YouVersion Logo
Search Icon

Daniel (deuterokanóniko) 2

2
E soño di Nebukadnèsar
1Den e di dos aña ku Nebukadnèsar tabata rei, un anochi e tabatin un soño, ku a preokup'é asina tantu, ku e no por a drumi mas. 2P'esei el a ordená pa yama su miradónan di destino, eksorsistanan, montadónan i magonan pa splik'é e soño.
Ora nan a bin para su dilanti, 3el a bisa nan: ‘Mi a soña un soño ku a keda preokupá mi mashá tantu. Mi ke sa kiko e ta nifiká.’ 4Nan a kontest'é na arameo:#2:4 For di aki te 7:28 e teksto original ta na arameo. ‘Mare su mahestat por biba pa semper! Nos ta na shon rei su òrdu. Konta nos e soño i nos ta duna shon rei e splikashon.’ 5Rei a bisa nan: ‘Mi a tuma un desishon. Si boso no konta mi e soño i duna mi e splikashon, mi ta laga kap boso na pida pida i hasi di boso kas un ruina. 6Pero si boso por, mi ta rekompensá boso rikamente i duna boso un homenahe. Asina ta, konta mi e soño i duna mi e splikashon tambe.’ 7Nan a ripití: ‘Konta nos e soño i nos ta duna shon rei e splikashon.’ 8El a kontestá: ‘Mi ta komprondé bon bon ku boso ta buska moda di gana tempu, pasobra boso a ripará ku ya mi a tuma mi desishon. 9Si boso no por konta mi e soño i duna mi e splikashon, boso tur ta haña e mesun kastigu. Boso a palabrá pa gaña mi kiko ku ta te ora e peliger pasa. P'esei mi ke pa boso konta mi e soño promé, e ora ei mi ta sigur ku boso por duna mi e splikashon.’ 10E magonan a kontestá rei: ‘No tin ningun hende riba mundu ku por hasi loke shon rei ta pidi. Ta p'esei nunka niun rei, kon grandi òf poderoso ku e por tabata, no a yega di pidi un miradó di destino, un eksorsista òf un mago algu asina. 11Loke rei ta pidi ta muchu difísil. Ningun hende no por hasié, solamente e diosnan, pero nan no ta biba serka hende.’ 12Rei a rabia mashá tantu mes pa e kos akí i a duna òrdu pa mata tur e sabionan di Babilonia.
13Ora e dekreto pa mata tur e sabionan a sali, Daniel i su amigunan#Daniel 1:20 tambe tabata kore riesgo ku ta mata nan.
Dios ta revelá Daniel e soño
14P'esei Daniel a bai serka Ariok, ofisial di guardia personal di rei, ku tabata enkargá ku ehekushon di tur e sabionan di Babilonia. Ku palabranan bon skohí, 15el a puntra Ariok pakiko rei a saka un dekreto asina severo. Ariok a konta Daniel e ora ei loke a pasa. 16Daniel a bai serka rei i a pidié mas tempu pa e por splika rei e soño. 17Despues el a bai kas i a konta su amigunan Hananías, Mishael i Azarías tur kos. 18El a bisa nan: ‘Resa, pidi Dios di shelu pa E tene mizerikòrdia ku nos. PidiÉ revelá nos e misterio akí, sino nan ta mata nos huntu ku e otro sabionan di Babilonia.’ 19E mes anochi ei Daniel a haña revelashon di e misterio den un vishon. 20El a alabá Dios di shelu ku e palabranan akí:
‘Dios ta doño di tur sabiduria i poder,
alab'É te den tur eternidat!#Job 12:13; Proverbionan 2:6
21 # 1 Samuel 2:7; Daniel 4:17,25,32 E ta maestro di tempu i di historia.
E ta pone reinan riba trono
i ta baha nan atrobe.
E ta duna hende sabí sabiduria
i hende inteligente inteligensia.
22E ta revelá loke ta profundamente skondí.
E konosé loke ta tapá bou di skuridat,
serka djE tur kos ta lus.#Job 12:22; Salmo 139:11-12
23Abo, o Dios di mi antepasadonan,
mi ta alabá i glorifiká.
Sabiduria i poder Bo a duna mi.
Nos orashon Bo a skucha.
Loke rei a pidi, Bo a revelá mi.’
Daniel ta konta rei Nebukadnèsar loke rei a soña
