq xaw jun che kikoj b'ik. 4Echi' kixok chpam jun ja jachi kya wi iposada, chixkanaj kan chla'. Xa mik'ex iposada ast retal echi' kixel b'i chpam un tinmite'. 5Chintaq mnaq che kixkik'laj taj, kixel loq chpam ktinmit, kitota kan ulew che iwqan, jare k'utb'alre che o kmak chkij. —Jala xub'ij Jesús chke nk'aj udiscípulo.
6Tik'ri k'ut, xib'e chpam runjel jumpa kanton, kiyitjin che ub'ixik utzlaj utzij Dios, soq kiyitjin che kkanxik nk'aj yab' xaq paja ik'wi.
Xkam u Wan ajb'nal qasna'
(Mt 14:1-12; Mr 6:14-29)
7U Herodes che tk'al pujlom atb'altzij, xuta rson sutaq kitjin Jesús che u'anik. Ena xsach uk'u'x ruk', mal rit'am t na' chin Jesús. Iy'o mnaq kikb'ij che jare u Wan ajb'nal qasna' xk'astaj uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. 8Iy'o nk'aj chik kikb'ij che jare nujer ajb'il utzij Dios xk'un chik kuk', che Elías ub'i'. Soq iy'o nk'aj chik mnaq kikb'ij che jare jun chke nk'aj chik ujer taq ajb'il utzij Dios, xk'astaj uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. 9U Herodes xub'ij: «In mismo xintaq resxik ujlom u Wan. ¿Chin lo un chik che kikb'ij mnaq che xaq pasu ku'ono?» xcha'. Jare kraj re wet kikunik kuril uwuch Jesús.
Ri Jesús xuya kwa j'ob' (5,000) mil achjab'
(Mt 14:13-21; Mr 6:30-44; Jn 6:1-14)
10Echi' xiyitzlij loq nk'aj apóstol, xikb'ij che Jesús sutaq xik'ano. Ri Jesús xyuk'am b'i kitkel chpam jun lyar jachi ot mnaq, chunqaj jun tinmit Betsaida ub'i'. 11Echi' xikta rson mnaq che x'e Jesús jala', xiyitrij b'i chrij. Ri Jesús xyuk'laj y xyuch'ab'ej chrij utzlaj atb'altzij rech Dios. Soq xyuknaj chin nk'aj che xa iyab'.
12Echi' ya mer kqaj ij, xipi kab'aljuj (12) apóstol ruk' Jesús, xikb'ij che:
—Chijcha iwib' kuk' mnaq rech o mow kib'e ke ptaq jyub' rich'il ptaq kanton che o nqaj, rech kkitzkuj kposada jachi kiwar wi, rich'il kwa rech kiktijo, mal chi' ot su kri' kiktijo, —xiche che.
13Ni Re xub'ij chke:
—Chiy'a ix kwa, —xche chke.
Ke xikb'ij:
—Ot su o quk', xa j'ob' (5) kaxlenwa rich'il keb' kar cha' olik. ¿Le utz lo we kuj'e che ulo'ik kwa kunjel jumpa nk'aj mnaqi' che mas ik'i? ¡Lo' taj! —xiche che.
14Pent o j'ob' mil (5,000) chke nk'aj achjab' iy'o chla'. Ri Jesús xub'ij chke udiscípulo:
—Chib'ij chke mnaq che jtaq puq kik'ano kiyikb'e'ik, ptaq nk'aj ciento kik'ano, —xche chke.
15Jala xik'an nk'aj discípulo. Xiktaqo rech kiyikb'e' kunjel jumpa mnaq. 16Tik'ri xuk'am qaj Jesús j'ob' (5) kaxlenwa rich'il keb' kar. Xka'y chkaj, xutyoxij che Dios, xupiro. Tik'ri xuya chke nk'aj udiscípulo rech kikjach uwuch chikuch mnaq. 17Kunjel jumpa mnaq xiwa'ik, xinojik. Tik'ri xikmolo jumpa uch'qa'pil che xk'is taj. Xikya ptaq chkach; kab'aljuj (12) chkach o che kqax che xso'wrnik.
U Lu' xub'ij che ri Jesús, jare Re ri Cristo
(Mt 16:13-19; Mr 8:27-29)
18Chpam jun ij, echi' kitjin Jesús che u'anik uch'ab'al ruk' Dios, iy'o nk'aj udiscípulo ruk', per xaq kitkel ke iy'o ruk'. Re xuta chke:
