San Lucas 11
11
Ri Jesús xyutjoj nk'aj udiscípulo che u'anik ch'ab'al ruk' Dios
(Mt 6:9-15; 7:7-11)
1O jun b'welt kitjin Jesús che u'anik uch'ab'al ruk' Qajaw Dios chpam jun lyar. Echi' xk'is u'anik ch'ab'al rmal, o jun chke nk'aj udiscípulo xub'ij che:
—Qajaw Jesús, chujtjoj la che u'anik ch'ab'al ruk' Qajaw Dios, jala peche xu'on u Wan ajb'nal qasna' xyutjoj nk'aj udiscípulo che, —xche che.
2Ri Jesús xub'ij chke:
—Echi' ki'an ich'ab'al ruk' Dios, jawa kib'iji':
QaQaw o la chla' chkaj,
choksax ij la.
Chpit b'a ri utzlaj atb'altzij la
chi' chikxo'l mnaq.
Jaretb'a ri sutaq'ik kaj la,
k'antaj chi' chuchlew,
jala peche k'antaj chla' chkaj.
3Y'a la chqe jumpa qawa ku'on nmister chqe rech runjel ij.
4Kyu la qamak,
jala peche kqa'an qo'j,
kqakuy kmak kunjel jumpa kinom k'ax chqe.
Xa mya la chqe kujtzaq chpam mak,
xani chuj'esaj la pu'ab' nitzel.
Jala kib'ij ti kixch'aw ruk' Dios, —xche Jesús chke.
5Ri Jesús xub'ij chik chke:
—Qana che che o jun chiwi'x k'e ruk' jun rich'il ptaq nk'aj a'ab', tik'ri kub'ij che: “Wich'il, kinjal uxib' akaxlenwa, 6mal o jun chik wich'il xk'un che jun ub'yaje, tela ko'pan kan chuja wuk'. Ot su o wuk' rech kinya che kutijo”. Pent jala kub'ij che. 7Per nun rich'il xaq pja kch'aw loq wi, pent kub'ij: “Xa ma'an latz' chwe. Tz'aptal nuchija, soq iktz'ol chik nk'aj walk'al wuk' chu ch'at. Xa rmal, kinkun taj kinwa'ljik rech kinya chawe su kawaj”. Pent jala kub'ij che.
8»Kimb'ij chiwe, che nachi pent kwa'laj taj rech kuya che un rich'il su kraj, miskini' kich'il kib' ruk'. Per we ku'xan taj un rich'il che uk'osk'axik nuchija, ast retal kwa'laj na, kuyan che runjel jumpa kraj, rmal mel ku'xan taj che ub'och'xik ujlom.
9»Ena, kiximpixb'ej, kimb'ij chiwe: Chita che Qajaw we o jun nmister chiwe, rech kuya na chiwe. Chitzkuj, rech kiriq na jumpa kajawtaj chiwe. Chib'och'ij ujlom Dios, peche jun mnaq che kkos taj che uk'osk'axik nuchija, rech ktor na chjuch. 10Mal chin jun kutaqej utayik, kya na che. Chin jun kutzkuj utz, kuriq na utz. Chin jun kuk'osk'a nuchija, ktor na chjuch.
11»Ix ixachjab', we o jun iwalk'al kuta uwa chiwe, ¿xatb'a kiya jun ab'aj che, rech uwuchb'al uwa? We kuta jun kar chiwe, ¿xatb'a kiya jun kmatz che rech uwuchb'al kar? 12Soq, we kuta jun saqmo'l chiwe, ¿xatb'a xa jun sna'j kiya che rech uwuchb'al saqmo'l? ¡Jala taj ki'ano! 13Ni ix, miskini' xa ixajmak, iwit'am chinchke utz, jare kiya chke iwalk'al. We jala ki'an ix, xa pyor tri qaQaw o chla' chkaj, mas utz na ku'on Re chiwe. Re, ast retal kuyan Tyoxlaj Uxlab'xel chke mnaq chintaq kikta che. —Jala xub'ij Jesús chke nk'aj udiscípulo.
