San Marcos 10
10
Ri Jesús xch'aw chrij ujachik kib' jun achi ruk' jun ixoq
(Mt 19:1-12)
1Tik'ri xel b'i Jesús chpam un tinmit Capernaúm, x'e pukwent Judea, x'ax ch'qap che un ja' Jordán. Jwert mnaq xikmol chkib' ruk' chla'; ni Re xok chik che ktojxik, k'manaq che jala ku'ono.
2O nk'aj fariseo xiqib' ruk' Jesús. Ena xikk'ot uchi', xikta che we kuya lyar upxab' Dios che kujach rixqil jun achi. Xa jare kkaj ke che kub'ij jun tzij che xa ustaj.
3Ni Re xub'ij chke:
—¿Su xujutaq u Moisés che u'anik ujer? —xche chke.
4Ni ke xikb'ij che:
—U Moisés xuya chqe che jun achi xa kutz'ib'aj jun wuj y kuya che jun ixoq rech jachb'al'ib', —xiche che.
5Ri Jesús xub'ij chke:
—U Moisés xuya lyar che jala k'anik, mal kiwaj taj ki'ano su kraj Dios. 6Per qa nab'e, echi' xutik Dios runjel su olik, soq xyutik mnaq, “chachi chixoq xyutiko”.#Gn 1:27; 5:2. 7“Xa rmal, jun achi kuyan kan uqaw uchuch rech kikk'am kib' ruk' rixqil. 8Ri keb' mnaq, xa jun kik'ano. Xa jala' ikeb' t chik, xa jun chik”.#Gn 2:24. Jala tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj. 9Xa rmal che ot mow kujach rixqil jun achi, mal jare Dios xyutunb'a', —xche Jesús chke.
10Echi' xiyitzlij pja, xiktach jun b'welt chik nk'aj discípulo che Jesús, che kub'ij chke we o mow kujach rixqil jun achi. 11Ni Re xub'ij chke:
—Chin jun achi kujach rixqil, tik'ri kik'le' ruk' jun chik ixoq, jarela nimlaj mak ku'on chrij un nab'e rixqil, soq jala chjuch Dios. 12Ni we jare nixoq kujach richjil, tik'ri kik'le' ruk' jun chik achi, soq nimlaj mak ku'on chrij un nab'e richjil, soq jala chjuch Dios, —xcha'.
Ri Jesús xuya u'ab' pkijlom nk'aj ak'lab'
(Mt 19:13-15; Lc 18:15-17)
13Iy'o mnaq xikk'am loq nk'aj ak'lab' ruk' Jesús, rech kuya u'ab' pkijlom; per ni nk'aj discípulo xa xik'atij nk'aj mnaq che kuk'am loq nk'aj ak'lab', xikyajo. 14Echi' xuril Jesús che jala kik'an nk'aj udiscípulo, xpi riwal, xub'ij chke:
—Xaq mi'atij nk'aj ak'lab'; chiy'a chke kipi wuk', mal ri utzlaj atb'altzij rech Dios jare kech mnaq che peche mow nk'aj ak'lab'i'. 15Ruk' saqlaj tzij kimb'ij chiwe, chin jun che jala taj ku'on che uk'amik utzlaj atb'altzij rech Dios pranma', peche ku'on che uk'amik jun ak'al, kikun taj kujach rib' pu'ab' Dios, —xche chke.
16Tik'ri xyu'aluj Jesús nk'aj ak'lab'; xuya u'ab' pkijlom; xuta nimlaj utzil pkijlom.
Jun achi b'yom xch'aw ruk' Jesús
(Mt 19:16-30; Lc 18:18-30)
17Echi' xumaj ub'e Jesús, o jun achi xpi ruk'; xixke' chjuch, xub'ij che:
—Utzlaj Ajtojnel, ¿su kin'an in rech kinriq junalik k'asnmal? —xche che.
18Ri Jesús xub'ij che:
—¿Suche che kab'ij chwe che n'utz? Ot jun mnaq che utz; xa Jun utz y jare Dios. 19At awit'am su kub'ij ljuj (10) upxab' Dios. Kub'ij che makamsaj jun chik mnaq, xa matwar ruk' jun ixoq we awixqil taj; soq at ixoq, xa matwar ruk' jun achi we awichjil taj, mawel'aj ub'itaqre jun chik, ma'an tzijtal chrij jun chik, masub' jun chik mnaq, chikjo k'ij aqaw achuch,#Éx 20:12-16; Dt 5:16-20. —xche che.
20Ni nachi xub'ij che:
—Ajtojnel, runjel wari' nimjom lo u'anik ti nak'al loq, y jala na kintjin le' che u'anik, —xche che.
