Jeremija 10:1-25
Jeremija 10:1-25 Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Slušajte što govori BOG, izraelski narode. BOG vam poručuje: »Ne usvajajte običaje drugih naroda. Ne bojte se znakova na nebu. Njih se boje drugi narodi. Njihovi običaji su besmisleni. Štuju obično stablo iz šume, oblikovano dlijetom drvodjelje. Ukrase ga srebrom i zlatom, čekićem i čavlima učvrste, da se ne bi srušilo. Njihovi su idoli kao strašila u vrtu, ne govore, ne hodaju, treba ih nositi. Ne bojte se, ne mogu vam naštetiti, ali vam ni dobro neće donijeti.« O BOŽE, nitko nije velik kao ti! Veliko i moćno tvoje je ime! Svi bi se trebali bojati tebe, Kralju svih naroda. Zaslužuješ strahopoštovanje. Ima puno mudraca u narodima, ali nitko nije mudar kao što si ti. Svi su oni glupi i budalasti, poučavaju o beskorisnim drvenim bogovima. Pokrivaju ih kovanim srebrom iz Taršiša, ukrašavaju zlatom dovezenim iz Ufaza. Idoli su djelo drvodjelja i zlatara. Odjeveni su u plavu i ljubičastu odjeću koju su načinili vješti zanatlije. Ali BOG je jedini pravi Bog, živi Bog, Kralj koji će vladati zauvijek. Zemlja se trese od njegove srdžbe, narodi ne mogu izdržati njegov gnjev. Recite im: »Lažni bogovi nisu nebo i zemlju stvorili. Bit će uništeni i protjerani sa zemlje i podno neba.« Bog je svojom silom stvorio zemlju, svojom mudrošću utemeljio svijet, svojim znanjem raširio nebo. Kad zagrmi, na nebu se okupljaju vode, on diže oblake sa svih krajeva zemlje. On je taj koji čini da kišu prate munje, iz svojih spremišta izgoni vjetrove. Ali ljudi su glupi i ništa ne razumiju, sramote se pred mrtvim kipovima. Zlatari su posramljeni svojim idolima jer su to lažni i mrtvi bogovi. Bezvrijedni su, smiješne tvorevine, bit će uništeni kad ih presuda stigne. Ali Jakovljev Bog nije kao idoli jer on je taj koji je sve stvorio. Izrael je narod koji mu pripada. Njegovo je ime BOG Svevladar. Pokupite sve što imate! Spremi se za pokret, Jeruzaleme! Pod neprijateljskom ste opsadom. Jer, ovako govori BOG: »Pazite, ispalit ću stanovnike ove zemlje, kao iz praćke koja pogađa metu.« Jeruzalem kaže: »Teško sam ozlijeđen! Ranjen sam i rana mi neće zacijeliti. A mislio sam da je to bol koju mogu izdržati. Moj šator je razrušen i svi su konopci pokidani. Moja djeca su otišla, nema ih. Nema nikog tko bi mogao pomoći, podići šator ili napraviti zaklon.« Pastiri naroda su glupi, ne traže BOŽJE vodstvo. Nemaju potrebnu mudrost pa su im se stada razbježala. Poslušajte! Dolazi vijest! Sve tutnji iz smjera sjevera. Od judejskih gradova ostat će samo pustoš, jazbina šakala. Jeruzalem kaže: BOŽE, znam da život ne pripada ljudima, oni nemaju kontrolu nad onim što se događa. Ukori nas, BOŽE! Budi pravedan! Ne bjesni, da nas ne bi uništio. Razgnjevi se na narode koji te ne poznaju, na ljude koji tvoje ime ne izgovaraju. Jer, oni su uništili Jakovljev narod. Razorili su cijeli Izrael, opustošili njihovu domovinu.
Jeremija 10:1-25 Biblija kralja Jakova (BKJ)
Čujte riječ koju vam GOSPOD govori, dome Izraelov. Ovako govori GOSPOD: “Ne učite se putu poganskomu i nemojte se zastrašiti znakova nebeskih, jer se njih plaše pogani. Jer su običaji tih naroda isprazni; jer jedan sjekirom siječe stablo u šumi, djelo ruku zanatlije. Ukrašavaju ga srebrom i zlatom, pričvršćuju ga čavlima i čekićima da se ne pomiče. Uspravni su oni kao palme, ali ne govore; treba ih nositi zato što ne mogu ići. Ne bojte ih se, jer ne mogu činiti zlo, također niti dobro ne mogu činiti.” Kao što nitko nije kao ti, GOSPODE; ti si velik i veliko je ime tvoje u sili. Tko se ne bi tebe bojao, kralju narodā? Jer to tebi pripada. Kao što među svim mudracima narodā i u svim njihovim kraljevstvima nitko nije kao ti. Nego su svi oni okrutni i ludi; to deblo je nauk isprazni. Srebro iskovano u pločice dovozi se iz Taršiša i zlato iz Ufaza, djelo zanatlija i ruku ljevača; modra tkanina i purpur je odjeća njihova, svi oni su djelo vještih ljudi. No GOSPOD je istinski Bog, on je živi Bog i vječni kralj. Od gnjeva njegova zemlja će se tresti, i narodi neće moći pretrpjeti jarost njegovu. Ovako im recite: “Bogovi koji nisu načinili nebesa i zemlju, baš oni nestat će sa zemlje i ispod ovih nebesa.” Snagom svojom on je načinio zemlju, mudrošću svojom utemeljio je svijet i svojom promišljenošću razapeo je nebesa. Kad izusti glasom svojim, mnoštvo je voda na nebesima te čini da se maglica diže s kraja zemlje, stvara munje s kišom i izvodi vjetar iz riznica svojih. Svaki je čovjek otupio u znanju svome, svaki se ljevač zastidio izrezbarenog lika; jer je obmana lijevani kip njegov i u njima nema daha. Oni su ispraznost i djelo pogrešno; propast će u vrijeme pohođenja svoga. Dio Jakovljev nije kao oni; jer je on onaj koji je sve oblikovao, i Izrael je izdanak baštine njegove; GOSPOD nad vojskama ime je njegovo. Pokupi sa zemlje robu svoju, stanovniče utvrde. Jer ovako govori GOSPOD: “Gle, ovaj put ja ću izbaciti stanovnike te zemlje i pritisnut ću ih da to mogu shvatiti.” Jao meni zbog ozljede moje! Moja je rana bolna, no ipak sam rekao: “Zaista, to je bol, i moram je nositi.” Šator je moj opljačkan, i sva užad moja je pokidana. Sinovi su moji otišli od mene i nema ih više. Nema više nikoga da razapne šator moj i da postavi zavjese moje. Jer pastiri su postali okrutni i GOSPODA nisu tražili; stoga neće napredovati i sva će se stada njihova raspršiti. Evo, glas poruke dolazi, i veliki metež iz sjeverne zemlje, da gradove Judine pretvori u pustoš i u jazbinu zmajevsku. GOSPODE, ja znam da put čovjekov nije u njemu; nije u čovjeku koji hodi da upravlja korake svoje. GOSPODE, ispravi me, ali sudom pravednim; ne u srdžbi svojoj, da me ne uništiš. Izlij svoj bijes na pogane koji tebe ne poznaju i na rodove koji imena tvojega ne prizivaju. Jer su oni izjeli Jakova; i proždrli ga i zatrli ga i obitavalište njegovo opustošili.