Markə 4

4
Əpʉ nə̂ awolu angwa rəgo
(Matiɔ 13.1-9; Luki 8.4-8)
1Jezu vɔ̂tə̂ kə yisə̂ ərə kwatə̂ye kə azü nə tə̂ ama dala ə̂ngû əgɔ Galile nə. Ə̈bə̈ əgerə ə̂kpû azü ngbô tə̂ əndje gâ ngotə̂ ye, tshə ô ə sə̂ gâ tʉ gâ lə ə̈bə̈ əgerə âgbâ la ə̂ngû nə. Ə̂kpû azü nə sə̂ pə ənə̂ əndje mâ tə̂ ashɔ, trö tə̂ ama ə̂ngû nə. 2Tshə yîsə̂ əpʉ kə əndje ʉrrr tə̂ äwä aəpʉ kəwû. Lə kə yisə̂ ərə nə̂ ye nə, tshə pâ kə əndje ə pa: 3«E djï əpʉ səye! Ndə ə̈bə̈ alɔ, ə̈bə̈ awolu ərə nâ gâ lə kəndɨ ndə kə gʉ angwa rəgo. 4Ə̂në tshə sə̂ kə gʉ angwa rəgo nə kɔ, alabə̈ nə yɔ̂ gâ ndʉ äwä, ayanu nâ ə dê nɔ̂. 5Alabə̈ nə yɔ̂ gâ pâ ashɔ badja ə̂në ashɔ nə mî mî ne kɔ. Angwa rəgo nə kô ə gêrə katshä mbrə ə̂në ashɔ nə ə̂në ə sə̂ pâ badja nə kɔ mî mî ne. 6Bale, ə̂në alɔ âfɔ ndə kə tɔ nə kɔ, ə tshû nɔ̂ ə ôrɔ mbrə ə̂në aəshe nə lî ashɔ nə lî tə ə̂rɔ̂nə ne. 7Alabə̈ aata nə yɔ̂ gâ lə gonge â gonge nə vʉ̂ â wô angwa rəgo nə â ə lê lê bale ne. 8Alabə̈ aata nə yɔ̂ gâ lə ə̂rɔ̂ ashɔ ə kô ə gêrə ə lê. Ə̈bə̈ nə lê zazü bale də morofo, ə̈bə̈ nə bale lê zazü vəta â ə̈bə̈ ata nə lê ngbangbo bale (100).» 9Mandânə, Jezu pâ: «Əzü ə̂në tshə sə də ətu kə dji də əpʉ, tshə djï!»
Âdâ kə pa əpʉ nə̂ Jezu lə aəpʉ kəwû
(Matiɔ 13.10-17; Luki 8.9-10)
10Alɔ ə̂në Jezu də atrawaya nə̂ ye morofo amanə bishi nə də azü ə̂në əndje sə̂ dji ətshə alɔnɔ̂ kɔ sə̂ kʉtə̂ əndje, əndje yû ətshə tə̂ tshelə âdâ aəpʉ kəwû nə. 11Tshə pâ kə əndje ə pa: «Ənə̂ e, Ndjapä zâ äwä kə e ndə kə pa e wusə̂ tshelə âdâ əpʉ kəwû Əgɔngerə nə̂ Ndjapä, bale, ənə̂ alabə̈ azü, əndje pâ əpʉ kə əndje kʉ lə aəpʉ kəwû, 12ndə kə pa:
“Əndje sə kə lishi, ə wu ərə wu bale ne,
əndje sə kə dji əpʉ ə dji tshelə nə dji bale ne.
Kədə əndje kə dji tshelə âdâ əpʉ nə, əndje sə kə tshi äwä angbrɔ kə mbrə tə̂ əndje tʉ
ndə kə pa Ndjapä gba tshelə anyaka nə̂ əndje.”»#4.12 Wu Eza 6.9-10.
Jezu yîsə̂ tshelə âdâ əpʉ angwa rəgo
(Matiɔ 13.18-23; Luki 8.11-15)
