Nwoŋim 27

27
Zwɛɛm kaanem dakaa kam
1“Pa se ba kwei golesaa dɛ ba ke dakaa se á ta‑á zwɛ kaanem de baŋa ne. Ke-na-de se de sɛ sena sem taa mae daane, jatwogo de noa ni maŋem kuni benu. Ko daare se wɛ-baŋa maŋem dem taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni betɔ. 2Sare-na wonnu tena na nye de nyea á ke dakaa kam gugworru tena tem ne. Tento de dakaa kam maama wó ji woŋo dedoa mo, se á daare á ma channa á taare-ka de ka nyea yam maama.
3Nam ta kwei-na channa á ke kaanem dakaa kam yera totoŋa zela maama. Mɔ-na zwe selo ba na wó taa mae ba pɛ tentwarem to, de sɛbullu, de na-zwe, de mini zon-tanlɛ, dedaane wonnu telo na wó taa mae te chu nɔna to. 4-5Maŋe-na dakaa kam tetare ne á ke wo-daŋɔ á meeli ka yera ne. Ta kwei-na channa luuru á sɔ á lɛɛne daane se á kwei-ko á de wo-daŋɔ kom baŋa ne. Laam ke-na channa kwana yana á meeli-ya dakaa kam sɛ sem ne se ya maŋe de channa lɛɛna yam. 6Ta sare-na golesaa dɛ selo ba na wó taa mae ba zeŋe dakaa kam to, se á daare á taare-se dedaane channa. 7Abam nam wó tore dɛ sem konto mo kwana yana yam na wo dakaa kam sɛ sem ne to, se á ta‑á wae-ka á zeŋa. 8Á wó twoŋi dɛ sem daane mo á ma á ke dakaa kam se ka taa ye wo-wogo. Nam pa se ko maŋe de amo na bere‑m tei peo kom yuu ne to.”
Konkɔlɔ kolo na kaare wara-vwei dem to
9“Abam ná ke wara-vwei dem, se á daare á sɔ gare-fefale se se kwoli de konkɔlɔ kom. Konkɔlɔ kom tega-kuri seeni maŋem wó taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni bi mo dedɔrɔ baŋa ne. 10Daa á ta kwei-na gwaaro tem á daŋe dɛ finlei baŋa ne. Dɛ sem nam wó taa zege channa luuru finlei baŋa ne mo. Á ta maa wó kwei lu-nyenno á mɔ gwoli á meeli dɛ sem yera ne de te lu-vɔɔro tem. 11Ko ná ye konkɔlɔ kom baŋa seeni saŋa kam, pa-na se ka taa ye bedwe de tega-kuri saŋa kam.
12Konkɔlɔ kom saŋa kalo na jeeri wɛ-zoore seeni to maŋem wó taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni finnu mo dedɔrɔ baŋa ne. Daŋe-na gwaaro tem dɛ fuga de se luuru fuga kam baŋa ne se á ma á kwoli saŋa kam konto. 13Konkɔlɔ kom wɛ-puli seeni saŋa kam maŋem de wó taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni finnu mo dedɔrɔ baŋa ne. 14Wara-jei konkɔlɔ kom ni dem wó taa wo wɛ-puli seeni saŋa kam ne mo. Ni dem jazem seeni mo á wó lei gwaaro telo dedɔrem na ye jatwogo de noa ni maŋem kuni fuga-benu ye te daŋe dɛ setɔ de se luuru tetɔ tem baŋa ne to. 15Ni dem jagwia seeni de wó taa ye konto mo. 16Se ko ná ye konkɔlɔ kom ni dem tete, kwei-na gare-fefale selo na ye chekke to, de gare-ŋone selo nyenyero na ye nazwon-pupwia, de nasoŋ-pupwia, de nasoŋo chwɛ-chwɛ to á ma‑á sɔ gare-jale delo na wó lei ni dem ne to. Á ta wó daare á gɔgere nyenyero gare-jale dem yera ne. De dedɔrem maŋem wó taa ye jatwogo de noa ni kuni finlei mo ye á daŋe-de dɛ sena de se luuru tena tem baŋa ne.
17Dɛ selo sem na wó kaare konkɔlɔ kom maama to jege se ba ma lu-nyenno mo ba ma ke se lu-vɔɔro tem dedaane se gwoli sem ba na wó meeli se yera ne to. Luuru telo dɛ sem konto na chwi te baŋa ne to maa wó taa ye channa mo ba wó ma ba ke-te. 18Konkɔlɔ kom maama wó taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni bi mo dedɔrem baŋa ne ye ko kayɔlɔ maŋem maa wó taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni finnu. Gare-jala yalo na leigi ya kwoli konkɔlɔ kom to wó nwoŋi gare-fefale selo na ye chekke to wone mo. Ya dedɔrɔ wɛ-baŋa maŋem maa wó taa ye jatwogo de noa ni maŋem kuni benu. Ya nam wó pale dɛ selo na chwi channa luuru baŋa ne to mo.
19Á ta wó kwei channa mo á ma á ke zela yalo maama na maŋe de wara-vwei dem totoŋa to. Paara yalo á na wó ke se ya taa jaane vwei dem de konkɔlɔ kom gare-jala yam to de wó taa ye channa mo á wó ma á ke-ya.”
Min-zwonnu tem nuga
20“Nam ta de Isarele tiina bam se ba ja Olivi nuga kalo na ye chekke to ba ba ba pa‑m min-zwonnu tem ŋwaane. Konto mo wó pa se te mini taa di taa, ye de ba dwia. 21Ko ná ye min-zwon-zego kom, se á zege-ko Wɛ wara-vwei di-yuu kom ne mɛ gare-jale dem na kwoli ni-gwonim dakaa kam to mo. Aron de o bia bam nam wó nii mo se min-zwonnu tem taa di Baŋa Wɛ yiga ne taa, se te yé dwei wɛ-zoore maŋa ne se ko yi te-pora dɛ maama wone. Isarele tiina bam de ba dwi dem nam wó taa tɔge ni dento mo taa wuu.”

Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:

Nwoŋim 27: KBG

Ìsàmì-sí

Daako

Ṣe Àfiwé

Pín

None

Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