21Ri Jesús xuka'yej nachi; xel uk'u'x che, xub'ij che:
—O jun cosa kraj na chawe. Jat jak'ij kanoq runjel jumpa o awuk' y chsipaj arjil chke mnaq che xa ipobre. We jala ka'ano, o na su kawechb'ej chla' chkaj che mas utz ka'yik, puro k'wal. Tik'ri katitzlij wuk', katok wuk' chpam uchak Dios, —xche che.
22Echi' xuta nachi che jala xub'ij Jesús che, xu'on keb' uk'u'x; kib'sonik x'ek, mal mas o ub'itaqre, kraj taj kuya kanoq. 23Tik'ri', ri Jesús xyuka'yej nk'aj udiscípulo ptaq utlok', xub'ij chke:
—Mas ruk' k'ax kiyok nk'aj b'oymab' chpam utzlaj atb'altzij rech Dios; k'ax kjachik kib' pu'ab' Re, —xche chke.
24Xikmiyma nk'aj udiscípulo Jesús che jala xub'ij chke, per xub'ij jun b'welt chik chke:
—Walk'al, chin nk'aj che jare mas b'enaq kk'u'x ruk' kb'oymal, k'ax kokik chpam utzlaj atb'altzij rech Dios. 25Mas chanim k'ax jun nimlaj awaj camello chpam ujlil jun ajkuxa, chjuch kok jun b'yom chpam utzlaj atb'altzij rech Dios, —xche chke.
26Ni nk'aj udiscípulo xsach kk'u'x ruk' su xub'ij, xikmaj utayik chikuch, xikb'ij:
—¿Chin k'ut kto'taj na rech kuriq uk'asnmal ruk' Dios che ot uk'isik? —xicha'.
27Ri Jesús xyuka'yej jun b'welt chik y xub'ij chke:
—Ri mnaq kiyikun taj kik'an wari', per Dios kikunik, mal chjuch Re, ot jun cosa che mitji kikun u'anik, —xche chke.
28Nu Lu' xub'ij che:
—Qajaw, qo'j xqaya kanoq runjel jumpa o quk' rech kujchkun uk' la, —xche che.
29Ri Jesús xuk'ul uwuch utzij u Lu', xub'ij:
—Ruk' saqlaj tzij kimb'ij chiwe, che chin jun kuya kan rchoch, kuya kan rachlal, kuya kan uqaw uchuch, kuya kan rixqil, kuya kan ralk'al, kuya kan rlew wmal in soq rmal utzlaj utzij Dios, 30jare re kurechb'ej jun ciento uwi' chu'ij saq, su uy'om kanoq, we jare rchoch, we jare rachlal, we jare uchuch, we jare ralk'al, we jare rlew, miskini' kuriq k'ax chi' chuchlew. Per soq kuriq na junalik uk'asnmal chla' ruk' Dios, che ot uk'isik. 31Ik'i chke nk'aj che nmaq keqle'n chanim, xa itaq ch'in chik chla'; ni nk'aj che ot mas keqle'n chanim, jare ke nim kiltjik chla', —xche chke.
Xub'ij jun b'welt chik Jesús che kkamsax na
(Mt 20:17-19; Lc 18:31-34)
32Ri Jesús rich'il nk'aj udiscípulo jnam ib'enaq chpam b'e ka'n b'i chla' Jerusalén, Re nab'e chikuch nk'aj udiscípulo. Per ni nk'aj udiscípulo xaq kimiymatik; ni nk'aj chik mnaq itrin chkij, xaq kix'em kib'. Ni Jesús xyusk'ij jun b'welt chik kab'aljuj (12) discípulo; xiqib' pnoq b'i' chke nk'aj chik mnaq, xumaj ub'ixik chke su kuriq na. 33Xub'ij chke:
—Ix kiwilo che ujb'enaq chpam un tinmit Jerusalén, y echi' kujo'pan chla', in nAchi nuK'jol Dios, kinjachtaj na pik'ab' nk'aj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios. Y jare ke kik'an atb'altzij pnijlom y kikb'ij che nmister kinkamsxik. Tik'ri knikjach pik'ab' nk'aj mnaq che iyaj Israel taj. 34Ni ke kikketz'b'ej nwuch, kikchub'ej ni kchub' chniplaj, knikch'ay na y knikkamsaj na. Per churox ij kink'astaj chik chikxo'l nk'aj kamnaq, —xche chke.
U Santiago rich'il u Wan xikta jun pawor che Qajaw Jesús
(Mt 20:20-28)
35U Santiago rich'il u Wan, che jare iyuk'jol u Zebedeo, xiqib' ruk' Jesús y xikb'ij che:
—Ajtojnel, kqaj qo'j che kya la chqe su kqata che la, —xiche che.