13Jezu pâ kə əndje kwatə̂ye ə pa: «E dji tshelə âdâ əpʉ kəwû nə dji ne a? E sə kə dji tshelə ə̂dû aəpʉ kəwû nə nɔ̂ atâ a? 14Awolu angwa rəgo nə sə mata awoyisə̂ Əpʉ Ndjapä. 15Alabə̈ azü sə mata tshe ndʉ äwä ə̂në angwa rəgo nə yɔ̂ gâ tə̂ nə kɔ. Alɔ ə̂në əndje djî əpʉ nə gâ ye kɔ, Sataa na trale ə za əpʉ nə tə̂ lɔsu əndje ə ro də nə. 16Äwä bale ndje, alabə̈ əndje sə mata ashɔ tshe pâ badja ə̂në angwa rəgo nə yɔ̂ gâ tə̂ nə kɔ. Əndje dji əpʉ nə ə yində nə trale də amɔ tshelə əndje, 17bale, əpʉ nə za lɔsu əndje za ne, əndje yində əpʉ nə kʉ mbrə ə̈bə̈ alɔ. Alɔ ə̂në ərə əyo kə wutu wala azü gi əyo tə̂ əndje mbrə əpʉ nə, əndje tshi äwä əpʉ nə tʉ. 18Alabə̈ azü sə mata ashɔ tshelə əshi, əndje dji əpʉ nə, 19bale, əndje li tshelə əndje tə bandanə gâ pâ kə sə əndje. Aərə tshepashɔ səye frɔ əndje, əgo aərə nɔ̂ mi əndje. Aərə səkɔ nɔ̂ mbrə â kânga äwä tə̂ əpʉ nə ndə kə pa ə le. 20Alabə̈ azü yində əpʉ nə mata angwa rəgo ə̂në ə yɔ̂ gâ lə ə̂rɔ̂ ashɔ kɔ. Əndje dji əpʉ nə ə yində nə â əpʉ nə le tə ə̂rɔ̂nə. Alabə̈ nə le zazü bale də morofo, alabə̈ aata nə le zazü vəta â alabə̈ aata əndje le ngbangbo bale.»
Kə dra ətu ə dra ə dji âdâ əpʉ
(Luki 8.16-18)
21Jezu pâ kwatə̂ye kə əndje ə pa: «Əzü â za əwo gâ lə lamba, tshə sə kə za ləsû tshu gâ pâ nə wala tshə sə kə za gâ tshekudu klʉngbʉ a? Tshə sə sə kə za tɔ gâ pâ ərə gâ lafɔ ne a? 22Mbrə ə̂në ərə ə̂në ə zâ tə̂ ye wû, əpʉ nə sə kə wutu gashu də ə̈kü alɔ â əpʉ ə̂në ə sə pə lə kəwû nə, azü sə kə dji ndə əpʉ nə. 23Əzü â sə də ətu kə dji əpʉ, tshə djï!» 24Tshə pâ kwatə̂ye kə əndje ə pa: «E drä ətu e ə drä tə̂ äwä kə dji əpʉ nə̂ e. Ərə ə̂në e sə kə za ndə kə to də ərə kə angâ e kɔ də̂ Ndjapä sə kə za ndə kə to də ərə kə e. Tshə sə kə ko ə̈bə̈ nə gâ pâ nə. 25Mbrə ə̂në əzü ə̂në tshə sə də ə̈bə̈ ərə ndə ye, əndje sə kə za ə̈bə̈ nə gâ pâ nə kə ətshə. Bale, əzü ə̂në tshə sə sə də ə̈bə̈ ərə ndə ye ne, əndje sə kə za aya ərə ə̂në tshə sə də nə kɔ tə̂ ye.»
Aə̂lê rəgo ə̂në ə kô də ə̂tə̂ əndje
26Jezu pâ kwatə̂ye ə pa: «Əgɔngerə nə̂ Ndjapä sə mata ə̈bə̈ əzü ə̂në tshə lû angwa rəgo gâ lə kəndɨ. 27Mandânə, tshə â lo na ye wala tshə â sə də ə̈kü ala ye, də alɔ də tsheləbu, angwa rəgo nə sə kə ko ə gerə. Tshə sə sə kə wusə̂ äwä ə̂në ə ko ə gerə də nə kɔ ne. 28Kʉtə̂ ashɔ də ə̂tə̂ ye kə mbrə â angwa rəgo nə ə ko: angbʉlînə ə gêrə, mandânə ə kô kumu nə â aə̂lê nə nê tə ə̂rɔ̂nə. 29Alɔ ə̂në aə̂lê rəgo nə â nê gâ ye, əzü nə sə kə za kamba ndə kə wa nə mbrə ə̂në alɔ kə wa angwa rəgo nə lî gâ ye.»
