Hechos 17
17
Xiktukb'lej kib' mnaq chpam tinmit Tesalónica
1U Pablo rich'il u Silas, xikmaj kb'e xib'ek. Xi'ax chpam keb' tinmit, che jare Anfípolis rich'il Apolonia, ast retal xiyo'pan chpam tinmit Tesalónica. Chla' jachi k'wi jun rchoch Dios jachi kikriq wi kib' nk'aj aj Israel. 2U Pablo su k'manaq che kok chpam nk'aj rchoch Dios. Ena, xok chpam rchoch Dios chla' chpam ij rech uxnb'al ij. Uxib' semana xutaqej ktojxik mnaq che utzij Dios chla' ptaq ij rech uxnb'al ij. 3Re xub'ij chke che chpam Tyox Wuj tz'ib'tal wi che ri Cristo nmister kutij na k'ax, tik'ri kkamsax na, per kk'astaj chna uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. Soq xub'ij chik chke: «Ri Jesús che kintjin che ub'ixik chiwe, jare Re Cristo, ajTo'lqe xchay rmal Dios».#17:3 Cristo kel kub'ij jun chaytajnaq rmal Dios. Un tzij Mesías xaq jnam kilwi. Jala xub'ij u Pablo chke mnaq. 4Ena iy'o keb' uxib' chke nk'aj aj Israel xikkojo su xub'ij u Pablo, xikya kwuch kuk' u Pablo rich'il u Silas. Soq jala xik'an ik'i chke nk'aj aj Grecia che kkinmirsaj u'ij Dios. Ik'i nk'aj ixqib' iy'o chikxo'l che nmaq keqle'n. Xa jala', ik'i nk'aj mnaq che xiyikjonik.
5Ni nk'aj chik iyaj Israel che xikkoj t utzij u Pablo, xa xpi kiwal chke u Pablo rich'il u Silas, mal k'ax xkilo che iyoknaq k'i mnaq kuk'. Ena xikmol nk'aj itzel taq mnaq che xaq tob' kiwa'kat xo'l taq b'e mal kkaj taj kiyichkunik, rech kikto' che u'anik ch'oj. Xa jala', xiktukb'lej mnaq chpam tinmit. Anim, xib'e chirchoch nachi Jasón ub'i', rech kkesaj loq u Pablo rich'il u Silas che kikb'ij ke kiriqtaj chla'. Jare kkaj ke kikjach pik'ab' mnaq. 6Nu Pablo rich'il u Silas kiriqtaj taj chla'. Echi' xkil mnaq che iy'o taj chla', ena xa xkesaj loq u Jasón rich'il keb' uxib' chik qachlal. Xkijru'rej b'ik, tik'ri xikya chikuch nk'aj atb'altzij itk'al pujlom tinmit. Kiyisk'in che ub'ixik, xikb'ij: «Nk'aj achjab'i' kiyitjinik kikch'ujarsaj kijlom mnaq, kiksach kk'u'x kunjel mnaq chpam runjel jumpa tinmit o chi' chuchlew, rmal ktzij kikb'ij. Ni le', ipitnaq chik chi'. 7Nu Jasón xyuk'laj chirchoch. Re, jnam kuk' kunjel jumpa kwuch ke, xa kkik'le'lej uwuch atb'altzij kub'ij u César che jare atb'altzij pujlom runjel un nimlaj tinmit Roma. Ke kikb'ij che o jun chik nimlaj atb'altzij Jesús ub'i'». Jala xikb'ij nk'aj aj Israel che xikkoj t utzij u Pablo. 8Echi' xikta nk'aj mnaq rich'il nk'aj atb'altzij che jala xikb'ij, xch'u'jar kijlom rmal, xiktukb'lej kib'. 9Per nu Jasón rich'il nk'aj ajkojnel che iy'o ruk', xiktojo jumpa pwaq xtay chke, rech kitzaqpix b'ik. Xiktojo rech xitzaqpix b'ik.