Ri Jesús xub'ij che xa kik'is jun ja mnaq we kik'an ch'oj chikuch
(Mt 12:22-30; Mr 3:20-27)
14Xuriq jun ij, ri Qajaw Jesús kitjin che resxik jun itzel espíritu o che jun achi. Nitzel espíritu unom mem che nachi. Echi' xel b'i nitzel espíritu che, tik'ri xikun nachi xch'awik. Mas xikmiyma nk'aj mnaq ti xkilo che jala x'antjik. 15Per iy'o keb' uxib' chke nk'aj mnaq xikb'ij: «Nachi ri', xa rmal uchu'ab' nitzel che Beelzebú ub'i', kyuresaj nk'aj itzel taq espíritu chke mnaq», xicha'. U Beelzebú jare nitzel tk'al pkijlom nk'aj chik itzel taq espíritu.
16Iy'o nk'aj chik mnaq chla', xa jare kkaj ke kiktaqch'ij Qajaw Jesús che mak. Ena xikb'ij che, che ku'on jun chik milagro chikuch, k'utb'alre we chla' chkaj ruk' Dios pitnaq wi.#Mr 8:11. 17Ni Jesús rit'am chik su kikb'ij pikk'u'x. Xa rmal, xub'ij chke: «Jumpa mnaq iy'o chpam jun tinmit, we kikjach kwuch kib', kik'an ch'oj chikuch, xa kik'isik. We o jun ja mnaq kikjach kwuch kib', kik'an ch'oj chikuch, soq xa kik'isik. 18Soq we jala ku'on nitzel Satanás rich'il nk'aj utaqo'n, we kikjach kwuch kib', kik'an ch'oj chikuch, xa kk'is kchu'ab', kinajtar taj. Kimb'ij wari' chiwe mal kib'ij ix che xa rmal uchu'ab' nitzel Beelzebú che kinkunik kinwesaj itzel taq espíritu chke mnaq. 19We qtzij che kinwesaj itzel taq espíritu chke mnaq rmal uchu'ab' nitzel Beelzebú, ¿chin k'ut kuya kchu'ab' nk'aj iwich'il ix ti kkesaj itzel taq espíritu chke mnaq? Chita chke iwich'il su kikchomaj ke. Tik'ri k'aljan na che xa iwit'am taj su kib'ij. 20Ni we rmal uchu'ab' Qajaw Dios che kinwesaj itzel taq espíritu chke mnaq, jarela k'utb'alre che o chik le' utzlaj atb'altzij rech Dios chixo'l», xche chke.
21Ri Jesús xub'ij jun chik k'amb'al n'oj chke, xub'ij: «We o jun achi mas uchu'ab' kuchjij rchoch y we o su ruk'am rech kuto'b'aj rib' ruk', ot su kichka'p ruk' runjel jumpa ub'itaqre. 22Per we o jun chik kpi chrij che mas uchu'ab' chjuch re, kikunik kuch'ako, kumaj runjel nk'aj uch'ich' che, che ukub'am uk'u'x chrij. Soq kumaj runjel jumpa ub'itaqre, tik'ri kuchomaj su ku'on che jumpa sutaq'ik kumaj che».#11:22 Jala xub'ij Jesús, k'utb'alre che xa rmal nimlaj uchu'ab' Dios che kitjin che resxik b'i nk'aj itzel taq espíritu chke mnaq. Jala xub'ij Jesús.
23Tik'ri xub'ij chik Jesús: «Nk'aj mnaqe' che kikkoj tzijtal chwij, wich'il taj. Chin jun mnaq che wich'il taj, kilik che xa ajch'oj wuk'. Chin jun che knuto' taj che kmolik mnaq rech kiyok chla' ruk' Dios, kilik che xa kutuk b'i chinwuch», xche che.