24Despues Daniel a bai serka Ariok, ku a haña enkargo pa mata e sabionan di Babilonia. Asina el a yega serka dje, el a bis'é: ‘No mata e sabionan! Hiba mi serka rei i mi ta dun'é splikashon di e soño.’ 25Sin pèrdè tempu Ariok a hiba Daniel serka rei i bis'é: ‘Mi a haña un hòmber entre e hendenan deportá di Huda ku por duna rei e splikashon.’ 26Rei a puntra Daniel, tambe yamá Belteshasar: ‘Ta bèrdat ku bo por konta mi loke mi a mira den mi soño i duna mi e splikashon?’ 27Daniel a kontestá rei: ‘Shon rei ta pidi algu ku ningun sabio ni eksorsista ni miradó di destino ni astrólogo no por. 28Pero tin un Dios den shelu ku ta revelá loke ta skondí. T'E t'Esun ku a duna rei di konosé loke ta bai pasa den futuro. Wèl, ata loke rei a mira pasa rei su dilanti den soño: 29Ora rei tabata riba kama, rei a kuminsá pensa riba futuro i Esun ku ta revelá loke ta skondí, a laga rei mira loke ta bai pasa. 30El a revelá ami e misterio akí, no pasobra mi ta mas sabí ku tur otro hende, pero pa mi duna shon rei e splikashon, pa shon rei por haña aklarashon di loke ta preokupá shon rei asina tantu.
31Den e vishon, mahestat, bo a mira un estatua mashá grandi, su splendor tabata ekstraordinario. E tabata pará bo dilanti, su aspekto tabata spantoso. 32Kabes di e estatua tabata di oro puru, su pechu i su brasanan tabata di plata, su barika i su hepnan tabata di bròns. 33Su palu di pianan tabata di heru, un parti di su pianan tabata di heru i e otro parti tabata di klei. 34Miéntras su mahestat tabata mira e estatua, un piedra a lòs for di den seru, sin ku man di hende a mishi kuné. E piedra a dal e pianan di heru i klei, garna nan. 35Mesora henter e estatua a kibra na filingrana; e heru, e klei, e bròns, e plata i e oro a keda manera bagas ku bientu ta karga bai kuné, ora bati maishi den tempu di kosecha. No a sobra nada. Pero e piedra ku a dal e estatua a bira un seru grandi, ku a tapa henter mundu.
Daniel ta splika e soño
36Esaki tabata e soño i awor shon rei ta haña e splikashon. 37Abo, mahestat, ta mas grandi ku tur rei. Dios di shelu a hasi bo rei. El a duna bo poder, forsa i honor. 38El a entregá hende, unda ku nan por ta biba, bestia na tera i para den laria, den bo man. El a pone nan tur bou di bo dominio. Shon rei, t'abo ta e kabes di oro!#Judit 11:7 39Despues di bo reino lo tin un otro, ménos impreshonante ku di bo, despues un di tres reino, un di bròns, ku lo goberná henter mundu. 40E di kuater reino lo ta fuerte manera heru; manera heru ta garna, machiká i destruí, asina e reino akí lo garna i destruí tur esunnan anterior. 41Tambe bo a mira ku un parti di e pianan i tenchinan tabata di klei i e otro parti di heru. Esaki ta nifiká ku lo no tin union den e reino. Lo e tin algu di forsa di heru sí, pasobra tabatin heru mesklá ku klei. 42E tenchinan, un parti di heru i e otro parti di klei, ta nifiká ku un parti di e reino lo ta fuerte i e otro lo ta débil. 43E heru mesklá ku klei, ta nifiká ku nan lo trata di uni e dos partinan pa medio di matrimonio, pero meskos ku heru no ta meskla ku klei, asina nan tampoko lo no logra uni.
44Ma den e tempu di e reinan ei, Dios di shelu lo establesé un reino ku lo no kaba nunka te den eternidat. Nunka lo e no bai bou di dominio di ningun nashon. Lo e destruí tur e reinonan anterior, kaba ku nan, pero e reino ei mes lo keda pa semper. 45Esei ta nifikashon di e piedra ku bo a mira lòs for di den seru, sin ku man di hende a mishi kuné i ku bo a mira destruí e heru, e bròns, e klei, e plata i e oro.
Di e manera akí gran Dios a duna shon rei di konosé kiko ta bai pasa den futuro. E soño ta sierto i shon rei por konfia e splikashon.’
Daniel ta haña honor
46Nebukadnèsar a bùig te na suela pa Daniel i a ordená pa honr'é ku sensia i otro sakrifisio. 47El a bisa Daniel: ‘Enberdat, bo Dios ta Dios riba tur dios i rei riba tur rei i E ta revelá loke ta skondí. Ta p'esei bo por a splika e soño akí.’ 48El a honra Daniel i a kolm'é ku regalo. Daniel a haña mando riba henter provinsia Babilonia i rei a nombr'é kabes di tur e sabionan di Babilonia. 49Riba su petishon rei a enkargá Shadrak, Meshak i Abed-Nego ku gobernashon di e provinsia Babilonia, miéntras Daniel a keda na palasio di rei.

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy