YouVersion logotips
Meklēt ikonu

La’biyaske 7

7
Wene at Stefanus nen onggo yogisasike wene
1At Stefanus wene esigit diluk oba ʼbisukama, at ap Allah indewerek mende inewe nggok etnogo nen,
“Wene eti eberogonat yiligogi a? Inenggalat yiligogi a,” yiluk yogokike. 2Yogokikemo, at Stefanus nen, men yogisasike,
“Neugi, nagoromi, nombae lak. Wene yigin yi, kinasuk panorogo kolini. Ninakomba Abraham etnogo o Haran ʼbogokogo wagidek, o Mesopotamia werekma, Allah, pogorarigogi mende etnogo elokoma melagike. 3Elokoma melago dogolik,
O kat welaganma yoma nen, kewe kagot etoma, togot diyalok duki lano. Duki lalok kalok, o an nen yokisiginmo lano, (Kej. 12:1)
yiluk yogokike. 4Yogokikemo, o akoni Kasdim mende inaguma togot diyalok, o Haran ʼbogokogo wagike. Wagikesik werekma, ombae watlagikemo nen, o etoma togot diyalok Allah nen olirok waganogo kit yogondak werekma yoma ʼbiya wagike. 5Esigit diluk ʼbiya wagike mende, at nen,
O yoma indewerek kat mende o, yiluk yanggul ikidek. Nen, agat ʼbugurlagat omanggi yanggul ikidegat dogolik,
O yoma yabunggane kat indewerek agik, kat nen endago mende inde agik, kagasugun o, yiluk at aʼbut endakidek werek nggorlek abok yogokike. (Kej. 12:7; 13:15; 15:18; 17:8)
6Wene esigit diluk yogokike mendeat, men yogokike,
Kat nen endago mende eti akoni inaguma lalok ap kuso negen dogogun. Esigit diluk werekma akoni etoma mende nen inanduwanengge negen ʼbiyalok, o mo dagagik wusigik kagako nggorlek 400 tahun mep dagik-dagokogo kagarinako dogogun.
7Mende, it akoni indewerek nen inapma ʼbiyalok pagisek dogogun mende eti, an nen wene inoba ʼbiluk weyagarinabigin o. Weyagarinabumo, kat nen endago mende eti o etoma nen duki witluk nen, o yoma dogolik, an pogot nako dogogun, (Kej. 15:13-14)
yiluk Allah nenat yogokike. 8Esigit diluk yogokikesik nen,
An wene warogo wokinaki eti, enggagat dogowagaluk inowado inenggarlimo mende mbalinako dogono o, yiluk yanggul ikikemo, Abraham nen aʼbut Ishak endakikesik nen, inggi 7 hari welagikesik, inggi omanggi paga owado esigit diluk mbalkike. Nen, yabunggane Ishak nen aʼbut Yakub endakikesik, owado esigit dilugat mbalkikeat. Nen, Yakub nen, nit ninakombalak inebe 12 yomenogo enda ʼbiyalok, inowado esigit diluk mbalinakikeat.
9Ninakombalak yomenogo inagot Yusuf oba uwa mbalko lagukasik nen, ebe o Mesir wolok lalok inanduwanengge dogowagaluk, ap amberek inoba onggo wagangguka. Mende, akoni nen at ebe kibitngge-yogongge weyagat duwogoluk kagakonem, Allah imbisak dogolik yi wene ndi wene oba wagonem ndilko mondok welagike. 10Esigit diluk Allah nen at ndilko werekma, ap nggok Firaun o Mesir mende inewe endaganggok etnogo nen,
Ap yi obabut pano. Akla mondok nggagalek, yiluk oba kondok yisikemo, at nen, men yogokike,
O Mesir yoma inom, an nago inom, naʼburi inom, kat nen pagisek dogolik, an mende yi mende ndi mende yoma taʼbokogonat kat kinggi pago dogonok nen, yiluk ebe gubernur dogowagaluk mendisike. 11Mendisikemo, werek nggorlek, o Mesir etoma inom, o Kanaan yoma inom, kimbiri no nggogat agikemo weyagat welaguka. Weyak dogolik, ninakombalak yomenogo kimbiri nggoma mende kweyasuʼbuk, abuat welaguka. 12Abuat werekma, akoni amberek nen,