Ri Qajaw Jesús xch'aw chrij jun itzel espíritu che kitzlij loq jun b'welt chik ruk' jun mnaq
(Mt 12:43-45)
24Ri Jesús soq xub'ij: «Echi' o jun itzel espíritu kel b'i che jun mnaq, xa kb'in chutaq chqi'j jyub' che utzukxik jachi ku'xan wi, per kuriq taj. Ena kuchomaj puk'u'x, kub'ij: “Kintzlij chik chiwchoch ruk' un mnaq jachi xinel loq wi”, kcha'. 25Ena kitzlij chub'i ruk' un mnaq jachi xel loq wi nab'e. Echi' ko'pan ruk', kurilo che un mnaq xa peche jun ja che msom upam, utz uyijb'axik 'nom che. Ni Tyoxlaj Uxlab'xel otaj chla'. 26Tik'ri k'e un itzel espíritu, kyuma loq jqub' (7) chik rich'il che mas k'ax chna kik'an chjuch re. Kunjel kiyok che un mnaq, chla' kiyikje wi. Xa rmal, mas k'ax chna kuriq un mnaq chjuch nab'e kanoq ti xa jun o che». Jala xub'ij Jesús.
Ri Qajaw Jesús xub'ij che utz ke chintaq kikkoj utzij Dios
27Echi' jala kitjin Jesús che ub'ixik, o jun ixoq chikxo'l mnaq iy'o chla', ko xch'awik, xub'ij:
—¡Utz re nixoq che xatuya chu'ij saq! ¡Utz re nixoq che xatuk'iysaj! —xcha'.
28Ni Jesús xub'ij:
—Jare mas utz ke mnaq chintaq kikta utzij Dios y kikkojo, —xcha'.
Ri itzel taq mnaq xikta jun nimlaj k'utb'al che Jesús
(Mt 12:28-42; Mr 8:12)
29Nk'aj mnaq kiyitjinik kikmol kib' mas chrij Jesús. Re xumaj ub'ixik chke, xub'ij: «Ik'i chiwe che ix'o chu'ij saq chanim, xa jare ixitzel taq mnaq. Jare kiwaj ix wet kin'an jun nimlaj milagro chiwuch, k'utb'alre we o uchu'ab' Dios wuk'. Per otchich k'utb'al k'an chiwuch, xaq xaw k'utb'alre peche xu'on Dios ruk' u Jonás, che ajb'il utzij Dios ujer. 30Su x'an che u Jonás, jare k'utb'alre chikuch ujer taq mnaq iyaj Nínive. Jala ku'on na Dios chwe in, peche su xu'on che u Jonás ujer.#11:30 U Jonás, uxib' ij xikje chpam un nimlaj kar, tik'ri xik'se' chna. Ri Jesús, churox ij xk'astaj uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. Su ku'on Dios chwe in, nAchi nuK'jol Dios, jare k'utb'alre chiwuch ix ix'o chu'ij saq, rech kixikjon che ntzij. 31O jun ixoq xitk'e' pujlom un tinmit Sabá ujer.#1R 10:1-3. Ni nixoqe' naj pitnaq wi che utayik su kub'ij un rey Salomón, che mas un'oj. Ni le', in npitnaq chi' chixo'l. Mas nim weqle'n in chjuch u Salomón, per kixkjon taj che ntzij. Kuriq ni ij, che Dios ku'on atb'altzij pkijlom kunjel jumpa mnaq rmal kmak kinom. Chpam un ije', jare nixoq nim reqle'n che jnam kitk'e' iwuk' che ub'ixik che qtzij o imak ix, iximnaq ix'o chu'ij saq. 32Nk'aj ujer taq mnaq iyaj Nínive, echi' xikta utzij Dios b'im chke rmal u Jonás, xikk'ex kchomnik chpam kanma' y xikya kan u'anik kmak. Ni le', in nk'unaq chi' chixo'l. Kikoj t ntzij, miskini' mas nim n'ij in chjuch u Jonás. Echi' k'ut kuriq ij che Dios ku'on nimlaj atb'altzij pkijlom kunjel jumpa mnaq, jare nk'aj ujer taq mnaq iyaj Nínive che jnam kiyitk'e' iwuk' che ub'ixik che qtzij o imak ix, ix'o chu'ij saq chanim». Jala xub'ij Jesús chke mnaq.
