Ore i mexü̃ ga Matéu ümatüxü̃ 3

3
Cuáü̃ ga báiü̃xẽẽruxü̃ nüxü̃ nixu ga Tupanaarü ore ga chianexü̃ ga taxúema íxãpataxü̃wa
(Mr. 1.1-8; Lc. 3.1-9, 15-17; Jn. 1.19-28)
1Rü yexgumaü̃cüü, rü Cuáü̃ ga báiü̃xẽẽruxü̃ inanaxügü ga Tupanaarü orexü̃ nax yaxuxü̃ ga Yudéaanearü chianexü̃wa ga taxúema íxãpataxü̃wa.
2Rü duü̃xü̃gümaxã nüxü̃ nixu rü ñanagürü: —¡Nüxü̃ perüxoe i pecüma i chixexü̃! Erü Tupana ya dauxü̃wa ãẽ̱xgacü ixĩcü rü marü ningaica nax perü ãẽ̱xgacü yixĩxü̃ca̱x —ñanagürü.
3Rü gumá Cuáü̃ ga báiü̃xẽẽruü̃chiga nixĩ ga naxümatüaxü̃ ga nũxcümaü̃cü ga Tupanaarü orearü uruxü̃ ga Ichaía ga yexguma ñaxgu:
“Ínachianexü̃wa tá nangẽxma i wüxi i naga i ngéma tagaãcü ñaxü̃:
‘¡Corica̱x penamexẽxẽ̱x i nama naxü̃pa nax ínanguxü̃! ¡Rü naxca̱x ipeyanawe̱xãchixẽxẽ̱x i nama!’ ”
ñaxü̃.
4Rü naxchiru ga Cuáü̃ rü caméyuta̱xanaxca̱x nixĩ, rü norü goyexü̃ rü naxcha̱xmünaxca̱x nixĩ. Rü munümaxã rü beruremaxã naxãwemü.
5Rü yéma Cuáü̃xü̃tawa inayarüxĩnüegüxü̃ ga duü̃xü̃gü ga Yerucharéü̃cüã̱x, rü duü̃xü̃gü ga guxü̃ ga Yudéaanewa ne ĩxü̃, rü duü̃xü̃gü ga natü ga Yudáü̃arü ngaicamagu ãchiü̃güxü̃.
6Rü guxema duü̃xẽgü ga nüxü̃ ixugüxe ga tümaarü pecadugü, rü Cuáü̃ rü tüxü̃ ínabaiü̃xẽxẽ ga natü ga Yudáü̃wa.
7Natürü yexguma Cuáü̃ nüxü̃ da̱u̱xgu ga naxü̃tawa nax nangugüxü̃ ga muxü̃ma ga ãẽ̱xgacügü ga Parichéugü rü Chaduchéugü nax ínabaiü̃xẽẽãxü̃ca̱x, rü Cuáü̃ ñanagürü nüxü̃: “Pa Ãxtapearü Duü̃xü̃güx, ¿rü texé pemaxã nüxü̃ tixu nax na̱xcha̱xwa pibuxmüxü̃ i Tupanaarü poxcu i ãũcümaxü̃ i marü pexca̱x ingaicaxü̃?
8¡Rü name nixĩ nax Tupana naxwa̱xexü̃ãcüma pemaxẽxü̃ nax ngẽmaãcü guxü̃ma i duü̃xü̃gü nüxü̃ nadaugüxü̃ca̱x nax aixcüma marü nüxü̃ perüxoexü̃ i ngẽma pecüma i chixexü̃!
9Rü tama name i pegüãẽwa nagu perüxĩnüe rü pegümaxã ñaperügügü: ‘Yixema rü Abraáü̃taagü tixĩgü rü ngẽmaca̱x ya Tupana rü taxũtáma tüxü̃ napoxcue’, ñaperügügü. Rü pemaxã nüxü̃ chixu rü ngẽxguma Tupana naxwa̱xegu, rü nüxü̃́ natauxcha nax daa nutawa Abraáü̃taagü nanguxü̃xẽẽxü̃.
10Rü Tupanaarü yuema rü marü íimemare nax naxchúma̱xãgu nadaxü̃xü̃ca̱x i ngẽma nanetügü i tama mexü̃. Rü guxü̃ma i nanetügü i chixearü oóxü̃ rü tá nadaxü̃, rü ñu̱xũchi tá üxüwa niwocu.
11Choma rü dexáwamare pexü̃ íchabaiü̃xẽxẽ nax nüxü̃ perüxoexü̃ i pecüma i chixexü̃. Natürü yimá choweama ne ũcü rü choxü̃ narüporamaexü̃chi. Rü choma rü nape̱xewa rü taxuwama chame rü bai i norü chapatuarü ngewa chamexü̃. Rü nüma rü üxüemaãcü tá petanüwa nanamu i Tupanaãxẽ ya Üünecü.
12Rü nüma rü marü ínamemare nax ñoma i naanewa yadexechiãxü̃ca̱x i norü duü̃xü̃gü ñoma wüxi i yatü trigu naatüna idexechixü̃rüxü̃. Rü ngẽmaãcü tá nayadexechi i ngẽma noxrü ixĩgüxü̃ nax naxü̃tawa nangẽxmagüxü̃ca̱x, natürü ngẽma tama noxrü ixĩgüxü̃ rü tá ínanagu nawa ya yimá üxü ya taguma ixoxü̃ne”, ñanagürü ga Cuáü̃.
Ngechuchuarü baiechiga
(Mr. 1.9-11; Lc. 3.21-22)
13Rü nüma ga Ngechuchu rü Gariréaanewa inaxũãchi, rü natü ga Yudáü̃wa naxũ nax Cuáü̃ ínabaiexẽẽxü̃ca̱x.
14Rü nüma ga Cuáü̃ rü tama Ngechuchuxü̃ ínabaiexẽẽchaü̃ ga noxri. Rü ñanagürü nüxü̃: —Choxü̃waxi nixĩ i namexü̃ nax ícubaiexẽẽxü̃. ¿Rü ñuxãcü i cuma i chauxü̃tawa cuxũxü̃ nax choma cuxü̃ íchabaiexẽẽxü̃ca̱x? —ñanagürü.
15Natürü ga Ngechuchu rü ñanagürü nüxü̃: —Name nixĩ i choxü̃ ícubaiexẽẽxü̃ i ñu̱xmax. Erü name nixĩ i tayanguxẽẽxü̃ i guxü̃ma i ngẽma Tupana tüxü̃ muxü̃ —ñanagürü. Rü yexguma ga Cuáü̃ rü: —Ngü̃ —ñanagürü.
16Rü yexguma marü Cuáü̃ Ngechuchuxü̃ íbaiexẽẽguwena, rü dexáwa ínaxü̃ãchigu ga Ngechuchu. Rü yexgumatama niwãxna ga daxũguxü̃ ga naane, rü Ngechuchu nüxü̃ nadau ga Tupanaãxẽ ya Üünecü ga wüxi ga muxtucurüxü̃ nax inagoxü̃ rü nüxna nax nanguxü̃.
17Rü daxũwa inanaxũ ga wüxi ga naga ga ñaxü̃: “Daa nixĩ ya Chaune ya nüxü̃ changechaü̃xü̃chicü, rü poraãcü namaxã chataãẽxü̃chicü”, ñaxü̃.

Выделить

Поделиться

Копировать

None

Хотите, чтобы то, что вы выделили, сохранялось на всех ваших устройствах? Зарегистрируйтесь или авторизуйтесь

YouVersion использует файлы cookie, чтобы персонализировать ваше использование приложения. Используя наш веб-сайт, вы принимаете использование нами файлов cookie, как описано в нашей Политике конфиденциальности