U Pablo rich'il u Silas xiyo'pan chpam tinmit Berea
10Echi' xoka'ab', chanim xiyok nk'aj qachlal che kesxik loq u Pablo rich'il u Silas, ena xiktaq b'i chpam tinmit Berea. Echi' xiyo'pan chla', xib'e chpam rchoch Dios, chla' jachi kikriq wi kib' nk'aj aj Israel. 11Nk'aj aj Israel che iy'o chla' Berea, mas utz kmow chikuch nk'aj aj Israel iy'o chla' Tesalónica. Xkaj xikta utzij Dios. Runjel ij kkisk'ij uwuch Tyox Wuj, kkitjoj kib' che rech kkit'amaj we qtzij che jala tz'ib'tal chpam peche kub'ij u Pablo chke. 12Xa jala', ik'i chke nk'aj aj Israel che iy'o chla' Berea, xiyikjon che Jesús. Soq ik'i nk'aj aj Grecia xiyikjonik, chachjab' chixqib'. Chikxo'l ke, iy'o nk'aj ixqib' che o keqle'n. 13Ni nk'aj aj Israel che iy'o kan Tesalónica xikta rson che soq kitjin u Pablo che ub'ixik utzij Dios chpam tinmit Berea. Echi' xkit'amaj che jala ku'ono, ena xib'e chik Berea, xiyok chik che kch'u'jarsaxik kijlom mnaq chla', soq xiyok che ktukb'lexik. 14Ni nk'aj qachlal aj Berea, chanim xiktaq b'i u Pablo pit'aj chuchi' mar. Nu Silas rich'il u Timoteo, xikanaj kan Berea. 15Nk'aj rich'il u Pablo che jnam ib'enaq ruk', xikk'am b'ik, ast retal xiyo'pan chpam tinmit Atenas. Xaq xkijcha kan chla', tik'ri xiyitzlij chuloq Berea, kuk'am loq un rson che xutaq loq ub'ixik u Pablo chkij. U Pablo xutaq ub'ixik chke u Silas rich'il u Timoteo che kikch'ub'ej chpi lo ruk' chanim jala Atenas.
U Pablo xub'ij utzij Dios chpam tinmit Atenas
16U Pablo ri'em pnoq u Silas rich'il u Timoteo chla' Atenas. Echi' kitjin che rib'xik, jwert k'ax xuna' chpam ranma' ti xurilo che mas ik'i nk'aj dyosil rich'il tyox kiy'om mnaq chla' chpam tinmit. 17Xa rmal k'ut, xok chpam rchoch Dios, xch'aw kuk' nk'aj aj Israel, xyupixb'ej. Soq xch'aw kuk' nk'aj chik mnaq che iyaj Israel taj che kkinmirsaj u'ij Dios chla'. Soq runjel ij x'e pk'iyb'al che kch'ab'xik mnaq chintaq kiriqtaj chla'. 18Iy'o nk'aj achjab' xikmaj uchapik kib' che tzij ruk' u Pablo. Iy'o nk'aj che epicúreos kb'ix chke. Iy'o nk'aj chik chikxo'l che estoicos kb'ix chke. Iy'o nk'aj chke kikb'ij: «¿Su lo kub'ij nachi ri' che jwert kch'awik, su ot uk'isik nk'aj tzij ruk'?» kicha'. Iy'o nk'aj chik kikb'ij: «Re, xa jare jun achi che kch'aw chrij nk'aj dios kech nk'aj chik mnaq», xicha'. Jala xikb'ij, mal u Pablo kitjin che ub'ixik utzlaj taq rson chke chrij Qajaw Jesús, soq kitjin che ub'ixik chke su mow xu'on Jesús ti xk'astaj uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. 19Per ni nk'aj mnaqi', xikk'am b'i u Pablo chpam jun lyar Areópago ub'i'.#17:19 Chla' chpam tinmit Atenas, k'manaq chke nmaq keqle'n che chla' kikriqw kib' echi' kik'an kchomnik pikmon. Ena xikta che u Pablo, xikb'ij che:
—¿Le o mow kab'ij chqe rech kqit'amaj su kilwi un k'ak' k'utb'al awuk'am loq? 20Mal o nk'aj tzij kab'ij chqe che junwi ktanik. Kqaj kqit'amaj su kilwi runjel jumpa nk'aj tzij kab'iji', —xiche che.
21Jala xikb'ij, mal kunjel jumpa mnaq che iyaj Atenas, rich'il mnaq kiriqtaj chla' che naj kipi wi, xaq xaw kikya kib' che utatb'xik jumpa nk'aj k'ak' taq tzij, soq xaq jare kich'ach'a chik ke, su jun tzij xikta loq.