—¿Nchin in che kikb'ij mnaq? —xche chke.
19Ni ke xikb'ij che:
—O nk'aj kikb'ij che lal jare u Wan ajb'nal qasna'. O nk'aj chik kikb'ij che lal jare qari'jal Elías. Soq o nk'aj chik kikb'ij che lal jare jun chke nk'aj chik ajb'il utzij Dios ujer, xk'astaj loq chikxo'l nk'aj kamnaq, —xiche che.
20Tik'ri xuta chik chke:
—Ni ix, ¿nchin in kib'ij ix? —xche chke.
Nu Lu' xub'ij:
—Lal, jare la ri Cristo#9:20 Cristo kel kub'ij jun chaytajnaq rmal Dios. Un tzij Mesías xaq jnam kilwi. pitnaq la ruk' Dios, xchay rmal Re, —xche che.
21Per ni Jesús xuchilb'ej ub'ixik chke udiscípulo che xa o mikb'ij wi chin Re. Mas xyupixb'ej, xub'ij chke che mja na kuriq ij che kikb'ij chke nk'aj chik mnaq we jare Re ri Cristo.
Ri Jesús xub'ij che kkamsax na
(Mt 16:21-28; Mr 8:31–9:1)
22Xub'ij chke:
—In, nAchi nuK'jol Dios, nmister kinriq na nimlaj k'ax. Soq kinxtux na kmal mnaq aj Israel che o keqle'n, soq kmal nk'aj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, soq rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios. Soq nmister kinkamsax na. Tik'ri, churox ij kk'astaj nwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. —Jala xub'ij Jesús chke.
23Tik'ri xub'ij chke kunjel jumpa mnaq:
—We o jun kraj kok wuk' chpam nchak, ot mow che xaw ku'ono su kraj re ku'ono. Jare nmister che kutij k'ax che u'anik su kwaj in, peche kutelej b'i ucruz runjel ij, kitrij chwij. 24Chin jun che xa jare kub'soj uk'asnmal chi' chuchlew, ot su kuri'ej chik echi' ksachtaj uwuch. Per chin jun ksachtaj uwuch wmal wech in, jare re kuriq na jun uk'asnmal chla' chkaj ruk' Dios che ot uk'isik. 25¿Sut uptan che jun mnaq we kuch'ak runjel jumpa kraj re che kriqtaj chi' chuchlew, tik'ri k'ut xa kutzaq uk'asnmal chla' ruk' Dios? 26Chin jun mnaq kk'ix wmal in, soq we kk'ix rmal ntzij, jarela kink'laj taj echi' kintzlij chnuloq chi' chuchlew. Jala k'antjik echi' in nAchi nuK'jol Dios, kimpi ruk' nim weqle'n, wuk'am loq uchu'ab' nQaw chla' chkaj rich'il kchu'ab' lo'laj taq ángel. 27Per ruk' saqlaj tzij kimb'ij chiwe, che jumpa mnaq iy'o chi' ile', iy'o keb' uxib' chke che kikam taj, ast retal kikkil na che pitnaq utzlaj atb'altzij rech Dios ruk' nim uchu'ab'. —Jala xub'ij Jesús chke mnaq.
Xjaltaj ukayb'al ri Jesús
(Mt 17:1-8; Mr 9:2-8)
28Echi' b'enaqch waxqib' (8) ij che, che jala ub'im kan Jesús, xusk'ij b'i u Lu', rich'il u Santiago, rich'il u Wan. Xiyel b'i chu jun jyub' rech xu'on uch'ab'al chla'. 29Echi' kitjin Jesús che u'anik uch'ab'al ruk' Dios, xjaltaj ukayb'al. Ni ritz'yaq xu'on saq, su ktil'anik x'antjik. 30Tik'ri xaq t'et xi'aljan keb' kri'jal xich'aw ruk' Jesús. Jare u Moisés rich'il nujer ajb'il utzij Dios, Elías ub'i'. 31Ke ustum rib' jun nimlaj saq chkij che su ktil'anik, mas utz ka'yik. Ke kiyitjin che uch'ach'axik chrij k'ax kuriq na Jesús chla' Jerusalén, amb'alre su uchomam Dios. 32Miskini' mas uwram chke u Lu' rich'il nk'aj rich'il, xik'ask'at na, xkil uchu'ab' rich'il usaqil Jesús. Soq xkil keb' achjab' che iy'o ruk'. 33Echi' kiyitjinik kiyel loq keb' achjab' ruk' Jesús, xub'ij u Lu' che:
—Ajtojnel, utz ni me uj'o chiri'; utz wet kqa'an uxib' kb'al, jun ech la, jun chik rech qari'jal Moisés, y nun chik rech qari'jal Elías, —xche che. Per rit'am taj su kitjin che ub'ixik.
34Echi' jala kitjin che ub'ixik, xpi jun sutz' xqaj pkijlom, ximuqtaj kan chpam. Echi' xich'uqtaj rmal un sutz', mas xiyok il nk'aj discípulo. 35Tik'ri xikta' o Jun xch'aw loq chpam un sutz', xub'ij: «Jare Re niK'jol, che mas k'ax nk'u'x che. Chitatb'ej su kub'ij», xche chke. 36Echi' xk'is utzij rmal, xkil nk'aj discípulo che xaq utkel chik Jesús. Ena ot jun tzij xikb'ij chpam un tiempo le', ot jachi xikb'ij wi sutaq xkilo.
Ri Jesús xuknaj jun ala che xa o jun itzel espíritu che
(Mt 17:14-18; Mr 9:14-27)
37Chkab' ij, echi' xiqaj loq pujlom un jyub', ik'i mnaq xkik'laj Jesús. 38O jun achi chikxo'l, ko xuch'ab'ej Jesús, xub'ij che:
—Ajtojnel, kinta jun utzil chomal che la, rech kla la un nik'jol rech kiknaj la, mal xaw nik'jol jun. 39O jun itzel espíritu kuchapo. Tik'ri xaq ub'ik kusik'b'aj rib' nala rmal. Kuyikya', kujal ch'u'j rmal, ast retal kijqow uchi'. Mas ku'on k'ax che, xaq apena kutzaqpij chik. 40Xyinb'och'ij chik nk'aj discípulo la rech kikkesaj nitzel espíritu o che, per xiyikun taj che resxik. —Jala xub'ij nachi che Jesús.
41Ni Jesús xuk'ul uwuch utzij, xub'ij:
—¡Ix iximnaq ix'o chu'ij saq, ot ikojb'al, kqaj t ntzij chpam ijlom. Xa ixjech'laj taq mnaq! ¿Jumpa ij kraj na che kinkje iwuk'? ¿Jumpa ij kraj na che kink'is nk'u'x iwuk', mal kixkjon taj? —xche chke.
Tik'ri xub'ij che nachi:
—Chik'ma loq nak'jol chiri', —xche che.
42Echi' kitjin nala kqib' koq ruk' Jesús, xtzaq chuchlew rmal nitzel espíritu. Tik'ri xuyikya' y xujal ch'u'j rmal. Ni Jesús xuyaj nitzel, xuknaj nala, tik'ri xujach chub'i che uqaw, rech kuchjij. 43Kunjel mnaq xikmiyma' echi' xkil nimlaj uchu'ab' Dios.
Ri Jesús xub'ij jun b'welt chik che kkamsax na
(Mt 17:22-23; Mr 9:30-32)
Echi' kunjel mnaq kiyitjinik kikmiyma' sutaq ku'on Jesús, Re xub'ij chke udiscípulo:
44—Chikjo retal su kimb'ij chiwe rech kqaj pijlom. In ri', nAchi nuK'jol Dios, kinjachtaj na pik'ab' mnaq, —xche chke.
45Per ni ke xikch'ob' taj su kilwi che jala xub'ij chke, mal mja na kya'taj chke che kikch'ob'o. Mowni xik'an kwil xikta che su kilwi, mal xkix'ej kib' che utayik.#Mr 9:32.
¿Chin jun mnaq che mas nim riltjik?
(Mt 18:1-5; Mr 9:33-37)
46Nk'aj udiscípulo Jesús xikmaj uchapik kib' chrij che chin jun chke mas nim na u'ij chikxo'l. 47Ni Jesús rit'am chik su kiyitjin che uch'ob'ik pikk'u'x. Ena xuk'am qaj jun ak'al, xuya ruk'. 48Tik'ri xub'ij chke:
—Chin jun mnaq che kuk'am nak'ali' rmal wech in, jare in knuk'amo. Chin knuk'am in, soq kuk'am Qajaw Dios che xnutaq loq.#Mr 9:37. Chin jun che ot mas reqle'n chixo'l, jare re mas nim kuril Dios, —xche chke.
Chin jun che ajch'oj taj quk' jare qich'il