Ə̂ndjî mutardə
(Matiɔ 13.31-32,34; Luki 13.18-19)
30Jezu pâ kwatə̂ye ə pa: «Əgɔngerə nə̂ Ndjapä sə mata yekɔ? A yisə̂ nə tə̂ əpʉ kəwû ənə̂ta a? 31Ə sə mata ə̂ndjî ayɔ ə̂në əndje djî əɨrɨ nə ə pa mutardə kɔ ə̂në əndje â lu gâ lə ashɔ, ə sə teashe ə rô ə̂dû ə̂ndjî ayɔ pâ ashɔ nɔ̂. 32Bale, mandânə ə̂në əndje lû gâ ye kɔ, ə gêrə gâ lafɔ ə mâ tə əgerə ayɔ ə rô ə̂dû akako gûsû tshelə kəndɨ nə nɔ̂. Ayana nə gbrô â ayanu mbrə akomɔ əndje gâ lə nə gâ tshekojerɔ nə.»
33Jezu pâ əpʉ kə əndje tə bandanə tə̂ äwä marä tə̂ aəpʉ kəwû rəke. Tshə yîsə̂ kʉtə̂ əpʉ ə̂në əndje lî ndə kə dji tshelə nə kɔ. 34Tshə pâ əpʉ kə azü nə kʉ tə̂ äwä aəpʉ kəwû. Bale, alɔ ə̂në tshə sə̂ kʉtə̂ ye də atrawaya nə̂ ye kɔ, tshə yîsə̂ tshelə âdâ əpʉ nə nɔ̂ kə əndje.
Jezu pâ əpʉ â âgbɔ̂ əyi kâtə̂ nə
(Matiɔ 8.18,23-27; Luki 8.22-25)
35Kʉ pə tə̂ alɔ nə səkɔ, də lɔkədɨ nə, Jezu pâ kə atrawaya nə̂ ye ə pa: «A gbö ə̂ngû nə djoko ətshî je.»
36Mandânə ə̂në əndje kâtə̂ ə̂kpû azü nə tʉ gâ ye kɔ, atrawaya nə rô də Jezu də əgerə âgbâ ə̂në tshə sə̂ pə lə nə kɔ. Alabə̈ əgbro aâgbâ nə sə̂ ndje gâ ngotə̂ ye. 37Ə̈bə̈ âgbɔ̂ əyi vɔ̂tə̂ kə yi nə â kplaka ə̂ngû nə sə̂ kə tu nə gâ lə əgerə âgbâ nə â ə̂ngû nə ndô trö ndə kə su tshelə əgerə âgbâ nə. 38Bale, Jezu lô na ye gâ ye mâ tə̂ budu əgerə âgbâ nə ə zâ kumu ye gâ pâ kɔli. Əndje jô ətshə lə əlo nə ə pâ kə ətshə ə pa: «Awoyisə̂ ərə, kuzu ə̂në a tshû gâ ye â səye kɔ, bə wu ənə̂ zə tə amba ərə lə ala zə a?»
39Tshə jô lə əlo nə ə ngâ kə əyi nə ə pâ kə ə̂ngû nə ə pa: «Sə̈ ngboo! Ətshe zɨ̈tɨ!» Əyi nə kâtə̂ nə â ətshe nə zɨ̂tɨ ə yî tâ tâ tâ. 40Mandânə, Jezu pâ kə atrawaya nə ye nə ə pa: «Awa mbrə e tshe rə mbrə yekɔ? E sə sə də lɔsu ne a?» 41Âgbɔ̂ awa zâ əndje â əndje pâ lə takpa tə̂ əndje ə pa: «Koshe səye sə tə əde â əyi də ə̂ngû ndje djî əpʉ ama ye kɔ?»

Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:

Markə 4: liy

Ìsàmì-sí

Pín

Daako

None

Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