22Ena xitk'e' u Pablo chikxo'l chla' chpam un lyar Areópago ub'i', tik'ri xub'ij chke:
—Ix nimlaj iwunjel ixaj Atenas, in kinwilo che xa mas kinmirsaj k'ij nk'aj idios ix. 23Jala kimb'ij chiwe, mal echi' xinwa'kat chpam itinmit, xinwilo jachi taq kikoj u'ij nk'aj idios chi'. Ast retal xinriq jun ab'aj jachi kiya sipnik chjuch jun idios. Tz'ib'tal nk'aj tzij chjuch che jawa kub'iji': “Rech Dios che it'am tal t uwuch”, kcha'. Ri Dios che kixtjin ix kikoj u'ij che iwit'am t uwuch kib'ij, jare k'ut ri Dios che kintjin in che ub'ixik chiwe.
24»Jare ri Dios che xu'on runjel uwuchlew, rich'il runjel jumpa sutaq'ik o chjuch, jare Re Rjaw kaj ulew. Re kikje taj ptaq ja che xa mnaq b'nownaq re. 25Jarewa ri Dios che ot su kri' jun nmister che, nmister taj che o su kikya mnaq che, mal Re ot nmister che. Xani jare Re kuya qak'asnmal chnimlaj qunjel, kuya quxlab', soq kuya chqe runjel jumpa sutaq'ik nmister chqe. 26Kunjel jumpa mnaq iy'o chpam runjel jumpa tinmit, jare Dios xyu'ono, xaq jnam kik' xukoj che amb'alke kunjel mal xa jun kri'jal. Jarela xyu'ono rech kiyikje chjuch runjel uwuchlew, ri Dios uchomam chik jumpa jnab' kiyik'se' mnaq chuchlew soq uchomam chik jachi taq kiyikje wi. 27Jala xu'on Dios chke mnaq, mal jare kraj Re che kkitzkuj Dios mnaq. Pent xaq kikmalma' mal kikkil taj jachi k'wi ast retal kikriqo. Ruk' saqlaj tzij, ri Qajaw Dios, naj taj k'wi chqe. 28Xani “rmal Dios che ujk'aslik, xa rmal Re che uj'o chu'ij saq, xa rmal Re che kujslib'ik kujb'inik”. Jala peche xikb'ij keb' uxib' chke nk'aj ajb'nal b'ix iy'o chixo'l, ke xikb'ij: “Qunjel qo'j ujralk'al Dios”, xicha'.
29»We qtzij che ujralk'al Dios, ot mow kqachomaj che xaq jnam Dios ruk' jun dyosil rich'il jun tyox che xa mnaq xinawre, che kikjom an pwaq rich'il saq pwaq rich'il ab'aj che amb'alre. Mowni kiyikun mnaq che resxik uwuchb'al ri k'aslik Dios rmal kin'oj rich'il kchomb'al. 30Mas ujer, ot su xub'ij Dios chke mnaq, xaq xukuy kmak, mal ke xa kikch'ob' taj sutaq kiyitjin che u'anik. Per ni le', kujutaqo, kub'ij chqe qunjel jumpa qawuch uj'o chu'ij saq xaq paja wi jachi kujriqtaj wi chjuch runjel uwuchlew, che nmister kqak'ex qachomnik chpam qanma', kqaya kan u'anik qamak. 31Ri Dios uchomam chik che kurqa na jun ij ku'on jun utzlaj atb'altzij pkijlom kunjel jumpa mnaq iy'o chi' chuchlew. Ri utzlaj atb'altzij che k'antaj na chikxo'l mnaq, sk'um k'an na che, rmal uK'jol Dios che xuk'suj chikxo'l nk'aj kamnaq. —Jala xub'ij u Pablo chke mnaq.
32Echi' xikta nk'aj mnaq che kub'ij u Pablo che iy'o mnaq kk'astaj kwuch chikxo'l nk'aj kamnaq, iy'o nk'aj che xa xiktz'ej. Iy'o nk'aj chik xikb'ij:
—Jare kqaj qo'j wet kujach'ab'ej chna peche xab'ij ile'. Kqaj kqata na mas chpam jun chik ij chrij wari', —xiche che.