Ri Qajaw Jesús xub'ij jun k'amb'al n'oj chrij uwuch jun mnaq
(Mt 5:15; 6:22-23)
33Ri Qajaw Jesús xub'ij chik chke: «Ot jun mnaq kutzij jtzuk' chaj tik'ri kuwaj. Mowni kuya chuxe' jun kxon. Jare nmister che chkaj kutzuk'b'a wi rech kuya saq chikuch jumpa mnaq kiyok pja.#11:33 Ri Jesús xuya saq chikuch nk'aj mnaq, xuwaj taj utzij Dios chikuch. 34Nuwuch jun mnaq xaq jnam ruk' peche jtzuk' chaj kitluwik kuya saq. Jare nuwuch jun kuya saq chjuch. We utz unom iwuch, runjel saq o iwuk', psaq ixk'wi. Per we ustaj unom iwuch, xa pqu'm ixk'wi.#11:34 Nk'aj mnaq che kikkoj t utzij Dios, xa ijala peche mnaq che ustaj unom nk'aj kwuch, xa pqu'm ik'wi. 35China kwent iwib' rech ku'on t qu'm un saq o iwuk'.#11:35 Ri Qajaw Jesús uy'om saq chikuch nk'aj mnaq, rmal utzij Dios ub'im kan chke, soq rmal nk'aj k'utb'al uk'tum chikuch. Nun saq kujal qu'm we kiyikjon taj. 36We runjel saq o iwuk', we otchich su kri' ch'in qu'm iwuk', puro psaq ixk'wi, jala peche jtzuk' chaj kitluwik kuya saq chiwuch». Jala xub'ij Jesús chke mnaq.
Ri Jesús xub'ij su kmak nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech kipxab' nk'aj aj Israel
(Mt 23:1-36; Mr 7:3; 12:38-40; Lc 20:45-47)
37Echi' xuk'is ub'ixik utzij Jesús, o jun chke nk'aj fariseo xusk'ij b'ik rech kutja uwa ruk' chirchoch. Echi' xo'pan Jesús chirchoch, xok pja xikb'e' chu mixa rech kutij uwa. 38Echi' xuril un fariseo che ku'l Jesús chu mixa, xumiyma', mal mja kuch'aj u'ab' peche costumbre kik'an nk'aj aj Israel ti kiktij kwa. 39Ri Qajaw Jesús xub'ij che:
—Ix ixfariseo xaq xaw kich'aj iwij, jala peche uch'ajik rij jun vaso, peche uch'ajik rij jun laq. Ni pik'u'x, mas tz'il, rmal k'ax ki'ano, soq rmal sutaq kirij uwuch che iwech taj. 40Ix ot in'oj, kiwaj taj kich'ob'o. ¿Le xa iwit'am taj che chin jun xinawre ucuerpo jun mnaq, jare mismo Dios xinawre upuk'u'x? 41Chit'o nk'aj pobre ruk' jumpa sutaq o iwuk'. Jumpa kisipaj chke, jare chiy'a chke ruk' runjel iwanma'. We jala ki'ano, ku'on ch'ajch'oj iwanma'.
42»T'ob' iwuch ix ixfariseo. Xa jare kiya che Dios jumpa sutaq'ik o iwuk' che ot qatz su reqlem, peche ki'ano kiya ljuj (10) rqan warwena we o jun ciento iwuk'. Soq jala ki'an ruk' aruta, soq rich'il runjel jumpa uwuch ichaj o iwuk'. Per sk'um taj ik'asnmal. Ot utzil ki'an kuk' mnaq, mowni kil'oj Qajaw Dios. Nmister che ki'an utz, soq kil'oj Qajaw Dios. Runjel jumpa sutaq'ik o iwuk', o kub'ij we kitas na ljuj (10) rqan che, rech kisipaj jachb'alre che Dios, jala peche inom che.