O Mesir etomaat kimbiri gandum enggen werek o, yiluk yisinem, at Yakub asuk kolkikesik nen, at aʼburi nit ninakombalak yomenogo amberek waganuwagaluk laʼbiyasike. Alebagik esigit diluk laʼbiyasikesik 13yabunggane laʼbiyasikemo nen, at Yusuf etnogo nen,
An etnogo nebe yi o, yiluk eugi yomenogo yanggul isasike. Yanggul isasinem Firaun etnogo nen,
Yusuf agarlagi inom omanggiat endago mende yoma kigi, yiluk ilu agike. 14Esigit diluk yanggul isasikesik, at Yusuf nen, ombae Yakub inom, akoni at aʼburi mende taʼbokogonat inebe 75 inom, wisuwagaluk wene warogo laʼbiya wagike. 15Wene warogo laʼbiya wagikemo it Yakub agarlagi inom olirok o Mesir wusasuka. Etoma wusasukasik dogolik, at ebe inom, aʼburi ninakombalak inom, etomaat watlarik laguka. 16Watlarik lagukama, alebat at Abraham o Sikem dogolik, oila akoni Kemor aʼburi inoba onggo mbalkikemo inebe warek iniyok oba wogisek ʼbiya waguka. 17Yabunggane, Allah nen Abraham paganeat wene yogokike etnogo ebe kagat lasusak ndak-ndagat korogat wago nggorlek, akoni nit mende inebe o Mesir etoma dogalegat kagat laguka. 18Esigit diluk dogalegat kagat lagukama nen, ap nggok omanggi ninggalogat, Yusuf ebe onggodek mende, o Mesir etoma nggok agikesik pagisek welagike. 19Nggok dogolik, akoni nit mende ninakombalak yomenogo nukediyigik, yi aik ndi aik kagarinakik, kagako lagike. Esigit diluk kagako dogolik inaʼburi ngget endago mende iniluk dogunogo yiluk,
Watlasuwak nen sikman wula ʼbiyani, yiluk ane obatnerogo yogisasi lagike. 20Esigit diluk kagarinako lagike ndak-ndaga, at Musa ebe mondok panoat endak lagikemo nen, sut kenagan ombae aguma pago welaguka. 21Pago welagukasik, yabunggane wula ʼbisukama, at nggok Firaun aʼbut kwe nen ebe waganggikesik, at enggaerek eyak negenat nggogot disike. 22Nggogot disikemo, it akoni o Mesir mende yi wene ndi wene inilu welaguka eti, at nen mondogat yanggul kike. Yanggul kikesik, at nen ane paga pano dombok yigik, inggi paga yi mende ndi mende pano dombok kagakik, kagako dogolik, ebe ap nggogat agike.
23Ap nggogat agikesik, at Musa endak lagikesik nen, mo dagagik wusigik kagako nggorlek umur 40 tahun kagat lagike. Kagat lagikemo, at nen,
Akoni Israel mende an nagarlagi yomenogo ʼbiriya lak yiluk akla ambasike. 24Akla ambasikesik, ʼbiriya lagike kak, ap Mesir mende omanggi nen ap Israel mende omanggi ndugi wakonem ilenggen kasike. Ilenggen kalok nen, at obangge agikesik irli waganogo, ap Mesir mende etnogo ebe mondogat wakike. 25Wako dogolik, at akla nen,
It akoni an nagarlagi inakla nen,
Allah nen at ayonggo ʼbekemo, at inggi paga ndil ninabigin, yiluk didanugun, yiluk ambasike mende, it nen esigit diluk didigidek welaguka. 26Didigidek dogolik, kubulukngge ap inebe mbere Israel mende imbisak ndugi akonem, ilenggen iyasikesik dambulogo ʼbiyagaluk, men yogisasike,
Nagarlagi. Kit kagarlak kimbisak mende, nenaluk ndugi wat-wat ako lagap, yiluk yogisasike. 27Mende, at agarlak ndugi wako dogolik, at Musa ebe ponggokogo laʼbisi dogolik men yogokike,
Kat nit ninewe nggok dogolik, wene inoba ʼbigik, nggokik, kagako dogowagaluk, ta nen mendagekemo yiligogon.
28Ap Mesir mende keyamagane waken eti kak an nasigiluk kagarigogon a, (Kel. 2:14)
yiluk yogokike. 29Esigit diluk yogoko lagikemo, wene eti asuk kolkikesik, lo dukisikesik olirok o Midian etoma lagikesik welagike. Dogolik, aʼburi inebe mbere endaginakike.
30Etoma mondok dogolik, yabunggane 40 tahun welagike. Werekma, malaikat Allah nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo omanggi Musa ilenggen kowagaluk, ndom Sinai apma o limo akoni inebe dekma etoma wusa ʼbi wagikesik, o erloma kindu amulok yibakonem elokoma melagikemo ilenggen kasike. 31Kasikesik pogorarik, ilenggen panorogo ʼbikagaluk ebe korokogo lagonem, ninombae Endaganggok nen men yisinem asuk kolkike,
32Kat kakombalak Abraham inom, Ishak inom, Yakub inom, inombae Allah anat o, (Kel. 3:6)
yiluk yogokikemo, at Musa nen owak del kalok ilenggen panorogo ʼbika lau ayuk agike. 33Ayuk agikemo, ninombae Endaganggok etnogo nen, omanggi men yogokike,
Agat kat kebe mendek welaganma enda, an nenggaerek neyagat o. Eti paga, kiyok sepatu yugu mende etoma nonggorlogo ʼbin o.
34An naʼburi akoni o Mesir mende nen yi aik ndi aik kagarinakonem nilenggen iyigik, inendainggen ane yisinem nasuk kolkik, kagako lagarik nen, an nen ndil inabigiluk nebe wusa wagi yi o. Eti paga, an nen kat an yogondak o Mesir laʼbagik nen eme o, (Kel. 3:5, 7-8, 10)
yiluk yogokike. 35Pagane it akoni Israel mende nen,
Kat nit ninewe nggok dogolik wene inoba ʼbigik, nggokik, yisi dogowagaluk, ta nen mendagakemo kagako lagan. Ninaʼit o, (Kel. 2:14)
yiluk mberekuka etnogo at Musa at o. Esigit diluk mberekuka mende, malaikat Allah nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo, at Musa ilenggen kowagaluk omanggi wusa ʼbi wagikemo nen, o ʼbugurlagat erloma nen winam agikemo ilenggen kasike etnogo, inewe nggok dogolik ndil inabuwagaluk ayonggo ʼbiluk laʼbisike o. 36Ayonggo ʼbiluk laʼbisikemo, akoni Israel mende inebe wogisek duki wagike eti, at Musa nenat o. Wogisek duki wago dogolik, o Mesir etoma inom, i yenggelek endaga Laut Merah etoma inom, o limo akoni dekma etoma, o mo dagagik wusigik kagako nggorlek 40 tahun dogolik inom, it akoni nen wene diduwagaluk kagasusak dek mende elalinat kagarik wagike eti, at Musa nenat o. 37Nen, akoni Israel mende yogisasi dogolik,
Allah nen ap at ane yokisasi dogowagaluk, ap kit mende omanggi an mendanggike eti kak, yabunggane mendigin etnaga o, (Ul. 18:15, 18)
yiluk yogisasike eti, at Musa nenat o. 38Nen, ninakombalak inom o limo akoni dekma etoma nandorlek werekma, ndom Sinai eti apma malaikat Allah nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo omanggi oba wusa wagikesik nen, imbisak wene yisuka eti, at Musa at o. Ninakombalak yomenogo inomat werekma, at Allah nen, wene niniluk dogogun wene eti, nit yoknisawagaluk yokokike eti, at Musa at o.