33Ena xaq ruk', xel b'i u Pablo chikxo'l, xyuya kanoq. 34Per iy'o keb' uxib' chke mnaq xikkojo sutaq xub'ij u Pablo chke, ena xikya kwuch ruk'. O jun achi chikxo'l Dionisio ub'i'. Re jare jun chke nk'aj che kikmol kib' chpam un lyar che Areópago ub'i'. Soq o jun ixoq xikjonik, re Dámaris ub'i'. Soq iy'o nk'aj chik mnaq che jnam xiyikjonik.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
Hechos 17: qucSAS
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global
Hechos 17
17
Xiktukb'lej kib' mnaq chpam tinmit Tesalónica
1U Pablo rich'il u Silas, xikmaj kb'e xib'ek. Xi'ax chpam keb' tinmit, che jare Anfípolis rich'il Apolonia, ast retal xiyo'pan chpam tinmit Tesalónica. Chla' jachi k'wi jun rchoch Dios jachi kikriq wi kib' nk'aj aj Israel. 2U Pablo su k'manaq che kok chpam nk'aj rchoch Dios. Ena, xok chpam rchoch Dios chla' chpam ij rech uxnb'al ij. Uxib' semana xutaqej ktojxik mnaq che utzij Dios chla' ptaq ij rech uxnb'al ij. 3Re xub'ij chke che chpam Tyox Wuj tz'ib'tal wi che ri Cristo nmister kutij na k'ax, tik'ri kkamsax na, per kk'astaj chna uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. Soq xub'ij chik chke: «Ri Jesús che kintjin che ub'ixik chiwe, jare Re Cristo, ajTo'lqe xchay rmal Dios».#17:3 Cristo kel kub'ij jun chaytajnaq rmal Dios. Un tzij Mesías xaq jnam kilwi. Jala xub'ij u Pablo chke mnaq. 4Ena iy'o keb' uxib' chke nk'aj aj Israel xikkojo su xub'ij u Pablo, xikya kwuch kuk' u Pablo rich'il u Silas. Soq jala xik'an ik'i chke nk'aj aj Grecia che kkinmirsaj u'ij Dios. Ik'i nk'aj ixqib' iy'o chikxo'l che nmaq keqle'n. Xa jala', ik'i nk'aj mnaq che xiyikjonik.
5Ni nk'aj chik iyaj Israel che xikkoj t utzij u Pablo, xa xpi kiwal chke u Pablo rich'il u Silas, mal k'ax xkilo che iyoknaq k'i mnaq kuk'. Ena xikmol nk'aj itzel taq mnaq che xaq tob' kiwa'kat xo'l taq b'e mal kkaj taj kiyichkunik, rech kikto' che u'anik ch'oj. Xa jala', xiktukb'lej mnaq chpam tinmit. Anim, xib'e chirchoch nachi Jasón ub'i', rech kkesaj loq u Pablo rich'il u Silas che kikb'ij ke kiriqtaj chla'. Jare kkaj ke kikjach pik'ab' mnaq. 6Nu Pablo rich'il u Silas kiriqtaj taj chla'. Echi' xkil mnaq che iy'o taj chla', ena xa xkesaj loq u Jasón rich'il keb' uxib' chik qachlal. Xkijru'rej b'ik, tik'ri xikya chikuch nk'aj atb'altzij itk'al pujlom tinmit. Kiyisk'in che ub'ixik, xikb'ij: «Nk'aj achjab'i' kiyitjinik kikch'ujarsaj kijlom mnaq, kiksach kk'u'x kunjel mnaq chpam runjel jumpa tinmit o chi' chuchlew, rmal ktzij kikb'ij. Ni le', ipitnaq chik chi'. 7Nu Jasón xyuk'laj chirchoch. Re, jnam kuk' kunjel jumpa kwuch ke, xa kkik'le'lej uwuch atb'altzij kub'ij u César che jare atb'altzij pujlom runjel un nimlaj tinmit Roma. Ke kikb'ij che o jun chik nimlaj atb'altzij Jesús ub'i'». Jala xikb'ij nk'aj aj Israel che xikkoj t utzij u Pablo. 8Echi' xikta nk'aj mnaq rich'il nk'aj atb'altzij che jala xikb'ij, xch'u'jar kijlom rmal, xiktukb'lej kib'. 9Per nu Jasón rich'il nk'aj ajkojnel che iy'o ruk', xiktojo jumpa pwaq xtay chke, rech kitzaqpix b'ik. Xiktojo rech xitzaqpix b'ik.
U Pablo rich'il u Silas xiyo'pan chpam tinmit Berea
10Echi' xoka'ab', chanim xiyok nk'aj qachlal che kesxik loq u Pablo rich'il u Silas, ena xiktaq b'i chpam tinmit Berea. Echi' xiyo'pan chla', xib'e chpam rchoch Dios, chla' jachi kikriq wi kib' nk'aj aj Israel. 11Nk'aj aj Israel che iy'o chla' Berea, mas utz kmow chikuch nk'aj aj Israel iy'o chla' Tesalónica. Xkaj xikta utzij Dios. Runjel ij kkisk'ij uwuch Tyox Wuj, kkitjoj kib' che rech kkit'amaj we qtzij che jala tz'ib'tal chpam peche kub'ij u Pablo chke. 12Xa jala', ik'i chke nk'aj aj Israel che iy'o chla' Berea, xiyikjon che Jesús. Soq ik'i nk'aj aj Grecia xiyikjonik, chachjab' chixqib'. Chikxo'l ke, iy'o nk'aj ixqib' che o keqle'n. 13Ni nk'aj aj Israel che iy'o kan Tesalónica xikta rson che soq kitjin u Pablo che ub'ixik utzij Dios chpam tinmit Berea. Echi' xkit'amaj che jala ku'ono, ena xib'e chik Berea, xiyok chik che kch'u'jarsaxik kijlom mnaq chla', soq xiyok che ktukb'lexik. 14Ni nk'aj qachlal aj Berea, chanim xiktaq b'i u Pablo pit'aj chuchi' mar. Nu Silas rich'il u Timoteo, xikanaj kan Berea. 15Nk'aj rich'il u Pablo che jnam ib'enaq ruk', xikk'am b'ik, ast retal xiyo'pan chpam tinmit Atenas. Xaq xkijcha kan chla', tik'ri xiyitzlij chuloq Berea, kuk'am loq un rson che xutaq loq ub'ixik u Pablo chkij. U Pablo xutaq ub'ixik chke u Silas rich'il u Timoteo che kikch'ub'ej chpi lo ruk' chanim jala Atenas.
U Pablo xub'ij utzij Dios chpam tinmit Atenas
16U Pablo ri'em pnoq u Silas rich'il u Timoteo chla' Atenas. Echi' kitjin che rib'xik, jwert k'ax xuna' chpam ranma' ti xurilo che mas ik'i nk'aj dyosil rich'il tyox kiy'om mnaq chla' chpam tinmit. 17Xa rmal k'ut, xok chpam rchoch Dios, xch'aw kuk' nk'aj aj Israel, xyupixb'ej. Soq xch'aw kuk' nk'aj chik mnaq che iyaj Israel taj che kkinmirsaj u'ij Dios chla'. Soq runjel ij x'e pk'iyb'al che kch'ab'xik mnaq chintaq kiriqtaj chla'. 18Iy'o nk'aj achjab' xikmaj uchapik kib' che tzij ruk' u Pablo. Iy'o nk'aj che epicúreos kb'ix chke. Iy'o nk'aj chik chikxo'l che estoicos kb'ix chke. Iy'o nk'aj chke kikb'ij: «¿Su lo kub'ij nachi ri' che jwert kch'awik, su ot uk'isik nk'aj tzij ruk'?» kicha'. Iy'o nk'aj chik kikb'ij: «Re, xa jare jun achi che kch'aw chrij nk'aj dios kech nk'aj chik mnaq», xicha'. Jala xikb'ij, mal u Pablo kitjin che ub'ixik utzlaj taq rson chke chrij Qajaw Jesús, soq kitjin che ub'ixik chke su mow xu'on Jesús ti xk'astaj uwuch chikxo'l nk'aj kamnaq. 19Per ni nk'aj mnaqi', xikk'am b'i u Pablo chpam jun lyar Areópago ub'i'.#17:19 Chla' chpam tinmit Atenas, k'manaq chke nmaq keqle'n che chla' kikriqw kib' echi' kik'an kchomnik pikmon. Ena xikta che u Pablo, xikb'ij che:
—¿Le o mow kab'ij chqe rech kqit'amaj su kilwi un k'ak' k'utb'al awuk'am loq? 20Mal o nk'aj tzij kab'ij chqe che junwi ktanik. Kqaj kqit'amaj su kilwi runjel jumpa nk'aj tzij kab'iji', —xiche che.
21Jala xikb'ij, mal kunjel jumpa mnaq che iyaj Atenas, rich'il mnaq kiriqtaj chla' che naj kipi wi, xaq xaw kikya kib' che utatb'xik jumpa nk'aj k'ak' taq tzij, soq xaq jare kich'ach'a chik ke, su jun tzij xikta loq.
