1Korintus 10

10
“Kinendainggen ngganengge oba panggot diluk dogogup,” yiluk yogisasike wene
1Nagarlagi nirugi o. Wene yi kinonggodek dogusak eti naʼit. Ninakombalak taʼbokogonat, at Musa nen wogisek oisa akla unggiluk, i Laut Merah yenggelek eti obake ʼbogokogo pano wundali waguka. 2It nen, Musa omborlik noko dogogun o, yiluk ima wusau kak, oisa akla unggigik, i Laut Merah yenggelek eti obake ʼbogokogo wundali wagik, kagakuka. 3Esigit diluk kagakukasik nen, kimbiri niligogi kak, at Allah nen omanggiat mende elalinat wogisasi nggorlek, inebe taʼbokogonat ninggik, 4i niligogi kak, omanggiat mende elalinat wogisasi nggorlek, inebe taʼbokogonat ninggik, kagako laguka. I eti nggit Allah nen ʼbisike mende, inom mondok noko dogolik, akla nen dukisinem nonggo laguka. Nggit eti ebe, Kristus at o. 5Esigit diluk mende, it amberek inebe dogalegat Allah oba kondoksek welaguka dek eti paga, o limo akoni dekma etoma inakikemo ya warek ndak warek kul laguka.
6-7Esigit diluk kagat laguka eti, it weyak mende warlokogo kagakik, ap it mende amberek inendainggen ngganengge oba panggot diluk dogolik pogorakik, kagako laguka eti paga kagat lagike o. It esigit diluk kagako laguka eti kak, nit nen esigit diluk kagako dogunogo yiluk, didisi dogolik ninasuk warasi dogowagaluk wene taʼbokogonat esigit diluk kagat lagike o. It esigit diluk kagako laguka yiluk, Allah wene kolal yigit diluk mbalek werek,
“It akoni inunggulowak endaga eti mende nen, kimbiri inom, anggur ambusu inom, nuwogoluk korek lagukasik, yabunggane endai wakik, kumi ap yugunat kagakik, kagasuwogoluk melaguka,” (Kel. 32:6)
yiluk kolal mbalogo ʼbisuka. 8Nen, akoni it mende amberek nen kumi ap yugunat kagako lagukama, inebe 23.000 mondok dogalegat omanggi dinggagane taʼbokogonat watlarik laguka eti kak, nit esigit dilugat ninasunogo yiluk, esigit diluk kagako dogusak mondok dek o. 9Nen, akoni it mende amberek nen,
“Ninombae Endaganggok akla agaga werek nogo?” yiluk aren mbaluwogoluk kagako lagukama, warlo aik nen mbalinako lagikemo, watlarik laguka eti kak, nit ninasunogo yiluk esigit diluk kagasusak mondok dek o. 10Nen, akoni it mende amberek nen inane nggu-nggum pok-pok yisi lagukama, malaikat akoni inarigogo mende Allah nen laʼbi wagikemo, akoni inebe dogalegat inakike eti kak, nit ninasunogo yiluk, ninane nggu-nggum pok-pok yusak mondok dek o.
11It esigit diluk kagarinakikemo inoba kagat lagike eti taʼbokogonat nen, it akoni amberek didisi dogowagalugat kagat lagike. Esigit diluk kagarinakike yiluk kolal mbalogo ʼbisuka eti, nit yogondak o ilugun kurli paga asi wago mende yi, ninasuk warasi dogowagalugat kolal mbalogo ʼbisuka. 12Eti paga, kat omanggi kakla nen,
“An nendainggen korle, mendek werek o,” yiluk ambegen kalok, nduntogo wasaunogo yiluk kobabut kwalogo dogono. 13Kit weyak kagasuwagaluk kinakla nggagaligiluk wagonem kiligogi eti, nit akoni taʼbokogonat ninakla nggagaligiluk wagonem obabut kiligogi kagat, kiligogi o. Mende, Allah nen abok yoknisasike ndak-ndagat kagarigogoma, weyak kagasuwagaluk kinakla nggagaligiluk wagonem, kit nen kinendainggen sebelusak erlok dek mende, Allah nen togot dinagagidek pakisek dogogin o. Kinakla esigit diluk nggagalko nggorlek, kinendainggen sebelubagik nen yiluk, Allah nen wene motogo yokisagin werek o.
14Eti paga, nagarlagi nirugi o. Kinebe kinaʼbuwa o. Ngganengge eti kagat diluk nen inendainggen oba panggot diluk pogorarigogi eti mende, togot diyalok lo duki witni o. 15Wene yigi eti, kit kinendainggen werek mende yiluk yokisaligogo. Eti paga, an wene yigin yi kinenggaerek kinakla nen didini o. 16Ambusu nonggo dogolik, Allah keyagi warogo niligogi eti, Kristus amep wulabogo wakuka eti ninom kunik werek yiluk niligogi dek nogo? Nen, kimbiri nggusogo niligogi eti, Kristus ebe ninom kunik dogolik ninebe omanggiat werek, yiluk, nggusogo niligogi dek nogo? 17Nit ninebe taʼbokogonat nen, kimbiri omanggiat mende nggusogo niligogi eti kak ninebe dogalegat mende, omanggiat o.