36Ni Re xuta chke:
—¿Su kiwaj kin'an chiwe? —xche chke.
37Ni ke xikb'ij che:
—Jare kqaj qo'j che echi' o chik la chpam atb'altzij la, che mas utz riltjik, kya la chqe kujkb'e' chla' uk' la; jun kikb'e' pi'b'im la y jun kikb'e' pmox la, —xiche che.
38Ni Re xub'ij chke:
—Ix iwit'am taj su kita chwe. ¿Xatb'a kich'ij k'ax peche k'ax kintij in? ¿Xatb'a kich'ijo che kixkamik peche kamikal kinriq in, che peche k'axlaj qasna' k'an chwe? —xche chke.
39Ni ke xikb'ij:
—Kqach'ijo, —xiche che.
Ni Jesús xub'ij chik chke:
—Qtzij kitij na k'ax peche k'ax kintij in. Jare kix'ax chpam k'axlaj qasna', peche kin'ax in chpam. 40Per jare su kita ix chwe che kiwaj kixkb'e' pni'b'im seno pinmox, ya'tal taj chwe che kinya chiwe; ya ichaytal chik rmal Dios chintaq rjaw, —xche chke.
41Echi' xikta ljuj (10) chik discípulo che jala xikta che Jesús, xpi kiwal chke u Santiago rich'il u Wan. 42Tik'ri', ri Jesús xyusk'ij nk'aj discípulo ruk', xub'ij chke:
—Ix iwit'am chik che utz kikkilo kik'an k'axlaj atb'altzij mnaq che kiyitk'e' pkijlom nk'aj chik mnaq che iy'o piktinmit. Chin nk'aj che nmaq keqle'n chke, xa jare kkaj ke kyiktaqo jumpa mnaq iy'o pik'ab'. 43Per ni ix, ot mow che jala ki'an chiwuch. We o jun chiwe kraj kukoj rib' che nim mnaq chixo'l, nmister che jare ku'on uchak che iwilik jumpa iwuch iwunjel. 44We o jun kraj kukoj rib' che nim chikuch nk'aj chik, nmister kyuto' kunjel, ku'on chak peche chak ku'on jun moso. 45Jala china ix le', mal in nAchi nuK'jol Dios, ximpi taj chi' chuchlew che utzukxik jun wajchak rech knuto'o y kukoj n'ij; xa ximpitik rech kin'an nchak che kilik kunjel jumpa mnaq; y rech kinya wib' kinkamsxik, tojb'alre kk'asnmal k'ilaj taq mnaq. —Jala xub'ij Jesús chke nk'aj discípulo.
Ri Jesús xuknaj jun achi Bartimeo ub'i', che xa potz' uwuch
(Mt 20:29-34; Lc 18:35-43)
46Tik'ri xiyo'pan chpam un tinmit Jericó. Xiyel loq Jesús chla' rich'il nk'aj udiscípulo, soq rich'il k'ilaj mnaq. Echi' kiyitjinik kiyel loq, o jun achi potz' uwuch, ku'l chla' chuchi' b'e, kuta ulimosna. Nachi, Bartimeo ub'i', jare uk'jol u Timeo. 47Echi' xuta' che jare Jesús aj Nazaret k'ax chla', xumaj usik'b'axik rib', xub'ij:
—¡Jesús, lal ri'y umam u David, chil k'u'x la chwe! —xche che.
48Ena mas mnaq xikyajo, xikb'ij che:
—¡Xa match'aw chik! —xiche che.
Per ni re mas xisk'in chna, xub'ij:
—¡Lal, ri'y umam u David, chil k'u'x la chwe! —xche che.
49Echi' xuta Jesús che jala xub'ij, xitk'e'ik, xub'ij chke nk'aj mnaq:
—¡Chisk'ij lo wuk'! —xche chke.
Ni nk'aj mnaq xkisk'ij loq nachi ruk' Jesús, xikb'ij che:
—Chi'na jun kowlaj k'u'x; katwa'ljoq. Kitjin Jesús che asik'xik, —xiche che.
50Ni re xutrij kan u'u', xixk'inik xwa'ljik, xqib' ruk' Jesús. 51Ri Jesús xuta che:
—¿Su kawaj che kin'an chawe? —xche che.
Nun potz' xub'ij che:
—Ajtojnel, in kwaj kinka'yik, —xche che.
52Ena xub'ij Jesús che:
—Utza'. O mow kat'e le', xatik'chojik, mal xakub'a ak'u'x chwij, —xche che.
Ni nachi, chanim xik'chojik, xka'yik; xitrij b'i chrij Jesús chpam b'e.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
San Marcos 10: qucSAS
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global