matiyu 5

5
Yesɔ nyawaanɛ a kɔpɔ
1Naa Yesɔ zɛrɛ shɔ tolinyatɛ au ɗɔbii, a gẽ kɔpɔ a ɔ̃rɛ ɗɔn. U jadɔyi i tolinya au ɗɔbii, 2Yesɔ ɓelinyarɛ a gai vi matinɛ:
Tɔ̃vɨn ntanɛ
3Ɗalapa u tasi shɔ gbete i zɛi raatɛ a suru U susãri abiini;
Ɗa laa kpati ɔ̃nɛ i ɓɛɛkɔ.
4Ɗalapa tasi shɔ sɨnnɛyi susãri tɛttɔ biini,
Yɛ sɔ̃riyi miritɔ.
5Ɗalapa tasi shɔ gbete i bassi yuu ɓa u susãri tɛttɔ abiini,
i kɔi yɛ sha kootipi naarɛ.
6Ɗalapa tasi shɔ gbete iɗɔ nwontane a sutuni susãri tɛttɔ abiini;
i yɛ ntawo ɓa.
7Ɗalapa tasi shɔ-shɔ raa ntanɛyi susãri tɛttɔ a biini, shɔ yɛ ntayi raa sɔ̃njo.
8Ɗalapa tasi shɔ gbeteyi i sisɨn puru ɓolo-ɓolo susãri tɛttɔ a biini,
i yɛ zɛ Ɗalapa tɔ.
9Ɗalapa tasi shɔ gbeteyi i roori shɔ sisɨnyɛ susãri tɛttɔ a biini,
shɔ yɛ ɓai ne Ɗa jaayi.
10Ɗalapa tasi shɔ raa ɓoonɛyi aru vi tɔ̃vɨn shonɛ susãri tɛttɔ a biini,
Ɗa laa kpati ɔ̃nɛ i ɓɛɛkɔ.
11Ɗalapa tasɔɔ susãritɛ a biini, shɔkɛ dãwɔnɛ, shɔkɛ tasɔɔ raa nɛ shɔkɛ yerɔɔ nyanɛ ayuu a sha vi kɔ̃line awɔ yuu totto ang ruu bi. 12Ɔ nta tɔ̃vɨn nɛ ɔ tasi yɛti puru, aru gbete Ɗalapa pɔ̃sɔɔ viwɔtɛ a lapa pẽniɓa, shɔ tasi janyagadiyi i raa sijo nankɔ tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃.
Ntayẽ a ɗɔsẽsẽ
13<<Ɔkɔɔ ɔ̃rɛ ntayẽ a kotipi. Naa ntayẽ kɛ vɔsinɛ au nya tɔ̃nɛni, shɔ yɛ soruu nya tɔ̃ne kɛpikoviya? Yɛ ɔ̃ toti vi tɔ̃vɨn ɓa, yɛ shovi shone tɔkɨn ɓa, shɔ yɛ zɨki kɛ tipi a nakilikɛ a dɔɔ.>>
14Ɔkɔɔ ɔ̃rɛ ɗɔsẽsẽ a kotipi. komoo gbete shɔ maa a doddo ɓusi biɓa. 15Shɔ dɔɔ yaa pitila kati a kukki vi aɗɔn ya. Shɔyɛ pɔ̃u a laa gbete shɔ pɔ̃liyɛ, ã ɗɔsẽsẽ kɛkn a wɛrɛ piti kpang kpang. 16Ji nankɔ, mɔkɔ ma a ɔ̃ jo sẽsẽ a shɔ ɗekɨn, nɔgbete shɔ yɛ zɛvi tɔ̃vɨn aa bi shɔ bɛli meyeu gbete a kolapayɛ.
Yesɔ Mati shɔvi Aru Nyaãsine Gbete Musa Beeyɛ
17Ɔkɔɔ sɨnnɛ a sisɨn nɛn arɛ n lɛsi nya-ãsinɛ gbete Musa a janyagadiyi i mati shɔ yɛ; n jo a ɓa n lɛsitɔ ɓa n arɛ n sɔ̃rinya vigbete i gelɔɔyɛ. 