18Kit nen, it akoni inunggulowak endaga Yahudi mende nen kagarigogi mende, didini o. It nen, Allah anggo wat diluk pelakngge it nonggo dogolik, pelakngge kali kunigogoma kunggo dogolik, Allah inom kunik dogoligogi yiluk, kinonggodek nogo? 19Eti paga, nena yigin Ngganengge eti ebeat mende yigin a? At anggo warigogi mende mbalek eti ebeat mende yigin a? Dek o. 20Wene eti, ebe yi pasik yigi. It eti Allah ake warigogi ʼbuk. Kugi inobabut weyak mende ake warigogi. Kit kugi inobabut weyak mende eti kinom kunik dogusak, an naʼit. 21Kit ninewe Endaganggok agi ambusu kenago ninggik, kugi inobabut weyak mende inagi kenago ninggik, kagasusak mondok dek o. Nen, ninewe Endaganggok ambiri niligogoma ninggik, kugi inobabut weyak mende inambiri niligogoma ninggik, kagasusak mondok degat o. 22Ninewe Endaganggok akla agaga daguwagaluk kagarigogi eti nayuk. At ninom walkamo nit ninobatne werek nogo? Erlok dek o.
“Kit yi mende ndi mende kagako dogolik, akoni nen at Allah pogorasuwagaluk kagako dogono,” yiluk yogisasike wene
23Kit amberek nen,
“Yi mende ndi mende taʼbokogonat wusa dek. Pano arlek,” yiluk yiligogi eti, eberogonat mende, yi mende ndi mende eti taʼbokogonat nen ninebe panot ninabigin dek.
“Yi mende ndi mende taʼbokogonat wusa dek. Pano arlek,” yiluk erlok yusak mende, taʼbokogonat eti nen ninendainggen korle asigin ʼbuk. 24Yi mende ndi mende kinenggaerek kinake nggogot disi dogogup. At te, it akoni amberek inake nggogot disi dogono. 25-26Allah wene kolal mbalogo ʼbisi dogolik,
“Agat yi inom, yi mende ndi mende agat oba dogoligogo mende inom, indewerek ninewe Endaga Nggogat o,” (Mzm. 24:1)
yiluk kolal mbalogo ʼbisuka eti paga, yi wam ndi wam mbalek onggo mbaligogoma werekma,
“Ninggit diluk kagaka mende,” yiluk kinok wagandiluk kinendainggen anggin asunogo yiluk kinok waganggidek erlok onggo mbalogo nausak o. 27Nen, it akoni amberek inendainggen Allah oba panggot digidek mende nen kimbiri iyago nuwogoluk kinayonggo ʼbisinem, kit kinakla nen lausak yiluk lalok kalok, yi mende ndi mende iyago ʼbugun mende wokisasi kalok, kinendainggen anggin asunogo nen,
“Yi an nausak mende a? Dek mende a,” yiluk kinok inoba waganggidek nausagat o. 28Esigit diluk mende, it amberek nen,
“Yi ngganengge anggo waka mende mbalek,” yiluk yokisasi kalok, at yokisagin mende eti ebe ake, endainggen ake, nagup o. 29Esigit diluk yigi eti, kit kinenggaerek kinendainggen anggin asusak mende ake yigi ʼbuk. At omanggi yokisagin mende eti endainggen anggin asusak mende ake yigi o. Mende, kit amberek nen,
“An yugunat nausak werek nggorlegat, at eti endainggen anggin asunogo yiluk an ninggidek togot dusak eti nenaluk. 30An Allah keyagi warogo nonggonem, eti ake nabok nenaluk mbalusak,” yiluk yiligogi eti, 31an men yokisak. Kimbiri inom, i inom, ninggik, yi mende ndi mende kagakik, esigit diluk taʼbokogonat kagako dogolik, akoni nen Allah pogorasuwagalugat kagako dogono o. 32Akoni Allah aʼburi mende inom, nen, it akoni inendainggen Yesus oba panggo digidek mende, Yahudi mende inom, Yunani mende inom, weyak asunogo yiluk kinobabut motogo kagako dogono o. 33Kit kinobabut an kagarigogo kak kagako dogono o. An yi mende ndi mende kagako dogolik, nenggaerek panorakagaluk kagarigogo dek. At te, akoni inebe dogalegat Allah nen ndil inakonem pano asuwagaluk kagarigogo o.

Zur Zeit ausgewählt:

1Korintus 10: DNA

Markierung

Kopieren

Vergleichen

Teilen

None

Möchtest du deine gespeicherten Markierungen auf allen deinen Geräten sehen? Erstelle ein kostenloses Konto oder melde dich an.