(Mr 9:38-40)
49Ena xub'ij u Wan che Jesús:
—Ajtojnel, o jun mnaq xqilo che kitjin che resxik itzel taq espíritu chke mnaq rmal kub'ij b'i' la. Ni qo'j xqa'atij uwuch, mal qich'il taj, —xche che.
50Ni Jesús xub'ij che:
—Xa mi'atij, mal chin jun mnaq che ajch'oj taj quk', jare qich'il, —xche che.
Ri Jesús xuyaj u Santiago rich'il u Wan
51Echi' ya mer kuriq ij che kel b'i Jesús chkaj, xu'on jun kowlaj k'u'x, xumaj b'i ub'e, x'e chpam un tinmit Jerusalén. 52Ena xyutaq b'i utaqo'n, xyunab'saj b'ik. Ke xib'e chpam jun kanton o pukwent un lyar Samaria, rech kkitzkuj pnoq jun uposada. 53Ni mnaq chla' Samaria xkik'laj taj, rmal mel ustaj xkilo che jala b'enaq chpam un tinmit Jerusalén.#9:53 Nk'aj mnaq aj Samaria xikkoj taj nupxab' u Moisés che kub'ij che xaw chla' Jerusalén kuril nim'ij Pascua. Junwi kcostumbre nk'aj mnaq aj Samaria, kkaj t kib' kuk' nk'aj chik mnaq che xa iyaj Israel. 54Ni keb' discípulo, che jare u Santiago rich'il u Wan, echi' xkilo che xkik'laj taj Jesús, xikb'ij che:
—Qajaw, ¿le kaj la we kqataq uqasxik loq a' chkaj rech kusach kwuch kunjel, jala peche xu'on najb'il utzij Dios Elías ujer? —xiche che.
55Ni Jesús xutza'mej rib' xyuka'yej, xyuyajo, xub'ij chke:
—Rmal itzij kib'ij, k'aljanik che peche kich'ob' t uwuch un espíritu o iwuk'. 56In nAchi nuK'jol Dios, jare taj npitnaq che usachik kwuch mnaq; xa jare npitnaq che kto'ik, —xche chke.#9:56 O keb' uxib' ujer taq wuj rech Tyox Wuj, manuscrito kb'ix che, che tz'ib'tal taj we o su xub'ij Qajaw Jesucristo chpam versículos 55-56. Tik'ri, xib'e chpam jun chik kanton.
Jarewa xub'ij Jesús chke mnaq che xkaj kiyok ruk'
(Mt 8:19-22)
57Echi' ib'enaq chpam b'e, o jun achi xub'ij che Jesús:
—Qajaw, kimb'e uk' la runjel jachi taq k'e la chi', —xche che.
58Ri Jesús xub'ij che:
—Nk'aj par o kjul, soq o ksok nk'aj tz'kin, per ni in, nAchi nuK'jol Dios, ot jachi kinkotz'b'a nijlom rech kinwarik. We katpi wuk', kariq na k'ax peche le', —xche che.
59Ri Jesús xub'ij che jun chik mnaq:
—Tjusaj wuk', katitrij chwij, —xche che.
Ni re xub'ij che:
—Qajaw, kya la chwe che nab'e kinmqu kan nqaw echi' kkamik, —xche che.
60Ri Jesús xub'ij che:
—Chiy'a chke mnaq che isachnaq chpam kmak kikmuq nk'aj kkamnaq. Ni at, jat che ub'ixik utzlaj taq rson chrij utzlaj atb'altzij rech Dios, —xche che.
61Tik'ri, o jun chik xub'ij che Jesús:
—Qajaw, kwaj kimb'e uk' la, per kya la chwe che nab'e kyinch'ab'ej kanoq jumpa mnaq iy'o pja wuk', —xche che.
62Ni Jesús xub'ij che:
—Chin jun kuchap jun kwesa rech kuchkuj ulew, tik'ri kitjinik kka'y chrij, sk'um taj kel nuchak. Soq jala', we o jun che k'e uk'u'x ruk' su uy'om kanoq, tqal taj che kok wuk' chpam utzlaj atb'altzij rech Dios, soq ot chuptan rech kub'ij utzij Re, —xche che.

လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု

San Lucas 9: qucSAS

အေရာင္မွတ္ခ်က္

မၽွေဝရန္

ကူးယူ

None

မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