18N gelɔɔ pɛ nizɛ, kolapa a kotipini setɛ tɛɛtɛ, vi pẽtẽrẽ a yɛti vigbete musa mati shɔ yɛ tɛɓa weze ni ɓa, setɛ shɔ pɛlivim tɛ kpai. 19Aruumkɔ shɔ gbete kɛ zɔ̃ jaa vi pẽtẽrẽnɛ a yɛti nya ãsinemni, a mati shɔ nɔgbete shɔ wɔɔyɛ zɔ̃ nya ãsinem sɔ̃njo ukɔ yɛ ɔ̃rɛ fɛ̃ɛ̃ a Ɗa laakpati ɔ̃nɛni, ama shɔ gbeteu kɛ gɨnne nyaãsinemkɔ a mati shɔ nɔgbete shɔ gɨnyɛ, ukɔ yɛ ɔ̃rɛ pɛ̃niɓa a Ɗa lakpati ɔ̃nɛni. 20N gelɔɔtɛ setɛ ɔ ɔ̃tɛ shɔ sisɨn ãnɛ, ɔ tɛɛ shɔ Farisiyayi tɛ a shɔ laɓalinɛ gbete i mati shɔ ruu nyaãsinɛ gbete Musa bee yeetɛ a tɔ̃vɨn shonɛni, mɓa ɗɔkɔ ɓa ɔ yɛ to ɗɔ Ɗa laakpati ɔ̃nɛ ɓa.
Yesɔ Mati shɔvi Aru Sisɨn Lɛsinɛ
21Ɔ nta sitɛttɔ shɔ gelɔɔ si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ, <<Ɔkɔɔ nyoɔ yuvɔnɛ, shɔ gbete kɛ nyɔ yuvɔnɛ shɔ yɛ hɨu ruutɔ.>> 22N gelɔɔtɛ shɔ gbeteu kɛ tuu sisɨn nɛ a ɓɛzɔ̃uni ko a mɛnauni. Toti shɔ gbeteu kɛ geli ɓɛzɔ̃ nɛ ko ɓɛnanɛ<<Vikɔ̃linɛm, shɔ yɛ n-tiu jaruu hɨnɛ. Ama shɔ gbeteu kɛ shanɛ, rãmǃ >> Shɔ yɛ lokiu a wɛrɛ yaa. 23Aru nankɔ, akɛ yɛ ɗɔ a vinaa ãnɛnɛ a lazã akɛ kpaasisɨn nɛ ɔ lɛsi zɔ sisɨntɛ a mɛzɔ̃uni, 24a yaa vigbete anɛn ã Ɗalapa a ɗekɨn lazã wakɔ. Ɔ yasi zɔ ruuvini pɛtɔ see a sɔɔrɛ a ã Ɗalapa vinaa kɛkɨn.
25Shɔwɔ kɛ ɓaanyanɛ a ɗɔruuvɔsinɛ, a yuu gbãgbã a gaki shɔgbete ɓaanyau a nyaba ɔ ãzɔ naarɛ, nɓaɗɔkɔ ɓa yɛ ãã shɔ ruuyeenɛ a naa, shɔ ruuyeenɛu yɛ tuarɛ u ãã shɔ diimanɛ a naa, shɔ diimanɛ sã arɛ a lokaa a jaahm. 26N gelaatɛ, setɛ a sho vigbete shɔ yeraayɛ tɛ kpai shɔ yaa naa kɛkn.
Yesɔ Mati shɔ Vi Aru Kpãng-tãng Pɛlinɛ
27Ɔ nta ruugbete Ɗalapa gelɔɔ tɛttɔ nɛ,<<Ɔkɔɔ pɛli kpãtang nɛ.> 28Ama n kɔn gelɔɔ jo: shɔ gbeteu kɛ kɨnri su gbete ɓauɓɛ ɓa nɔɔ kpãng-tãng nɛ abi rootɛ gboti awuni au sisɨn. 29A nɔɔ nakɨn kɛ pɔ̃a vi kɔ̃linɛ pɛlinɛ nɛ, zɔ̃ kati a loki a ɓili. ntotɛ a ɔ̃ a nɔɔ kagbete, a nɔgbete shɔ yɛ lokaa bi a gbugburuni a yaa. 30A nakɨn kɛ pɔ̃a vikɔ̃linɛ pɛlinɛ nɛ, zɛ̃ɛ̃ kati a loki a ɓili. Ntotɛ a ɔ̃ a naa kagbete nɔgbete shɔ yɛ lokaa bi a gbugburu ni a yaa.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru So Naa Yaanɛ
31Ruu Ɗalapa gbete Musa bee yɛ shanɛ, <<Shɔ gbeteu kɛ ya ɓeso naa nɛ ɔ̃riutɛ kaka jazɨng a kɔrɔ u ãu labeenɛ naa yaanɛtɔ.>> 32N kɔng gelɔɔrɛ shɔ gbeteu kɛ yaa ɓeso naa nɛ, ɓanɛ ruu gbete pɛli kpãng-tãng a shɔwɔni ɓa, pɔ̃u tɛ a nyaɓa kpãng-tãng, shɔgbete kɛ tɛ su gbete shɔ yau naa ne si ukɔ ma pɛli kpãng-tãngtɛ jo.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru Ɗa Nii Teenɛ
33Toti, ɔ nta tɛttɔ shɔ geli mɛuruyi si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ, ɔkɔɔ teenɛ a ruu waati, ama ɔ pɛli vishonɛ vigbete ɔ tee a Ɗalapa ɗekɨn nɛn pɛlitɔ. 34Dɔdɔrim n gelaatɛ, ɔkɔɔ teenɛ ko fɛ̃ɛ̃ː ko a kolapa, aru gbete pɛ Ɗalapa ɗɔɔ ɔ̃nɛ; 35ɔkɔɔ teenɛ a tipini, aru pɛ Ɗalapa ɗɔ dɔɔ pɔ̃nɛ, ko a Urushalima, aru pɛ koomɔ kpati pɛ̃nɛɓa. 36Mɔkɔ teenɛ aa yuuni, aru a yɛ zɛno dɔɔ ɓa a kɔsi suyu gbete u ɔ̃ puru ko hɨmri ɓa. 37Vigbete a yɛ shayɛ<<U ɔ̃ nn ko ɓa, >>Kɛ tɛɛ shomnɛ ɔ̃ tɛ ruuvini.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru Nɔlɔsinɛ
38Ɔ nta tɛttɔ shɔ geli mɛuruyi si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ,<<Vigbete sã nɔɔ shɔ lɔsɔijo a nɔɔ, vigbete sã ntari shɔ lɔɔsijo a ntari.>> 39Ama n gelɔɔtɛ, ɔkɔɔ bẽẽ shɔgbete au pɛlɔɔ ruuvini nɛ. Shɔ gbeteu kɛ waanɛ a kashɨn nya nakɨn, a risiu sɔ̃ng kawɔɔ u waarɛ. 40Shɔgbete kɛ tɔnɛn wulaatɔ nɛn kasaa fãrã raane, a ãu piti aa vibii zunɛni. 41Shɔwɔ kɛ tɔnɛn pɔ̃arɛ a raa mɛli gbete, a raa awuni mɛli ziti. 42Shɔwɔ kɛ gaki vine aa naa a zãariu ɓa, shɔgbeteu kɛ kãa vikɔ̃nɛ nɛ aa naa a ãutɔ.
Ɔraa Shɔnɔpɔ̃yitɔ
43Ɔ nta si tɛttɔ tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ shɔ shanɛ, <<A ɔri shɔ gbeteu ɔraayɛtɔ a bẽẽ a shɔnɔpɔyitɔ.>> 44Ama vigbeten gelɔɔ yɛː Ɔ ɔri ɔ shɔnɔpɔ̃yitɔ ɔ gaki shɔgbeteyi tasɔɔ raayɛ Ɗa tɔ, 45ɔkɛ pɛlinɛ nankɔ ɔ yɛ ɔ̃kɛ Uɓeye gbete a lapa ɓɛɛ jaayi. Shɔgbeteu pɔ̃rɛ ɗaa u too a shɔruuvini yuu a shɔ tɔ̃vɨn yuu zali, shɔu n ti mii a shɔ tɔ̃vɨn jaa a shɔ kɔlineyi jaani piti. 46Ɔkɛ ɔrinɛ shɔgbeteyi ɔrɔɔ yɛkɔ sheeli, ɔ kpaa kɛ ivi a Ɗalapa wɛrɛ ni viya? Shɔ saabɛnɛ tɛnɛ ma i pɛliho nankɔǃ 47Ɔkɛ gee nyanɛ mɛzɔ̃yi kɔ sheeli, ɔ pɛlikɛ i vi au tɛɛ shɔwɔɔyi ɓɛɛ rɛ viya? Shɔ gbeteyi gɨn Ɗalapa ɓa ma i pɛli shɔntɔ. 48Aru nankɔ ɔ ɔ̃ jo tɔ̃vɨn, nagbete ɔ Ɓeyelapa u ji tɔ̃vɨnyɛ.

Valgt i Øjeblikket:

matiyu 5: Laa

Markering

Kopiér

Sammenlign

Del

None

Vil du have dine markeringer gemt på tværs af alle dine enheder? Tilmeld dig eller log ind