Luka 5
5
Ko nā Hoko Muamua na Filifili e Iehu
(Mat 4.18-22; Mlk 1.16-20)
1I tētahi aho, ko Iehu nae tū i te matāfaga o te Vaitūloto ko Kenehaleta,#5.1 Kenehaleta Ko tētahi igoa o te Vaitūloto tēnei ko Kalilaia kae kua nunu atu ia tagata kia te ia, ke fakalogologo ki te kupu a te Atua. #Mat 13.1, 2; Mlk 3.9-10; 4.1 2Na kitea atu e ia nā vaka e lua e i te matāfaga; ko nā tino faifaiva kua tutū ki lalo oi fufulu o lātou kupega. 3Oi na hopo ai ia Iehu ki luga o tētahi o nā vaka—e o Himona—ma kua lea kia Himona ke hōhō mālie te vaka ki gātai mai te matāfaga. Ma na nofo ai ia Iehu ki lalo i luga o te vaka, ma akoako mai ki te kaifenua.
4Kua uma tana tautalaga, oi na lea vē atu ai kia Himona, “Tukutuku atu te vaka ki te mea loloto, oi tuku ai ki lalo nā kupega o koutou ke maua he ika.”
5Ka na tali mai ia Himona, “Te faiākoga, na fano te pō kātoa e fāgogota kimātou, kae e hēki maua he mea. Kae kāfai koe kua lea vēnā mai, ka toe togi la e au nā kupega ki lalo.” #Ioa 21.3 6Kua tuku o lātou kupega ki lalo, ma ko te lahi lele o nā ika na maua, na tau gāhaehae ai nā kupega. #Ioa 21.6 7Oi na tālo ai ki o lātou hoa i tētahi vaka, ke ōmamai oi fehoahoani ake kia te kilātou. Kua ōmamai o lātou hoa, oi na uta ai e kilātou nā vaka i te ika ma na tau gōgoto ai. 8I te kiteaga e Himona Petelu o te mea tēnei kua tupu, oi na tōtuli ifo ai i mua o Iehu ma lea vē atu, “Te Aliki, fano kehe kō ma au, auā ko au ko he tino agahala!”
9Na ofo lele ia Himona Petelu ma kilātou uma nae iei, ki te lahi o a lātou ika na maua. 10Na vēnā foki nā hoa o ia nae i tētahi vaka, ia Iakopo ma Ioane, nā ataliki o Hepetaio. Oi na lea atu ai ia Iehu kia Himona, “Koe nahe mataku; e kāmata atu nei, ko koe ka fāgota ke maua e koe ni tino, kae hē ni ika.”
11Kua toho ake o lātou vaka ki gāuta, oi na tuku ai e kilātou nā mea uma, kae kua mulimuli kia Iehu.
Kua Fakamālōlō e Iehu he Tamāloa
(Mat 8.1-4; Mlk 1.40-45)
12I tētahi aho, ko Iehu nae i he kakai nae iei ai he tamāloa nae maua i te lēpela.#5.12 lēpela Ko te igoa ia nae kave ki ho he tauale kino o te kili, ma e hē ko te lēpela e vē ona iloa i nā aho nei. Ko te tauale tēnei nae iei te talitonuga e hē mamā ai te tino i nā tu tau tāpuakiga I te ia kitea atuga o Iehu, oi na fakapakū fakapūlou ai i mua o ia, ma talohaga vē atu ki ei, “Te Aliki, kāfai koe e loto ki ei, e kē mafaia oi fakamamā au.”
13Oi na papae atu ai ia Iehu, kua paki atu tona lima ki te lēpela ma lea vē atu, “Ko au e loto ki ei. Mamā loa!” Ma ko te taimi lava tēnā na teka ai te lēpela mai ia te ia. 14Ma na fakatonu ai vēnei e Iehu te tamāloa, “Ko koe e hē lea ki he tino, kae fano oi fakaali tō tino ki he ohitāulaga; ma ofo atu ai he tāulaga mo te fakamamāgia o koe, e vē ona fakatonu mai e Mohe, ke fai ma fakamāoniga ki tagata ko koe kua mamā.” #Lev 14.1-32
15Kae na fakaātili ai te halalau o te tala kia Iehu. Ma na holo mai ai te tokalahi o tagata ke fakalogologo kia te ia, ma ke fakamālōlō kilātou mai o lātou tauale. 16Kae ko Iehu kua fano ki te vao, oi tatalo ai.
Kua Fakamālōlō e Iehu he Tamāloa e Mate tona Tino kātoa
(Mat 9.1-8; Mlk 2.1-12)
17I tētahi aho nae akoako atu ai ia Iehu, kae nonofo ma fakalogologo mai ki ei ni Falehaio ma ni faiākoga o te Tūlāfono (na ōmamai i nā kakai uma o Kalilaia ma Iutea, vēnā ma Ieluhalema); ma nae ia te ia te mana o te Aliki ke fakamālōlō ai nā tauale. 18Oi na ōmamai ai ni tamāloa, e hiki mai i luga o he moega he tamāloa nae mate tona tino kātoa. Na taumafai kilātou ke kave ki lotofale, ma fakatakoto i mua o Iehu. 19Kae ona ko te tumu o te kaifenua, na hēki maua ai he avanoa ke kave ai te tauale ki loto. Oi na hiki ai e kilātou te tauale ki luga o te tuāfale, ma kua uma te fakapū o te tuāfale, oi na tukutuku ifo ai tona moega ki lototonu o te potopotoga, i mua o Iehu. 20Kua kitea e Iehu te lahi o to lātou fakatuatua, ma na vāgana atu ai ki te tamāloa, “Te uho, ko au agahala kua fakamāgalo.”
21Oi na kāmata ai kua fakataufai nā faiākoga o te Tūlāfono ma te kau Falehaio, ma fehili vē, “Ko ai tēnei tagata e fai kupu fāifai ki te Atua? Nā ko te Atua oioti lava te ia mafaia oi fakamāgalo nā agahala!”
22Kua iloa e Iehu nā mea i o lātou māfaufau, oi na vāgana atu ai ki ei, “Heā te māfaufau ai koutou ki ni mea vēnā? 23Tēfea te mea e faigōfie, ko toku lea, ‘Ko au agahala kua fakamāgalo,’ pe ko toku lea, ‘Tū ki luga oi havali’? 24Ka kō fakamāonia atu la kia te koutou, e i te Ataliki o te Tagata te pule i te lalolagi, ke fakamāgalo ai nā agahala.” Oi na lea atu ai ki te tamāloa e mate tona tino kātoa, “Ko au e lea atu kia te koe, tū ki luga, hiki tō moega ma fano ki tō kāiga!”
25Ko te taimi lava tēnā na tū loa lava te tamāloa ki luga i mua o kilātou uma, kua kave te moega nae takoto ai, ma na fano ai ki tona fale; ma na viviki ake ai ia ki te Atua. 26Na taufai ofo lele kilātou uma, ma na viviki ake ai kilātou ki te Atua. Na fakatumulia foki kilātou i te mataku ma na lea vē ai, “Kai te gali o nā mea kua kikila kitātou ki ei i te aho nei!”
Kua Kalaga ia Iehu kia Levi.
(Mat 9.9-13; Mlk 2.13-17)
27Kua uma atu te mea tēnā, oi na fano kehe ai ia Iehu. Na ia kitea atu he aolāfoga e igoa kia Levi, nae nofo mai i loto o tona ōfiha. Kua vāgana atu ia Iehu ki ei, “Mulimuli mai kia te au.” 28Na tuku loa e Levi ana mea uma lele, kae kua tū ki luga oi mulimuli kia Iehu.
29Oi na fai ai te kaiga lahi a Levi i tona fale mo Iehu, ma e tokalahi nā aolāfoga ma iētahi tino na fakatahi atu ki ei. 30Ko iētahi o te kau Falehaio ma iētahi o na faiākoga o te Tūlāfono, kua fāitio ki nā hoko o Iehu. Kua lea vē atu kilātou, “Heā te kakai ma inu fakatahi ai koutou ma nā aolāfoga ma iētahi tino inohia?” #Luk 15.1-2
31Na tali mai ia Iehu kia te kilātou, “Ko nā tino e mālōlō e hē kilātou manakomia he fōmai, kae vaganā ai nā tino e tauāle. 32Ko au e hēki hau ke kalaga ki nā tino fakaaloalogia, kae ki nā tino e inohia e tagata, ke halamō.”
Ko te Fehili e Uiga ki te Fakalāina
(Mat 9.14-17; Mlk 2.18-22)
33Kua lea vē atu iētahi tino kia Iehu, “Ko nā hoko o Ioane e fakalāina ma tatalo ho, ma e vēnā foki nā hoko o te kau Falehaio; kae ko nā hoko o koe e kakai lava ma inu.”
34Na tali mai ia Iehu kia te kilātou, “E mafai te kau valakaulia i he fakaipoipoga ke fakalāina, ka koi iei fakatahi kilātou ma te tama fakaipoipo? E hē mafai! 35Kae e hau te aho e kave kehe ai te tama fakaipoipo mai ia te kilātou, oi fātoā fakalāina ai kilātou.”
36Na fai foki e Iehu te talafakatuha tēnei kia te kilātou: “E hē hahaea e koe he meakie mai he kofu fōu ke fono ai he kofu tuai. Kāfai e fai e koe, ka hahae e koe te kofu fōu, ma ko te meakie fōu ka hē fetaui ma te kofu tuai. 37E hē utua foki e he tino he uaina fōu, ki loto o ni fagu pakumanu tuai, auā ka gāpāpā nā fagu pakumanu i te uaina fōu, ka gogolo ki fafo te uaina, ma ko nā fagu pakumanu ka fakakino. 38Kae ko te uaina fōu e tatau ke utu ki loto o ni fagu pakumanu fōu. 39Ma e hēai he tino e uma te inu ki te uaina tuai, e toe fia inu ki te uaina fōu, auā e lea vē, ‘E hili lele atu te uaina tuai.’ ”
Currently Selected:
Luka 5: TOKU
Tõsta esile
Kopeeri
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bible Society New Zealand Charitable Trust