43»T'ob' iwuch ix ixfariseo. Jare kiwaj kixkb'e' chpam ktem nmaq keqle'n che iy'o chpam nk'aj rchoch Dios. Soq kiwaj che kya rtzil iwuch xo'l taq b'e kmal mnaq.
44»T'ob' iwuch ix ixajtojnel rech upxab' Dios rich'il ix ixfariseo. Xa keb' iplaj. Xaq ixjnam kuk' peche nk'aj kjul kamnaq che k'aljan taj su o chpam xa k'ayik. Miskini' o mnaq kib'in pujlom, kit'am taj su o chuxe' ulew che kkitk'alb'ej. —Jala xub'ij Jesús chke.
45Tik'ri, o jun chke nk'aj ajtojnel rech kipxab' nk'aj aj Israel, xch'awik, xub'ij che Jesús:
—Ajtojnel, echi' jala kab'ij, soq kujayo' qo'j, —xche che.
46Ri Jesús xub'ij:
—Soq t'ob' iwuch ix ixajtojnel rech kipxab' nk'aj aj Israel, mal mas nim uwi' kikoj che utzij upxab' Dios. K'ax u'anik runjel jumpa kyitjoj mnaq che, peche mow jun eqa'n mas al ruk'xik, ot jun mnaq kikunik kuruk'aj. Ni ix, mowni ch'in kyito' ruk'.
47»T'ob' iwuch ix, mal xa ki'an utz che nk'aj jul jachi imqul nk'aj ajb'il utzij Dios ujer, che xikamsax kmal iri'jal. Ni ix, mowni kikoj ktzij. 48Jare k'utb'alre che utz kiwilo su xik'an iri'jal ujer, xa iy'om iwuch kuk'. Qa saqlaj tzij jare iri'jal xikamsanik. Ni ix xaq ki'an utz che nk'aj jul jachi imqul wi nk'aj ajb'il utzij Dios, mal utz kiwilo che xikamsxik. 49Ni Dios mas un'oj olik. Xa rmal, xuchomaj puk'u'x ujer, xub'ij: “Kyintaq b'i nk'aj ajb'il ntzij kuk' ke iyaj Israel, soq kyintaq b'i nk'aj apóstol chikxo'l. Iy'o nk'aj kikamsax chke, ni nk'aj chik kiyoqtaxik rech k'an k'ax chke”. Jala xub'ij Dios, —xche ri Jesús chke.
50Ri Jesús xub'ij chik:
—Xa rmal che ik'i chiwe ix ix'o chu'ij saq, kk'ejsax na iwuch, rmal kkamsxik nk'aj ajb'il utzij Dios ti xtiktaj loq uwuchlew, 51kumaj loq jare chi' xkamsax u Abel, ast retal jare chi' xkamsax u Zacarías xo'l un kojb'al a' che altar kb'ix che rich'il lo'laj k'olb'al chpam nimlaj rchoch Dios. Saqlaj tzij kimb'ij chiwe, che Dios kuyak na uch'ojil chiwe ix iximnaq ix'o chuchlew chu'ij saq, rmal kijk'el nk'aj ajb'il utzij Dios che xtix iwmal echi' xikamsaj.
52»T'ob' iwuch ix ixajtojnel rech kipxab' kech nk'aj aj Israel, mal ich'qum uwuch chikuch mnaq su kub'ij utzij upxab' Dios, rech peche jun lawe iwesam pik'ab' rech kiyikun taj kiktor uchija rech kiyok chla' ruk' Dios. Ni ix kixok taj ruk' Dios, mowni kiya chke nk'aj chik mnaq kiyok b'i ruk'. —Jala xub'ij Jesús chke.
53Echi' xb'itaj rmal Jesús, xel b'i chla'. Ni nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios jwert xyaktaj kiwal che. Ena xikmaj uk'otik uchi' Jesús rmal mel k'ax xkilo. K'ilaj tzij xikta che. 54Xa jare kkaj ke che ksach un'oj pik'ab', kub'ij jun tzij che xa ustaj, rech jala' kikkoj umak.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
San Lucas 11: qucSAS
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global