22Ena xitk'e' u Pablo chikxo'l chla' chpam un lyar Areópago ub'i', tik'ri xub'ij chke:
—Ix nimlaj iwunjel ixaj Atenas, in kinwilo che xa mas kinmirsaj k'ij nk'aj idios ix. 23Jala kimb'ij chiwe, mal echi' xinwa'kat chpam itinmit, xinwilo jachi taq kikoj u'ij nk'aj idios chi'. Ast retal xinriq jun ab'aj jachi kiya sipnik chjuch jun idios. Tz'ib'tal nk'aj tzij chjuch che jawa kub'iji': “Rech Dios che it'am tal t uwuch”, kcha'. Ri Dios che kixtjin ix kikoj u'ij che iwit'am t uwuch kib'ij, jare k'ut ri Dios che kintjin in che ub'ixik chiwe.
24»Jare ri Dios che xu'on runjel uwuchlew, rich'il runjel jumpa sutaq'ik o chjuch, jare Re Rjaw kaj ulew. Re kikje taj ptaq ja che xa mnaq b'nownaq re. 25Jarewa ri Dios che ot su kri' jun nmister che, nmister taj che o su kikya mnaq che, mal Re ot nmister che. Xani jare Re kuya qak'asnmal chnimlaj qunjel, kuya quxlab', soq kuya chqe runjel jumpa sutaq'ik nmister chqe. 26Kunjel jumpa mnaq iy'o chpam runjel jumpa tinmit, jare Dios xyu'ono, xaq jnam kik' xukoj che amb'alke kunjel mal xa jun kri'jal. Jarela xyu'ono rech kiyikje chjuch runjel uwuchlew, ri Dios uchomam chik jumpa jnab' kiyik'se' mnaq chuchlew soq uchomam chik jachi taq kiyikje wi. 27Jala xu'on Dios chke mnaq, mal jare kraj Re che kkitzkuj Dios mnaq. Pent xaq kikmalma' mal kikkil taj jachi k'wi ast retal kikriqo. Ruk' saqlaj tzij, ri Qajaw Dios, naj taj k'wi chqe. 28Xani “rmal Dios che ujk'aslik, xa rmal Re che uj'o chu'ij saq, xa rmal Re che kujslib'ik kujb'inik”. Jala peche xikb'ij keb' uxib' chke nk'aj ajb'nal b'ix iy'o chixo'l, ke xikb'ij: “Qunjel qo'j ujralk'al Dios”, xicha'.
29»We qtzij che ujralk'al Dios, ot mow kqachomaj che xaq jnam Dios ruk' jun dyosil rich'il jun tyox che xa mnaq xinawre, che kikjom an pwaq rich'il saq pwaq rich'il ab'aj che amb'alre. Mowni kiyikun mnaq che resxik uwuchb'al ri k'aslik Dios rmal kin'oj rich'il kchomb'al. 30Mas ujer, ot su xub'ij Dios chke mnaq, xaq xukuy kmak, mal ke xa kikch'ob' taj sutaq kiyitjin che u'anik. Per ni le', kujutaqo, kub'ij chqe qunjel jumpa qawuch uj'o chu'ij saq xaq paja wi jachi kujriqtaj wi chjuch runjel uwuchlew, che nmister kqak'ex qachomnik chpam qanma', kqaya kan u'anik qamak. 31Ri Dios uchomam chik che kurqa na jun ij ku'on jun utzlaj atb'altzij pkijlom kunjel jumpa mnaq iy'o chi' chuchlew. Ri utzlaj atb'altzij che k'antaj na chikxo'l mnaq, sk'um k'an na che, rmal uK'jol Dios che xuk'suj chikxo'l nk'aj kamnaq. —Jala xub'ij u Pablo chke mnaq.
32Echi' xikta nk'aj mnaq che kub'ij u Pablo che iy'o mnaq kk'astaj kwuch chikxo'l nk'aj kamnaq, iy'o nk'aj che xa xiktz'ej. Iy'o nk'aj chik xikb'ij:
—Jare kqaj qo'j wet kujach'ab'ej chna peche xab'ij ile'. Kqaj kqata na mas chpam jun chik ij chrij wari', —xiche che.
33Ena xaq ruk', xel b'i u Pablo chikxo'l, xyuya kanoq. 34Per iy'o keb' uxib' chke mnaq xikkojo sutaq xub'ij u Pablo chke, ena xikya kwuch ruk'. O jun achi chikxo'l Dionisio ub'i'. Re jare jun chke nk'aj che kikmol kib' chpam un lyar che Areópago ub'i'. Soq o jun ixoq xikjonik, re Dámaris ub'i'. Soq iy'o nk'aj chik mnaq che jnam xiyikjonik.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
:
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global