39Esigit diluk yogokike mende ninakombalak yomenogo nen, at ane inasuk kolko dogusak inaʼit welaguka. Esigit diluk dogolik, ebe togot disukasik nen,
O Mesir etoma niniyogoba lausak mende, yiluk inendainggen laʼbiluk welaguka. 40Inendainggen o Mesir laʼbiluk dogolik, at Harun ayonggo ʼbiluk men yogokuka,
At Musa o Mesir nen woknisek duki waga etnogo, ninggit diluk kagat lagama. Nit ninonggodek, eti paga, nit niniyogoba woknisek o Mesir lowak nen, Allah ebe kak obalikmo ngganengge omanggi woknisano, (Kel. 32:1)
yiluk yogokuka. 41Esigit diluk yogokukasik, o etinem sapi eyak kak alino kagarogo ngganengge kagakuka. Kagat diluk nen, anggo warogo ʼbiluk.
Nininggi nen kagako yi pano, yiluk, inakla arlenggen kasi laguka. 42Esigit diluk kagako lagukama, at Allah nen aʼit iyasikesik,
Mbogot oba mende mulinggi inom, sut inom, kusagal dogalegat eti inom, pogorako dogonek, yiluk inebe togot diyasike. Esigit diluk kagakike eti, it ap Allah wene yogisasi laguka mende nen men yisuka kagat, kagakike,
Allah nen,
Kit akoni Israel mende yirani. Mo dagagik wusigik 40 tahun kagako nggorlek, o limo akoni dekma etoma dogolik, sapi wakik, kali kunggik, kagako lagagip eti, an nake ʼbanggik, watnikik, kagako lagagip nogo? Dek o.
43O su mende etnogo, kinombae Molokh ago inom, kusagal kak etnogo, kinombae Refan agisagal inom, ya ʼbigik, wolok noko lagagip. Esigit diluk wolok noko dogolik, kit at apma ungguwogoluk alino kagakigip eti paga, kinebe o Babel abel elomangge laʼbinagagin o, (Am. 5:25-27)
yiluk Allah nen yisikemo, kolal mbalogo ʼbisuka eti kak kagakike.
44At Allah nen Musa yogoko dogolik,
An nebe ninom welago yiluk an nago o su mende yigit dilugat pal danin o, yiluk yalengge walkasikemo, ilenggen kasikesik, o ebe esigit dilugat palkike. Palkikemo ninakombalak yomenogo o su mende etiat pago dogolik o limo akoni dekma noko dogolik ya pal digik, nda pal digik, palik noko laguka. 45Esigit diluk palik noko lagukasik, it nen endago mende Yosua inom nen o su mende palek eti miyalogo wolok akoni nit ninago yoma werekma Allah nen mukogo wula ʼbiyasikemo ineyagat sebeli unggi witluk, o su mende eti pali unggi waguka. Pali unggi waguka etinem o su mende etiat palek welagikesik, kurli Daud iluk welagike eti kurli palek welagike. 46Nen, Daud obabut kagako lagike eti, Allah oba kondok yisikemo, at nen Allah men yogokike,
Yakub ombae Allah karat o. Kago omanggi palogo ʼbagagin o, yiluk yogokike. 47Esigit diluk yogokike mende, Allah ago ebe aʼbut Salomo nen palogo ʼbiyasike.
48-50Esigit diluk mende, at ap Allah wene yogisasi lagike mende omanggi nen wene men yisike,
Ninombae Allah Endaganggok nen,
Nggok anat dogolik, nebe nalongge mbogot oba korek werek. Nen, niyok agat oba sebelek werek. Eti paga, kit nen o ninggirlik mende pal danusak. An nebe set walogo, o nggoma dogusak ambegep. Erlok dek o. Yi mende ndi mende taʼbokogonat etoma, an nen walkasigi dek nogo? (Yes. 66:1-2)
yiluk Allah nen yisikemo, kolal mbalogo ʼbisike eti paga, at Allah Endaganggok eti, o akoni ininggi nen paligogi mende paga dogusak erlok dek o. 51Kit akoni yoma kinobabut mondok weyak kinasuk koluʼbuk, kinowado kinenggarlimo mende mbalek dogoligat, kinendainggen nggaʼberek dek dogolik kinasuk warek dek kagarigogi yi! Kinakombalak nen,
Allah Agurengge ane eti ninaʼit yiluk yisi laguka kagat, kit it inobabut waganogo kagarigogi yoma! 52It ap Allah wene yogisasi laguka mende yomenogo, kinakombalak nen inebe weyagarinakidek amberek welaguka nogo? Weyagarinako lagukaat ambigi. It Allah wene yogisasi laguka mende nen,
Allah anduwanengge obabut mot-mot kagasigin mende eti yabunggane wisigin o, yiluk ebe wagidek werek nggorlek it abok ndak yisi laguka mende inebe kinakombalak nenat inako laguka o. Yabunggane, it nen abok ndak yisuka mende eti ebe wagikemo nen, kit nenat at ebe wasuwagaluk yonggo lagik, ebe wakik, kagakep o. 53Nen, it malaikat Allah nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo nen wene Allah nen ninasuk wakike wene eti, kirat wokisasuka mende, kinasuk kologo kagasusak kinaʼit werek eti,” yiluk yogisasike.
Stefanus Saulus il oba nggit oba wakuka wene
54At Stefanus nen wene esigit diluk yogisasi lagikemo, it inasuk kolkukasik, inakla agaga dagaluk, inaik kun diluk ebe wasuwogoluk kagako laguka. 55Wasuwogoluk kagako nggorlek, at Stefanus Allah Agurengge akla nggerlekogo dogolik, ilenggen mbogot oba liya kasike mende, at Yesus Allah ebe pogorarigogo mende etnogo eragalilu inggi ebemangge mendek imbisak werekma ilenggen liyagiyasike. 56Ilenggen liyagiyalok, at nen,
“Yi lakani! Mbogot nggagukogo, at abat endak lasi wagike mende etnogo, Allah eragalilu inggi ebemangge imbisak mendek werekma nilenggen liyagiyigi yi,” yiluk yogisasike. 57Esigit diluk yogisasikemo, it yomenogo inane amitmit luk-luk, ininggi inasuk ndetnokogo, mbirirli omanggi ndak-ndak oba koboka unggisuka. 58Oba kobokogo unggiluk, o kota nen leget sikmangge kambokogo wula ʼbiluk nen, nggit oba wakuka. Ebe wasuwogoluk, it at ane yisinem inasuk kolkukasik, wene oba ʼbisuka werek yomenogo iniyom sikmangge mende nonggorlogo, elege tawe mende endaga Saulus pago dogowagaluk apma ʼbisuka. 59ʼBiluk nen, ebe nggit oba wako nggorlek, at Stefanus etnogo Yesus endaga mbalko dogolik,
“Yesus newe. Nagurengge kat nen woknabi me o,” yiluk yisike. 60Esigit diluk yisi dogolik, indibagal yunggukogo korek lagike. Korek lagikesik nen, ane nggokogo men yisike,
“Newe. Ap an weyak kagat naka mende yoma, wene inoba ʼbugup o,” yiluk yogokikesik ebe arat watlagike.

Pašlaik izvēlēts:

La’biyaske 7: DNA

Izceltais

Dalīties

Salīdzināt

Kopēt

None

Vai vēlies, lai tevis izceltie teksti tiktu saglabāti visās tavās ierīcēs? Reģistrējieties vai pierakstieties